Austrija
Želite austrijsko državljanstvo? Evo koja vas pitanja čekaju
U Austriji je prošle godine bilo točno 19.939 novih državljana – što je pad od 3,2 posto u odnosu na 2022. Među ljudima koji žive u Austriji najviše naturalizacija dogodilo se u Beču. Austrijske putovnice 2023. godine dobilo je 3899 ljudi. U Donjoj Austriji bilo je 2031 osoba, au Gornjoj Austriji 1808 naturalizacija.
Svatko tko želi postati Austrijanac mora svladati određene prepreke: kandidati moraju biti dobrog statusa, pokazati znanje njemačkog jezika i živjeti u zemlji određeno vrijeme. Morate moći dokazati i određena primanja, minimalno od oko 1200 eura. Državljanstvo je državna stvar – da bi se dobila putovnica mora se položiti test, piše jučer Heute. Morate pokazati određeno znanje o Austriji. Za to je u Beču zaslužan MA35. Na internetu postoje škakljivi primjeri pitanja koja će vam pomoći u vježbanju – a možete ih pronaći ovdje:
Kada je proglašena trajna neutralnost Austrije?
Gdje je bilo potpisivanje Državnog ugovora
Kada je Austrija ušla u EU?
Tko je postao car Austro-Ugarske 1867.?
Koja je uloga pučkog pravobranitelja?
Što čini ustavnu državu?
Koje su boje zastave Austrije?
Koliko zastupnika čini Nacionalno vijeće?
Kako se zove najveće zvono u katedrali sv. Stjepana koje se uvijek zvoni na prijelazu godine (Nove godine)?
U kojem okrugu se nalazi UNO City u Beču?
Koji su dijelovi Beča dio svjetske baštine?
Koje dužnosti obnaša gradonačelnik Beča?
Kako se Beč opskrbljuje vodom?
Kojem je velikom carstvu Austrija pripadala gotovo 500 godina?
(izvor pitanja: www.staatsbuergerschaft.gv.at)
Naturalizirano je više žena nego muškaraca
Naravno, ovo nisu sva pitanja, izbor je puno veći. Prema statistici, lani je u Beču naturalizirano više žena nego muškaraca – većina ih je imala između 30 i 45 godina i već su rođene u Austriji. Najviše novih državljana dolazi iz Sirije (560 osoba), zatim iz Rusije (318 osoba) i Srbije (276 osoba), te Irana, Turske i Afganistana. Sve informacije o ispitu za državljanstvo kao i materijale za učenje možete pronaći na web stranici Grada Beča.
Austrija
Potres jučer pogodio Tirol: “Bilo je tutnjave”
U ponedjeljak ujutro, 20. siječnja 2025., u tirolskoj nizini dogodio se lagani potres. Potres, magnitude 1,9, osjetio se u općini Terfens istočno od Wattensa.
Tirolsku nizinu u ponedjeljak ujutro zatresao je slabiji potres. Epicentar potresa bio je u općini Terfens, koja se nalazi istočno od Wattensa u okrugu Schwaz. Prema podacima austrijske seizmološke službe, potres je bio jačine 1,9 stupnjeva po Richteru i bio je osjetan, ali nije imao ozbiljnijih posljedica. U 9:12 ujutro stanovnici su osjetili “jasan udar” popraćen “grmljavinom i tutnjavom sa zemlje”. Srećom, nije bilo štete na objektima, pa stanovništvo više nije bilo zabrinuto za sigurnost.
Austrija
Na operaciju koljena u Beču se čeka i više od 230 dana
Kako bi skratili ponekad iznimno duga čekanja na operacije, sve više bečkih bolnica odbija pacijente iz susjednih saveznih pokrajina.
Vrijeme čekanja na operacije u bečkim bolnicama ponekad je vrlo dugo. Na primjer, pacijenti u Ortopedskoj bolnici u Speisingu (Hietzing) čekaju u prosjeku 152 dana na operaciju kuka i 234 dana na operaciju koljena, kako bolnica, koja pripada grupi Vinzenz, objavljuje na svojoj početnoj stranici.
Na bolničkoj listi čekanja za operaciju kuka trenutačno je 1310 pacijenata, a za operaciju koljena 2511 pacijenata. Međutim, više od 40 posto njih ne dolazi iz Beča. To je problem i u drugim velikim bečkim bolnicama. Stoga postoje gornje granice za takozvane “gost pacijente”.
No, regulacija gostujućih pacijenata kod mnogih izaziva nezadovoljstvo, ali i pritužbe bečkog branitelja pacijenata Gerharda Jelineka (68). U posljednje vrijeme bilo je pet ili šest slučajeva, objasnila je Jelinek za ORF Radio, od kojih je većina pogodila Ortopedsku bolnicu u Speisingu (OSS). Međutim, zastupnica pacijenata pretpostavlja da je slučajeva puno više.
Iako je OSS vjerska bolnica, sufinancira je Grad Beč. Stoga, kao iu općinskim klinikama, također vrijedi zahtjev za smanjenjem broja posjeta pacijenata za planirane zahvate. „Grad Beč ima zadaću i odgovornost osigurati zdravstvenu zaštitu bečkog stanovništva te stoga propisuje da se pacijenti koji nemaju glavno prebivalište u Beču, ako je moguće, trebaju liječiti u matičnoj pokrajini“, kažu u Vinzenz grupi. na ORF.
Za Jelinek je taj strogi pristup neshvatljiv. Mogući razlog dosljednog odbijanja također bi mogao biti taj što obostrano naplaćivanje vjerojatno neće funkcionirati za pacijente koji dolaze u posjetu. Za bečkog zagovornika pacijenata, nadregionalno planiranje potražnje bilo bi rješenje: “Ja bih željela da su ove tri savezne pokrajine (Beč, Donja Austrija, Gradišće) jedan planski bazen i da moraju planirati i financirati njihovu zajedničku brigu.”
Austrija
Ministar Rauch u Austriji želi uvesti porez na šećer u pićima
Porez na šećer u pićima pozitivno bi utjecao na zdravlje, posebice djece. To potvrđuje nova studija koju je naručilo Ministarstvo zdravlja i koja je sada objavljena.
Porez na šećer u pićima pozitivno bi utjecao na zdravlje, posebice djece. To potvrđuje i nova studija koju je naručilo Ministarstvo zdravstva. “Mnoga pića koja se prodaju posebno za djecu sadrže ogromne količine šećera”, naglasio je u subotu ministar zdravstva Johannes Rauch (Zeleni). To značajno povećava rizik od bolesti. U Austriji jedna od četiri djevojčice i svaki treći dječak ima prekomjernu tjelesnu težinu ili je pretilo.
“Porez na šećer imao bi smisla i u Austriji. To pokazuju pozitivna iskustva drugih zemalja”, objasnio je Rauch u priopćenju za javnost. Takav je porez od 2010. godine uvelo više od 70 država, regija i općina diljem svijeta. Najveći učinak nastaje kada se prihodi namjenjuju za zdravu hranu ili mjere za promicanje zdravlja, izvijestilo je ministarstvo iz analize Gesundheit Österreich GmbH (GÖG). Stvarni učinci na zdravlje “još se ne mogu uvjerljivo dokazati za sve zemlje zbog dugotrajnog učinka”, navodi se, međutim, uz upozorenje.
Prema podacima Ministarstva zdravstva, pića čine najveći udio u konzumaciji šećera među djecom i adolescentima.
