Austrija
Žene u Austriji rade više od muškaraca
Žene još uvijek provode više vremena radeći od muškaraca. To pokazuje nova studija o korištenju vremena koju je proveo Statistički zavod Austrije, a koju su naručili ured Savezniog kancelara i Ministarstvo za ženska pitanja. “Posao” se sastoji od plaćenog zaposlenja i neplaćenog rada kao što je odgoj djece, briga o rodbini i volonterski rad. Žene i dalje rade znatno više posla u kućanstvu – čak i ako rade jednako ili više od svojih partnera na poslu.
Za istraživanje, koje je nakon 1981., 1992. i 2008./09. provedeno po četvrti put, od listopada 2021. do prosinca 2022. dobrovoljno je ispitano oko 4300 kućanstava. U tu je svrhu gotovo 7900 članova kućanstva u dobi od deset i više godina dokumentiralo svoju dnevnu rutinu u desetominutnim intervalima u dva navedena dana.
Prema rezultatima, odrasle žene mlađe od 65 godina troše u prosjeku sedam sati i 38 minuta dnevno na neplaćeni rad i zaposlenje zajedno. Odrasli muškarci u prosjeku 13 minuta manje. Ako se aktivnosti promatraju zasebno, spolne razlike postaju jasne: muškarci u prosjeku provedu četiri sata i 56 minuta na plaćenom poslu, što je oko dvije trećine njihovog ukupnog radnog vremena. Žene rade samo tri sata i 19 minuta, što je znatno manje od polovine ukupnog radnog vremena.
Suprotno tome, odrasle žene u prosjeku provode četiri sata i 19 minuta dnevno radeći neplaćeni posao, dok muškarci rade samo dva sata i 29 minuta, gotovo dva sata manje. “Podjela plaćenog i neplaćenog rada u Austriji uvelike slijedi tradicionalne rodne uloge”, rekao je generalni direktor Statističkog zavoda Austrije Tobias Thomas u izjavi za javnost. To je ostalo uglavnom nepromijenjeno od zadnje studije iz 2008./09.
Najveći udio neplaćenog rada i dalje su kućanski poslovi. U prosjeku, žene i djevojke provode više od sat vremena radeći to svaki dan nego muškarci i mladići To postaje posebno jasno kada se pogledaju žene i muškarci koji su u vezi i žive u istom kućanstvu. Čak i uz istu razinu zaposlenosti, žene preuzimaju gotovo dvije trećine kućanskih poslova (64 posto). Čak i ako žena radi u većoj mjeri od muškarca, ona ipak obavlja više od polovice kućanskih poslova.
Isto vrijedi i za brigu o djeci, kao što je briga i nadzor djece, čitanje, igranje, učenje i njihovo praćenje na aktivnosti i sastanke. Žene koje u kućanstvu žive s barem jednim djetetom mlađim od 18 godina na to u prosjeku troše gotovo dva sata dnevno, dok muškarci ne potroše ni pola tog vremena. Naime, njihove aktivnosti traju 53 minute.
U usporedbi s posljednjom studijom o korištenju vremena, prosječno ukupno dnevno radno vrijeme smanjilo se za oko jedan sat i za žene i za muškarce. Za muškarce pad se praktički u potpunosti može pripisati zaposlenju, a za žene je oko polovica posla je plaćeno, a polovica neplaćeno. Zbog promijenjene metodologije, istraživanja 2008/09 i 2021/22 ne mogu se izravno uspoređivati. Usporedbe treba shvatiti kao “približne vrijednosti”.
Ministrica za žene Susanne Raab (ÖVP) nazvala je rezultate “očekivanim”. Ono što je potrebno je “napor cijelog društva kao što je širenje skrbi za djecu diljem zemlje.” Osvrnula se na ulaganja u širenje skrbi za djecu te novu uredbu o podjeli roditeljskog dopusta među parovima. Studija mjerenja vremena uvrštena je u Vladin program na poticaj Zelenih.
