Austrija
Žene u Austriji rade više od muškaraca
Žene još uvijek provode više vremena radeći od muškaraca. To pokazuje nova studija o korištenju vremena koju je proveo Statistički zavod Austrije, a koju su naručili ured Savezniog kancelara i Ministarstvo za ženska pitanja. “Posao” se sastoji od plaćenog zaposlenja i neplaćenog rada kao što je odgoj djece, briga o rodbini i volonterski rad. Žene i dalje rade znatno više posla u kućanstvu – čak i ako rade jednako ili više od svojih partnera na poslu.
Za istraživanje, koje je nakon 1981., 1992. i 2008./09. provedeno po četvrti put, od listopada 2021. do prosinca 2022. dobrovoljno je ispitano oko 4300 kućanstava. U tu je svrhu gotovo 7900 članova kućanstva u dobi od deset i više godina dokumentiralo svoju dnevnu rutinu u desetominutnim intervalima u dva navedena dana.
Prema rezultatima, odrasle žene mlađe od 65 godina troše u prosjeku sedam sati i 38 minuta dnevno na neplaćeni rad i zaposlenje zajedno. Odrasli muškarci u prosjeku 13 minuta manje. Ako se aktivnosti promatraju zasebno, spolne razlike postaju jasne: muškarci u prosjeku provedu četiri sata i 56 minuta na plaćenom poslu, što je oko dvije trećine njihovog ukupnog radnog vremena. Žene rade samo tri sata i 19 minuta, što je znatno manje od polovine ukupnog radnog vremena.
Suprotno tome, odrasle žene u prosjeku provode četiri sata i 19 minuta dnevno radeći neplaćeni posao, dok muškarci rade samo dva sata i 29 minuta, gotovo dva sata manje. “Podjela plaćenog i neplaćenog rada u Austriji uvelike slijedi tradicionalne rodne uloge”, rekao je generalni direktor Statističkog zavoda Austrije Tobias Thomas u izjavi za javnost. To je ostalo uglavnom nepromijenjeno od zadnje studije iz 2008./09.
Najveći udio neplaćenog rada i dalje su kućanski poslovi. U prosjeku, žene i djevojke provode više od sat vremena radeći to svaki dan nego muškarci i mladići To postaje posebno jasno kada se pogledaju žene i muškarci koji su u vezi i žive u istom kućanstvu. Čak i uz istu razinu zaposlenosti, žene preuzimaju gotovo dvije trećine kućanskih poslova (64 posto). Čak i ako žena radi u većoj mjeri od muškarca, ona ipak obavlja više od polovice kućanskih poslova.
Isto vrijedi i za brigu o djeci, kao što je briga i nadzor djece, čitanje, igranje, učenje i njihovo praćenje na aktivnosti i sastanke. Žene koje u kućanstvu žive s barem jednim djetetom mlađim od 18 godina na to u prosjeku troše gotovo dva sata dnevno, dok muškarci ne potroše ni pola tog vremena. Naime, njihove aktivnosti traju 53 minute.
U usporedbi s posljednjom studijom o korištenju vremena, prosječno ukupno dnevno radno vrijeme smanjilo se za oko jedan sat i za žene i za muškarce. Za muškarce pad se praktički u potpunosti može pripisati zaposlenju, a za žene je oko polovica posla je plaćeno, a polovica neplaćeno. Zbog promijenjene metodologije, istraživanja 2008/09 i 2021/22 ne mogu se izravno uspoređivati. Usporedbe treba shvatiti kao “približne vrijednosti”.
Ministrica za žene Susanne Raab (ÖVP) nazvala je rezultate “očekivanim”. Ono što je potrebno je “napor cijelog društva kao što je širenje skrbi za djecu diljem zemlje.” Osvrnula se na ulaganja u širenje skrbi za djecu te novu uredbu o podjeli roditeljskog dopusta među parovima. Studija mjerenja vremena uvrštena je u Vladin program na poticaj Zelenih.
Austrija
Trump prijeti Austriji carinama
Američki predsjednik Donald Trump razmatra uvođenje carina na uvoz iz zemalja koje nameću poreze na digitalne usluge američkim tehnološkim tvrtkama. Ovi porezi, usmjereni na vodeće američke tehnološke gigante poput Googlea, Facebooka, Applea i Amazona, već dugo su trn u oku američkim vlastima. Austrija od 2020. godine primjenjuje digitalni porez, a mogućnost njegovog povećanja bila je tema koalicijskih pregovora u kontekstu sanacije državnog proračuna.
Trump je sada potpisao memorandum kojim, prema riječima glasnogovornika, nalaže svojoj administraciji da razmotri protumjere poput carina kako bi se suprotstavila “porezima na digitalne usluge, novčanim kaznama, praksama i politikama koje strane vlade nameću američkim tvrtkama”. “Ono što nam rade u drugim zemljama s digitalnim porezima je strašno”, izjavio je Trump u petak (po lokalnom vremenu) pred novinarima.
Velika Britanija, Francuska, Italija, Španjolska, Turska, Indija i Kanada – poput Austrije – uvele su ove poreze na prihode velikih pružatelja digitalnih usluga unutar svojih granica. Tijekom Trumpova prvog mandata, američki trgovinski predstavnik pokrenuo je istrage o nepravednim trgovinskim praksama protiv više ovih zemalja, utvrdivši da diskriminiraju američke tvrtke, što je otvorilo put za carine odmazde na određene uvozne proizvode.
Prethodna američka administracija već je prijetila uvođenjem carina. No, do prošle godine postojala je privremena dogovorena suspenzija tih mjera između SAD-a, Austrije, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Italije i Španjolske, kako bi se omogućilo više vremena za pregovore o međunarodnim poreznim pravilima za velike, visoko profitabilne kompanije.
