Ekonomija
Žene u Austriji zarađuju gotovo petinu manje od svojih muških kolega
Prihodovni položaj žena u Austriji gotovo da se nije popravio. U 2020. godini žene su bruto u privatnom sektoru zarađivale gotovo petinu (18,9 posto) po satu manje od svojih muških kolega. To pokazuju podaci Statističkog zavoda Austrije. Uostalom, 2010. godine razlika u plaćama među spolovima i dalje je iznosila 24,0 posto.
U EU Austrija je još uvijek jedan od negativnih predvodnika. Samo je u Latviji i Estoniji rodna razlika u plaćama 2020. bila još veća. Prosjek EU ove godine iznosio je 13,0 posto. Rodni jaz u plaćama najmanji je bio u Luksemburgu (0,7 posto), Rumunjskoj (2,4 posto) i Sloveniji (3,1 posto).
Razina obrazovanja i krize na tržištu rada mogu utjecati na rodnu razliku u plaćama. “Kad bi se radilo isključivo o formalnom obrazovanju, žene bi već morale zarađivati više od muškaraca”, poručili su iz Statističkog zavoda Austrije. U 2010. godini 16,2 posto zaposlenih žena i 14,1 posto muškaraca imalo je VSS. U 2020. već je bilo 24,1 posto žena i 18,9 posto muškaraca.
Tijekom pandemije promjena višeg prosječnog dohotka muškaraca zaostajala je za onom kod žena, navodi Statistički zavod Austrije. Rodni jaz u plaćama tako se smanjio za 1 postotni bod s 19,9 posto u 2019. na 18,9 posto u 2020. godini. To je više nego u gospodarskoj i financijskoj krizi 2008./2009. s 0,8 postotnih bodova i dvostruko više od prosjeka od 0,5 postotnih bodova godišnje u proteklih deset godina.
Prema statističkim podacima, razlozi za to leže u različitim strukturama tržišta rada. Industrija smještaja i ugostiteljstva u kojoj dominiraju žene najviše je pogođena krizom. Zbog niske razine plaća ovdje su izgubljeni posebno slabo plaćeni poslovi, što znači da je na tržištu rada ostalo relativno više žena s boljim primanjima.
Istodobno, sveukupno se tijekom krize radilo manje prekovremeno, što je više pogađalo muškarce nego žene. Osim toga, skraćeno radno vrijeme privremeno je dovelo do gubitka plaća u pogođenim sektorima.
U prvoj godini pandemije, 2020., zaposlenost je pala i za žene i za muškarce, dok je nezaposlenost porasla. Na temelju svih zaposlenih osoba u dobi od 15 do 64 godine, stopa zaposlenosti žena pala je za 0,8 postotnih bodova na 68,3 posto od 2019. do 2020. godine, dok je stopa zaposlenosti muškaraca pala za 1,5 postotnih bodova na 76,5 posto.
Prema nacionalnoj definiciji, 9,7 posto žena (porast za 2,6 postotnih bodova) i 10,1 posto muškaraca (porast za 2,5 postotna boda) bilo je nezaposleno 2020. godine. Broj nezaposlenih među ženama (plus 37,9 posto) povećan je više nego među muškarcima (plus 34,4 posto).
Nepuno radno vrijeme još uvijek pretežno rade žene. Stopa nepunog radnog vremena u 2020. godini za žene je iznosila u prosjeku 47,3 posto i neznatno je pala za 0,4 postotna boda u odnosu na prethodnu godinu. Za muškarce je stopa s nepunim radnim vremenom bila samo 10,7 posto u 2020., odnosno nepromijenjena u odnosu na razine prije krize.
“Posao na nepuno radno vrijeme dominantan je oblik zapošljavanja, posebno za žene s djecom mlađom od 15 godina, kako bi se uskladile obveze skrbi i zaposlenja”, navodi Statistički zavod Austrije. Stopa nepunog radnog vremena 2020. godine za žene u dobi od 25 do 49 godina s djecom mlađom od 15 godina iznosila je 72,8 posto. Stopa nepunog radnog vremena za muškarce s djecom mlađom od 15 godina, s druge strane, iznosila je samo 6,9 posto, što je niže od prosjeka svih muškaraca koji rade nepuno radno vrijeme.
Razlike na tržištu rada očituju se i u visini mirovina. Mjesečne starosne mirovine za žene bile su u prosjeku za 42,1 posto niže od onih za muškarce. Prema podacima krovne organizacije ustanova socijalne sigurnosti, prosječna starosna mirovina za žene u 2020. godini iznosila je 1219 eura, a za muškarce 2104 eura bruto mjesečno.
Ekonomija
Svjetski div zatvara tvornicu u Austriji, bez posla ostaje 140 radnika
Tužna vijest za 140 zaposlenika u Gornjoj Austriji: Japanska elektronička grupa Panasonic – koja između ostalog proizvodi kamere i televizore – krajem prosinca zatvara svoju tvornicu u Ennshafenu (okrug Linz-Land). Kako se sada saznalo, radna snaga je u četvrtak primila loše vijesti.
Sjedište u Gornjoj Austriji proizvodi osnovni materijal za el. ploče koje se ugrađuju u bezbrojne električne uređaje. Jedan od kupaca je, primjerice, industrijski div AT&S iz Leobena (Štajerska). Prema “Oberösterreichische Nachrichten”, potrebno je pronaći “društveno prihvatljiva rješenja” za zaposlenike.
