Ekonomija
ZDF-ova priča o bh. liječniku koji posreduje u poslovima nabave cjepiva
Njemačka državna televizija ZDF objavila je prilog o sumnjivim nabavama cjepiva protiv koronavirusa u Europi. Između ostalog, kontakt je „doktor O.“ iz Stuttgarta, za kojeg bh. mediji tvrde da je riječ o liječniku porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Pod nazivom „Zlatna groznica u pandemiji?“, ZDF-ovi novinari su saznali kako privatni posrednici nabavljaju cjepiva protiv koronavirusa iza javne scene. Pojedina cjepiva, koja je gotovo nemoguće dobiti, nalaze se na crnom tržištu, a prema riječima doušnika O., nema nikakvih problema u vezi s cjepivom.
Kod njega su cijene cjepiva višestruko skuplje od onih koje je Europska unija službeno dogovorila s proizvođačima. Doktor O. je trgovac, profiter i posrednik za cjepiva, a novinari su ga tajno snimali.
Novinarima je, koji su se predstavili kao da prodaju medicinske proizvode i cjepiva kako bi stekli njegovo povjerenje, poslao dokumente prema kojima su cjepiva AstraZenece od njega službeno tražile vlade Dominikanske Republike, Libije, Barbadosa, Republike Srpske i Italije, dok je slovačka vlada tražila jedan milijun doza BioNTech/Pfizer cjepiva.
Među prikazanim dokumentima je i službeni dopis Vlade Republike Srpske, gdje 3. veljače ove godine Vlada RS izražava spremnost za nabavku cjepiva putem tvrtke Doctors365 iz Švicarske te se poziva na ranije pismo iz siječnja.
„(…) ljubazno vas molimo da primijetite promjenu potrebne količine doza cjepiva. U ovom pismu namjere se navodi hitnost i neposredni interes Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite pri Vladi Republike Srpske za nabavku cjepiva protiv Covid-19 koje proizvodi Serum Institut of India pod licencom AstraZenece. Potvrđujemo da smo spremni i voljni izvršiti kupovinu AZD1222.“
stoji u pismu potpisanom od entitetskog ministra zdravlja Alena Šeranića
„Klix.ba“ i „Dnevni Avaz“ saznaju kako je riječ o doktoru Orhanu Karahodži, liječniku iz Stuttgarta, koji godinama živi u Njemačkoj, a prvi je čovjek tvrtke Medicus Homecare te Doctors365 GmbH. Od dužnosnika RS-a nisu uspjeli saznati je li na kraju došlo do posla između Karahodže i njih.
Karahodža se javio dnevnom listu „Dnevni Avaz“ i izjavio kako ne radi ništa nezakonito: „Daleko je od toga da sam trgovac cjepivom. Ja ništa ne prodajem. Ja sam posrednik između vlada. Ja sam ljekar koji ima kontakte i tu ne vidim ništa sporno. Mene vlade kontaktiraju i ja dalje posredujem. (…) Ljudi traže cjepiva, neki ne pitaju za cijenu, no sada je sve stalo, jer je AstraZeneca sve blokirala“.
„Sad je sve na čekanju u naredna tri mjeseca i sve ide putem tvrtke u Londonu. AstraZeneca je već, koliko znam, kontaktirala Vladu RS, ali nemam utjecaj na cijenu cjepiva. Pa znate da je cijena maske na početku bila jedan cent, sada je 50 centi. Potražnja za cjepivom je velika jer ljudi masovno umiru. Neki, naravno, nude više novca, ali ne volim nepravdu, jer radim pošteno.“
- Pojačane policijske kontrole prometa za uskrsni vikend
- Ministrica otkrila: Gotovo tri četvrtine Sirijaca u Beču prima socijalnu pomoć
- Zbog fotografije s odmora dobio otkaz – sud mu dosudio 70.000 eura odštete
- Sve više mladih muškaraca u Austriji u dugovima – prosječno 86.000 eura minusa
- Toplo i sunčano vrijeme za Uskrs, ali uz mogućnost pljuskova
Ekonomija
Najskuplje gorivo za Uskrs: Veliki petak dan za izbjegavanje točenja goriva
Tijekom uskrsnih blagdana dolazi do neuobičajenih promjena na benzinskim postajama, a posebno se ističe Veliki petak kao dan kada su cijene goriva najviše.