Austrija
Kultura branja gljiva u Austriji
Kultura branja gljiva u Austriji ima dugu tradiciju, a branje divljih gljiva i njihov prikupljanje smatraju se važnim dijelom kulturnog identiteta, osobito u ruralnim područjima i među ljubiteljima prirode. Austrijanci su vrlo oprezni kad je u pitanju branje gljiva zbog opasnosti od otrovnih vrsta, pa se pridaje velika pažnja pravilima i edukaciji u vezi s prepoznavanjem jestivih i otrovnih gljiva.
Branje gljiva u Austriji: Osnovni aspekti
- Popularnost i tradicija:
Branje gljiva (obično u šumama) vrlo je popularno tijekom jeseni, kada mnoge vrste gljiva, kao što su vrganji, lisičarke, šampinjoni i druge jestive vrste, rastu u obilju. Ova aktivnost ima dugotrajan kulturni značaj, a često je povezana s obiteljskim okupljanjima i aktivnostima na otvorenom. - Zakonodavstvo i regulative:
- U Austriji postoje zakoni i regulative koji uređuju branje gljiva u prirodi. Za branje gljiva u javnim šumama obično nije potrebna posebna dozvola, ali se preporučuje poštivanje lokalnih zakona koji se mogu razlikovati od pokrajine do pokrajine.
- U nekim regijama mogu postojati ograničenja u pogledu količine gljiva koje se mogu ubrati. Na primjer, u nekim područjima dozvoljeno je branje samo manjih količina (obično do 2-3 kg dnevno), dok u drugim područjima mogu postojati striktni propisi ili zabrane, osobito u zaštićenim područjima.
- Obrazovanje i sigurnost:
- Gljive mogu biti opasne, jer postoje vrste koje su vrlo slične jestivim, ali su otrovne, poput Amanite muscaria (crvena muha gljiva) ili Amanita phalloides (zelena muha gljiva), koje su izuzetno toksične. Zbog toga je edukacija ključna.
- Mnogi ljubitelji gljiva i profesionalci sudjeluju u vođenim turama branja gljiva, gdje se polaznici podučavaju kako prepoznati sigurne i otrovne vrste.
- Postoje i organizacije, kao što su austrijska društva za branje gljiva, koje organiziraju tečajeve i radionice na kojima zainteresirani mogu naučiti kako sigurno brati i klasificirati gljive.
- Branje i konzumacija:
- Kada se branje gljiva obavlja pravilno, one se često koriste u austrijskoj kuhinji, gdje se pripremaju na razne načine – pržene, u juhama, umacima, s tjesteninom ili mesom.
- U nekim regijama, poput Štajerske i Koruške, tradicionalna jela od gljiva, kao što su gljive u kremastim umacima ili pripremljene u kombinaciji s kiselim kupusom, vrlo su popularna.
- Turizam i ekoturizam:
- Branje gljiva postalo je i dio ekoturizma u Austriji, a mnogi turisti dolaze u zemlje poput Salzburga, Tirola ili Koruške kako bi uživali u ovoj aktivnosti. Osim što je to prilika za uživanje u prirodi, može biti i način da se steknu nova znanja o lokalnoj flori.
Najpopularnije gljive u Austriji
- Vrganj (Boletus edulis): Vrganj je jedan od najtraženijih i najpoznatijih gljiva u Austriji. Poznat je po svom mesnatom tijelu i bogatom okusu. Skuplja se i koristi u raznim jelima.
- Lisičarka (Cantharellus cibarius): Lisičarke su vrlo cijenjene zbog svog slatkog okusa i mirisa, te se često koriste u tradicionalnim austrijskim jelima.
- Šampinjoni (Agaricus bisporus): Osim divljih šampinjona, koji se također mogu brati u šumama, u Austriji se često konzumiraju i komercijalno uzgojeni šampinjoni.
