Austrija
Žene u Austriji rade više od muškaraca
Žene još uvijek provode više vremena radeći od muškaraca. To pokazuje nova studija o korištenju vremena koju je proveo Statistički zavod Austrije, a koju su naručili ured Savezniog kancelara i Ministarstvo za ženska pitanja. “Posao” se sastoji od plaćenog zaposlenja i neplaćenog rada kao što je odgoj djece, briga o rodbini i volonterski rad. Žene i dalje rade znatno više posla u kućanstvu – čak i ako rade jednako ili više od svojih partnera na poslu.
Za istraživanje, koje je nakon 1981., 1992. i 2008./09. provedeno po četvrti put, od listopada 2021. do prosinca 2022. dobrovoljno je ispitano oko 4300 kućanstava. U tu je svrhu gotovo 7900 članova kućanstva u dobi od deset i više godina dokumentiralo svoju dnevnu rutinu u desetominutnim intervalima u dva navedena dana.
Prema rezultatima, odrasle žene mlađe od 65 godina troše u prosjeku sedam sati i 38 minuta dnevno na neplaćeni rad i zaposlenje zajedno. Odrasli muškarci u prosjeku 13 minuta manje. Ako se aktivnosti promatraju zasebno, spolne razlike postaju jasne: muškarci u prosjeku provedu četiri sata i 56 minuta na plaćenom poslu, što je oko dvije trećine njihovog ukupnog radnog vremena. Žene rade samo tri sata i 19 minuta, što je znatno manje od polovine ukupnog radnog vremena.
Suprotno tome, odrasle žene u prosjeku provode četiri sata i 19 minuta dnevno radeći neplaćeni posao, dok muškarci rade samo dva sata i 29 minuta, gotovo dva sata manje. “Podjela plaćenog i neplaćenog rada u Austriji uvelike slijedi tradicionalne rodne uloge”, rekao je generalni direktor Statističkog zavoda Austrije Tobias Thomas u izjavi za javnost. To je ostalo uglavnom nepromijenjeno od zadnje studije iz 2008./09.
Najveći udio neplaćenog rada i dalje su kućanski poslovi. U prosjeku, žene i djevojke provode više od sat vremena radeći to svaki dan nego muškarci i mladići To postaje posebno jasno kada se pogledaju žene i muškarci koji su u vezi i žive u istom kućanstvu. Čak i uz istu razinu zaposlenosti, žene preuzimaju gotovo dvije trećine kućanskih poslova (64 posto). Čak i ako žena radi u većoj mjeri od muškarca, ona ipak obavlja više od polovice kućanskih poslova.
Isto vrijedi i za brigu o djeci, kao što je briga i nadzor djece, čitanje, igranje, učenje i njihovo praćenje na aktivnosti i sastanke. Žene koje u kućanstvu žive s barem jednim djetetom mlađim od 18 godina na to u prosjeku troše gotovo dva sata dnevno, dok muškarci ne potroše ni pola tog vremena. Naime, njihove aktivnosti traju 53 minute.
U usporedbi s posljednjom studijom o korištenju vremena, prosječno ukupno dnevno radno vrijeme smanjilo se za oko jedan sat i za žene i za muškarce. Za muškarce pad se praktički u potpunosti može pripisati zaposlenju, a za žene je oko polovica posla je plaćeno, a polovica neplaćeno. Zbog promijenjene metodologije, istraživanja 2008/09 i 2021/22 ne mogu se izravno uspoređivati. Usporedbe treba shvatiti kao “približne vrijednosti”.
Ministrica za žene Susanne Raab (ÖVP) nazvala je rezultate “očekivanim”. Ono što je potrebno je “napor cijelog društva kao što je širenje skrbi za djecu diljem zemlje.” Osvrnula se na ulaganja u širenje skrbi za djecu te novu uredbu o podjeli roditeljskog dopusta među parovima. Studija mjerenja vremena uvrštena je u Vladin program na poticaj Zelenih.
Austrija
Austrija zbog deficita uvodi velike promjene kod AMS-a?!
Proračunska situacija u Austriji postaje sve alarmantnija. Zbog toga se šef AMS-a Johannes Kopf sada zalaže za ukidanje modela prijevremenog umirovljenja.
U ponedjeljak je postalo jasno da je proračunski deficit Austrije još veći nego što se ranije mislilo. Prema podacima Statistik Austria, državni dug je prošle godine porastao na visokih 394,1 milijardu eura.
Vlada uvodi prve mjere za smanjenje deficita
Austrijska vlada već je najavila prve mjere kako bi spriječila pokretanje postupka prekomjernog deficita od strane Europske unije. Tako je, primjerice, model obrazovnog dopusta ukinut 1. travnja, a u srijedu je predstavljen novi model kao njegova zamjena.
“Opravdano je znatno smanjenje”
U srijedu je šef AMS-a Johannes Kopf otišao korak dalje te se založio za ukidanje modela prijevremenog umirovljenja. Ovaj model do sada su mogli koristiti svi koji su bili pet godina pred mirovinu i postigli dogovor sa svojim poslodavcem. “Model je izuzetno privlačan za radnike, ali je previše skup”, izjavio je 52-godišnjak za list “Krone”.
Proračunske nesuglasice: “Ne možemo si više to priuštiti”
Posebno za AMS, prijevremena mirovina je veliki financijski teret, budući da se u slučaju kontinuirane prijevremene mirovine 90 posto troškova pokriva iz fonda osiguranja za nezaposlene. “Austrijski model je, s obzirom na proračunsku situaciju, preskup. Smatram da bi bilo opravdano znatno ga smanjiti”, jasan je Kopf.