Lokacija u blizini Linza jedina je Panasonicova tvornica za proizvodnju ploča izvan Azije. Još jedan razlog za kraj, prema riječima glasnogovornice: “Europski tržišni udio u proizvodnji ove vrste komponenti smanjio se s oko 20 na dva posto u posljednjih 20 godina.”
Dok su SAD i Europa 2000. proizvodile oko 50 posto robe, danas se 85 posto proizvodi u Aziji, posebice u Kini. Problem je i slabljenje tržišta na kojem se ne očekuje rast.
Prema riječima glasnogovornice, navedena tvrtka je “gotovo posljednji proizvođač u Europi”. Svi ostali već su zaustavili proizvodnju ili su u procesu. Nakon zatvaranja tvornica u Ennsu se prodaje.
Ekonomija
Strani diskontni lanac ima sve više poslovnica u Austriji
Ne privlačeći veliku pozornost, a relativno novi veliki igrač zadaje probleme domaćim diskonterima kao što su Hofer, Lidl i Eduscho/Tchibo. Nizozemska kompanija Action sada ima 117 poslovnica u ovoj zemlji.
Od 2015. otvaraju se jedna lokacija za drugom bez puno pompe. “Action je trenutačno prisutan u Austriji sa 117 podružnica i zapošljava oko 2500 ljudi”, rekao je šef Action Austria Boyko Tchakarov. U 2024. godini otvoreno je devet novih trgovina i otvoreno 200 dodatnih radnih mjesta. Action je u većinskom vlasništvu britanske privatne investicijske tvrtke 3i Group.
Takozvani neprehrambeni diskonti kao što su Action, Woolworth, Tedi, Pepco i Kodi specijalizirali su se za trgovinu robom koja se ne konzumira. Prodaju potrepštine za kućanstvo i papirnati materijal, kućni tekstil, modu i dekoraciju, igračke i multimediju, opremu za slobodno vrijeme i sport.
Action nudi oko 6000 proizvoda po niskim cijenama u 14 kategorija. Prema tržišnim promatračima, gubitak tržišnog udjela u neprehrambenom sektoru bolan je za Hofer, Lidl i Eduscho/Tchibo.
Prodaja Action-a skočila je za oko četvrtinu na 13,8 milijardi eura u 2024. godini. Do 2024. diskont je otvorio 352 trgovine diljem Europe i sada upravlja s 2918 trgovina u dvanaest europskih zemalja, objavio je diskont u četvrtak. Tvrtka ne otkriva tržišne udjele ili razvoj prodaje u pojedinim zemljama.
U 2023. godini promet Action Retail Austria GmbH iznosio je oko 348 milijuna eura, a neto dobit iznosila je 8,5 milijuna eura, prema godišnjim financijskim izvješćima podnesenim u trgovački registar (“Wirtschafts-Compass”).
Kurs širenja akcije nastavit će se u Europi i Austriji. Diskont će u proljeće biti lansiran u Švicarskoj, nakon čega će na jesen uslijediti ulazak na tržište Rumunjske. Otvaranje novih poslovnica u Austriji. “Uvijek tražimo odgovarajuće lokacije”, rekao je šef Action Austria. U svim zemljama Action planira otvoriti 1300 do 1400 trgovina između 2023. i 2026.
Ekonomija
Što se to događa s Njemačkom? Gospodarstvo palo i u četvrtom kvartalu
Njemačka ekonomija se smanjila krajem 2024. Bruto domaći proizvod pao je od listopada do prosinca za 0,2 posto u odnosu na prethodni kvartal, objavio je danas Savezni zavod za statistiku.
Ranija procjena, koja se temeljila na manje podataka, pokazala je pad od samo 0,1 posto. Dok su izdaci za privatnu i državnu potrošnju rasli, izvoz je bio “znatno manji”. U trećem tromjesečju ipak je zabilježen mini-rast od 0,1 posto.
U cijeloj 2024. najveće europsko gospodarstvo palo je za 0,2 posto, nakon što je već palo za 0,3 posto u 2022. Posljednje dvije godine recesije bile su 2002/03. Savez njemačkih industrijalaca (BDI) očekuje pad gospodarske proizvodnje za 0,1 posto u 2025. Ako se to dogodi, bila bi to najduža gospodarska kriza u povijesti Savezne Republike.
U usporedbi s drugim velikim zemljama eurozone, Njemačka je prošle godine imala loše rezultate. Francuska je ostvarila rast od 1,1 posto, Španjolska čak 3,2 posto.
Bundesbank ne očekuje kraj tekuće ekonomske krize u Njemačkoj početkom nove godine. “Čak ni u prvom tromjesečju 2025. njemačko gospodarstvo vjerojatno neće uspjeti pobjeći iz dugotrajne faze stagnacije”, stoji u aktualnom mjesečnom izvješću.
Sljedeća vlada se ne može nadati brzom gospodarskom oporavku. U godišnjem gospodarskom izvješću u srijedu prognoze su ponovno značajno snižene. Nakon dvije godine recesije, ministar gospodarstva Robert Habeck (Zeleni) sada očekuje rast od samo 0,3 posto u 2025. umjesto dosad očekivanih 1,1 posto.
You must be logged in to post a comment Login