- Tuber (ljetni i zimski tartuf): Iako nisu gljive u pravom smislu riječi, tartufi se također smatraju dragocjenim plodovima podzemnih organizama koje Austrijanci cijene u kulinarskim kreacijama.
Kultura branja gljiva u Austriji nije samo običaj ili rekreacija, već važan aspekt društvene tradicije i kulinarske baštine. Zbog visoke svijesti o opasnostima i velikih napora u obrazovanju, branje gljiva u ovoj zemlji može biti sigurno i zabavno, pod uvjetom da se slijede pravila i savjeti stručnjaka.
Austrija
Odgođena nova pravila na granicama EU
Primjena novih pravila za ulazak u zemlje Europske unije, koja uključuju skeniranje biometrijskih pasoša i uzimanje otisaka prstiju, odgođena je zbog nespremnosti svih članica EU. Ovo je dobra vijest za građane BiH, čije se kompanije već suočavaju s velikim problemima pri prelasku granica. Međutim, nova pravila, koja uključuju i maksimalni boravak od 180 dana u EU, već predstavljaju izazov za profesionalne vozače, osobito u BiH.
Nova pravila trebala su omogućiti bržu i jednostavniju provjeru na graničnim prijelazima, ali primjena sistema biometrijskih podataka nije moguća dok sve zemlje ne osiguraju tehničku spremnost. Iako je Komisija planirala implementaciju sustava EES (Europski ulazno-izlazni sustav), odgođena je zbog problema u koordinaciji među državama članicama. Za profesionalne vozače iz BiH, koji već imaju ograničen boravak u EU, nova pravila znače dodatne izazove, jer bi mogli biti podložni velikim kaznama zbog nesuglasica u primjeni, piše Federalna.ba.
Velibor Peulić, koordinator Konzorcijima Logistika BiH, upozorava da bi ovo moglo imati ozbiljan utjecaj na cijeli transportni sektor, jer BiH oslanja 93% svog transporta na cestovnu dostavu. Prema tvrdnjama Vjekoslava Vukovića iz VTK-a BiH, vozači su suočeni s nejasnoćama u primjeni novih propisa na graničnim prijelazima, dok ministar Edin Forto naglašava diskriminaciju u odnosu na druge sektore prijevoza, poput zračnog ili brodskog, koji nisu obuhvaćeni istim pravilima.
Ako se ne postigne dogovor o ukidanju restrikcija, transportni sektor u BiH mogao bi se suočiti s ozbiljnim problemima, a mnogi vozači već razmatraju napuštanje zemlje zbog kazni i otežanih uvjeta za rad.
Austrija
Bolovanja u Austriji, osnovne informacije
U posljednje vrijeme često dobivamo pitanja vezana za bolovanje i otvaranje istog te koliko je poslodavac dužan plaćati za radnika. No, mnoge zanima i proces, pogotovo ljude koji su novi u Austriji.
VAŽNO: Ako se razbole, zaposlene osobe moraju odmah javiti poslodavcu (npr. telefonom ili faksom) da ne mogu doći na posao (“Mitteilungspflicht” / “Obaveza prijavljivanja”).
Zaposleni moraju donijeti i liječničku potvrdu ako to njihov poslodavac zahtjeva, prenosi kroativ.at.
Ako ne jave na vrijeme da su bolesni ili ne donesu liječničku potvrdu, zaposleni (do trenutka javljanja/podnošenja potvrde) nemaju pravo dobivati naknadu za bolovanje.
Ako su zaposleni na bolovanju (“im Krankenstand”), poslodavac za njih mora plaćati najmanje 6 tjedana punu platu i četiri tjedna polovinu, jer za to vrijeme ljudi na bolovanju imaju pravo na isplatu pola plate od Zavoda za zdravstveno osiguranje.
Za sva detaljnija pitanja na raspolaganju su vam uvijek dostupne radničke službe ili direktno Radnička komora.