Vlada planira prelazak na djelomičnu mirovinu
I u vladinom programu predviđena je zamjena postojećeg sustava novim modelom djelomične mirovine. Dok su prema dosadašnjim pravilima zaposlenici radili samo pola radnog vremena, ali primali tri četvrtine plaće i punu mirovinsku naknadu, ubuduće bi trebala biti moguća smanjena radna satnica od 62. ili 63. godine života, pri čemu bi zaposlenici djelomično već primali mirovinu.
Prema Kopfu, ovaj bi koncept bio znatno jeftiniji za državu, jer bi se sredstva crpila iz mirovinskog osiguranja, a ne više iz osiguranja za nezaposlene.
Austrija
Pad životnog standarda u Austriji, svaki građanin izgubio 914 eura
Katastrofalan ekonomski razvoj u Austriji negativno je utjecao na životni standard građana. To pokazuje nedavna analiza.
Austrijsko gospodarstvo prošle je godine doživjelo negativan razvoj. BDP je pao za 1,2 posto, što je najlošiji rezultat u Europskoj uniji. Za usporedbu, Danska je u istom razdoblju zabilježila rast od 3,6 posto.
Stručnjaci iz liberalnog think tanka Agenda Austria analizirali su kako se ovaj pad odrazio na životni standard. Rezultati su, blago rečeno, obeshrabrujući.
Austrija na dnu ljestvice
Prema analizi, svaki Austrijanac izgubio je 914 eura prošle godine. Time se Austrija nalazi na samom dnu ljestvice EU-a. Negativan trend zabilježen je još samo u Luksemburgu, Irskoj, Finskoj, Estoniji i Njemačkoj.
Poljska i Grčka ispred Austrije
Čak su i zemlje poput Poljske, Grčke i Bugarske ostvarile gospodarski rast i znatno su ispred Austrije u pogledu povećanja životnog standarda.
Na vrhu ljestvice nalazi se Danska s porastom od 1.975 eura po stanovniku, a slijede Malta (1.043 eura) i Hrvatska (819 eura).
Stručnjaci upozoravaju na izostanak reformi
“Problem traje već duže vrijeme”, analizira ekonomist Agenda Austria Dénes Kucsera. “To je posljedica dugotrajnog izostanka reformi. Troškovi rastu, produktivnost pada, a nedostatak kvalificirane radne snage sve više otežava situaciju. Industrija se suočava s velikim izazovima, a mi smo već treću godinu u recesiji”, upozorava se.
Potrebne su hitne strukturne reforme
Visoki proračunski deficit samo je “vrh ledenog brijega”, ističu stručnjaci. Ni prognoze za 2026. nisu optimistične, što znači da su hitno potrebne strukturne reforme. Skandinavske zemlje pokazuju kako se to može postići – primjerice, Švedska je uvela kontrolu državne potrošnje, dok je Danska prilagodila mirovinski sustav rastućem životnom vijeku.
Prvi koraci, ali nedovoljni
Planirana prilagodba stvarne i zakonske dobi umirovljenja u Austriji jest “korak u pravom smjeru”, no sustav zahtijeva temeljitu reformu.
Skepticizam prema novoj vladi
Kucsera ne vjeruje da će nova crno-crveno-ružičasta koalicija napraviti značajne reforme: “Nijedna od triju stranaka ne želi ozbiljno reformirati mirovinski sustav, iako već sada svaki treći euro iz državnog proračuna odlazi na mirovine.” To ostavlja manje sredstava za ključne buduće investicije, poput obrazovanja.
Austrija
Uspostavljene zone nadzora, Austrija će kontrolirati i granice
U blizini austrijske državne granice prijavljeno je sve više slučajeva slinavke i šapa. Zbog toga je uspostavljena zona nadzora.
Novi slučajevi u Slovačkoj i Mađarskoj
Slovačka i Mađarska su 25. i 26. ožujka prijavile nove izbijanja slinavke i šapa (MKS). Najnoviji potvrđeni slučaj u Mađarskoj zabilježen je u općini Levél, koja se nalazi samo desetak kilometara od austrijske granice.
Zona nadzora u Austriji
Prema zakonima Europske unije, zbog izbijanja bolesti u Levélu, Austrija je 26. ožujka uspostavila zonu nadzora u kojoj su propisane dodatne obvezne mjere.
Zbog blizine izbijanja bolesti u Mađarskoj, zona nadzora proširena je na austrijsko državno područje na temelju odluke Saveznog ministarstva za socijalna pitanja, zdravstvo, njegu i zaštitu potrošača (BMSGPK), priopćilo je pokrajinsko tijelo Burgenlanda.
Provedene kontrole i uzorkovanje
U nadzornoj zoni nalaze se i četiri općine u okrugu Neusiedl: Deutsch Jahrndorf, Mönchhof, Nickelsdorf i Halbturn. Sve farmske životinje s papcima u zahvaćenim područjima testirane su na prisutnost virusa. Prema podacima Austrijske agencije za zdravlje i sigurnost hrane (AGES), nije pronađen nijedan pozitivan slučaj infekcije slinavkom i šapom.
Daljnje mjere za smanjenje rizika
Kako bi se dodatno smanjio rizik, uspostavljena je dodatna nadzorna zona u nekim pograničnim okruzima u Donjoj Austriji, kao i u okruzima Neusiedl, Eisenstadt-Umgebung (uključujući Eisenstadt i Rust), Mattersburg i Oberpullendorf. U tim područjima veterinarske službe provode redovite inspekcije farmi i nasumična testiranja u sklopu programa nadzora, priopćilo je pokrajinsko tijelo Burgenlanda.