Prema analizi Austrijskog autokluba (ÖAMTC) u posljednjih pet godina, gorivo je upravo na Veliki petak najskuplje, dok su cijene na Uskrs i Uskrsni ponedjeljak znatno povoljnije.
Zabilježene su razlike u cijeni od 3,5 do 5,5 centi po litri, ovisno o danu. ÖAMTC je dodatno kritizirao činjenicu da se pad cijene sirove nafte tek minimalno prenosi na maloprodajne cijene goriva. Klub procjenjuje da bi trenutne cijene mogle biti niže za barem pet centi po litri, no to se zasad ne odražava na benzinskim postajama.
Ekonomija
Poznata građevinska tvrtka odlazi u stečaju – 69 radnika ostaje bez posla
Tvrtka MGlass GmbH, sa sjedištem u Steyreggu (okrug Urfahr-Umgebung), službeno je otvorila stečajni postupak. Tvrtka je specijalizirana za izgradnju staklenih fasada, krovova i specijalnih staklenih konstrukcija, a bila je uključena i u izgradnju prestižnog projekta Quadrill Tower u Linzu.
Iako je gradnja tog nebodera trenutačno u punom jeku i nastavlja se bez kašnjenja, MGlass se već neko vrijeme suočava s ozbiljnim financijskim problemima. Ranije je već bio pokrenut postupak sanacije, no oporavak građevinskog sektora nije se dogodio, a tvrtka nije uspjela ostvariti dovoljne prihode i pokriti troškove.
Sadašnja situacija:
- Dugovanja tvrtke iznose oko 40 milijuna eura
- Nasuprot tome, imovina iznosi tek oko 2,1 milijun eura
- 69 zaposlenika izgubit će posao
- Oko 450 vjerovnika pogođeno je stečajem
- Zadnje plaće isplaćene su do kraja veljače
Prema informacijama kreditne agencije Creditreform, nastavak poslovanja nije planiran, niti bi bio moguć.
Ekonomija
Lažni oglasi za kredite: AK Gornje Austrije upozorava na sumnjive posrednike
Kredit može biti spas – ali i skupa zamka. Radnička komora Gornje Austrije (AK OÖ) upozorava građane na sve češće prevare putem interneta, gdje sumnjivi posrednici nude brze gotovinske kredite uz privlačna obećanja. Iza ovih ponuda često se kriju skriveni troškovi i nepoštene prakse.
Posebno se cilja na ljude koji nemaju nekretnine, pa se zbog nemogućnosti da dobiju klasičan kredit okreću online posrednicima. Iako je zakonski dopušteno naplatiti proviziju (do najviše 5% iznosa kredita), to vrijedi samo ako stvarno dođe do sklapanja ugovora. Dodatne naknade, poput troškova obrade zahtjeva, nisu dopuštene.
Pojedini posrednici čak traže novac ako klijent napravi pogrešku u prijavi – bez obzira na to je li kredit uopće odobren. Također, neki nude tzv. “financijske sanacije”, koje nisu krediti, već skupe usluge za navodnu pomoć u reguliranju dugova, bez stvarnog isplaćenog novca.
Savjeti AK-a za sigurnije postupanje:
- Najprije se informiraj direktno u banci i usporedi ponude.
- Ako dobivaš više odbijenica, realno procijeni možeš li si kredit priuštiti.
- Uvijek zatraži pisani nacrt ugovora.
- Pažljivo pročitaj sitna slova i traži pojašnjenja kad nešto nije jasno.
- Obećanja o brzom i lakom kreditu, osobito kod financijskih poteškoća, često su previše dobra da bi bila istinita.
U slučaju financijskih problema, najbolje je obratiti se besplatnim, državnim savjetovalištima za pomoć potrošačima.
You must be logged in to post a comment Login