Austrijski digitalni porez
Austrija je 2023. godine od digitalnog poreza uprihodila oko 100 milijuna eura. Porez je usmjeren na internetsko oglašavanje koje nije obuhvaćeno postojećim porezom na oglašavanje. Obuhvaća tvrtke koje u Austriji ostvare najmanje 25 milijuna eura prihoda od online oglašavanja te imaju globalni prihod od najmanje 750 milijuna eura. Porezna stopa iznosi 5 posto. Tijekom aktualnih koalicijskih pregovora razmatrala se mogućnost proširenja digitalnog poreza u svrhu stabilizacije državnog proračuna.
Trump je prošlog tjedna već najavio odmazdu i rekao da će uvesti carine na robu iz Kanade i Francuske zbog njihovih poreza na digitalne usluge. Prema podacima Bijele kuće, ove dvije zemlje ostvarile su više od 500 milijuna dolara godišnje prihoda od ovih poreza, dok su globalni prihodi premašili dvije milijarde dolara.
Trumpov memorandum također nalaže istragu o tome kako su američke tvrtke tretirane u okviru Akta o digitalnim tržištima (Digital Markets Act) i Akta o digitalnim uslugama (Digital Services Act) Europske unije.
Austrija
Upozorenje: U Austriji sve više lažnih novčanica
Sve više lažnih novčanica pojavljuje se u novčanicima građana Austrije. Najčešće su krivotvorene novčanice od 50 i 100 eura.
Značajan porast krivotvorenog novca
Prema statistici Austrijske narodne banke (OeNB), 2024. godine zabilježen je znatan porast lažnih novčanica u opticaju. Tijekom godine zaplijenjeno je i povučeno iz prometa ukupno 10.213 krivotvorenih novčanica, što je povećanje od približno 2.500 u odnosu na prethodnu godinu (2023. ih je bilo 7.842). Time se broj lažnih novčanica ponovno približio razinama zabilježenima prije pandemije koronavirusa.
Najčešće krivotvorena novčanica 2024. bila je 50 eura s 4.258 primjeraka (41,7%). Slijedi 100 eura s 2.520 komada (24,7%) te 20 eura s 2.154 primjeraka (21,1%). Ukupna vrijednost zaplijenjenog krivotvorenog novca iznosi nekoliko stotina tisuća eura.
Kap u moru pravog novca
U usporedbi s 2,5 milijarde novčanica koje su tijekom 2024. provjerene na autentičnost od strane OeNB-a, Geldservice Austria (GSA) i poslovnih banaka, krivotvoreni novac i dalje je iznimno rijedak. Statistički, samo jedna od 255.000 novčanica nije autentična.
Gotovina ostaje najsigurnije sredstvo plaćanja
Unatoč postojanju krivotvorina, gotovina se i dalje smatra najsigurnijim sredstvom plaćanja. “Novac u gotovini štiti od phishinga, cyber kriminala i internetskih prijevara. Kada se usporede iznosi prevara kod gotovinskih i bezgotovinskih plaćanja, zlouporaba kartica i bankovnih podataka za prijenos sredstava doseže srednji dvoznamenkasti milijunski iznos, dok šteta od krivotvorenog novca iznosi tek nekoliko stotina tisuća eura”, naglašava Austrijska narodna banka u svom priopćenju.
Austrija
BMW-om u Austriji vozio 230 km/h pa mu oduzeta i vozačka i automobil
Filmska potjera odigrala se u petak navečer u bečkom okrugu Donaustadt. Vozač BMW-a (21) dao se u bijeg pred policijom, izazvavši dramatičnu potjeru.
Divlja vožnja kroz grad
Petak navečer pretvorio se u kaotičnu akciju za bečku policiju kada je oko 23:00 sata civilna patrola primijetila jarko crveni BMW M3 koji je s glasnim pucanjem iz auspuha jurio kroz tunel Stadlau (A23). Policajci su uključili rotacijska svjetla kako bi ga zaustavili, no vozač nije imao namjeru stati – umjesto toga, stisnuo je gas do kraja.
230 km/h kroz naseljeno područje
Mladić je pobjegao u bijesnoj vožnji, na cesti Raffineriestraße postigavši nevjerojatnih 230 km/h. Unatoč gustome prometu, više je puta prelazio u suprotni trak, riskirajući frontalne sudare. Policija je angažirala dodatne ophodnje kako bi ga konačno zaustavila.
Kada je vozač pokušao ponovno izaći na autocestu A23 kod ulice Donaustadtstraße, policajac ga je taktičkim manevrom udario službenim vozilom u stražnju osovinu, prisilivši ga na zaustavljanje. Ispostavilo se da je za volanom bio 21-godišnji Austrijanac.
Uhićenje i oduzimanje vozila
Mladić je odmah uhićen i prijavljen zbog sumnje na namjerno ugrožavanje sigurnosti, pružanje otpora policiji i pokušaj teške tjelesne ozljede. Njegov BMW M3 mu je oduzet prema takozvanom „Raserparagrafu“ (zakonu protiv divlje vožnje).
Putnici u šoku
U vozilu su se nalazila još dvojica mladića koji su policiji ispričali da su tijekom sulude vožnje bili potpuno prestravljeni. Kako tvrde, pri brzinama većim od 200 km/h pomirili su se s najgorim ishodom i pokušavali nagovoriti vozača da stane. No njega je najviše zabrinjavala mogućnost da mu policija trajno oduzme automobil – što se na kraju i dogodilo.
