Hrvatska
Zbog nedostatka cjepiva obustavljeno cijepljenje u Hrvatskoj
Nacionalni stožer civilne zaštite održao je danas konferenciju za medije na kojoj su izvijestili javnost da će obustaviti nova cijepljenja radi nedostatka cjepiva.
Ministar Božinović je izjavio i kako će se o eventualnom popuštanju mjerama kao i o aktualnoj situaciji raspravljati u nedjelju. Naime, za tada je najavljen sastanak premijera, ministara i stožera.
“Premijer je najavio sastanak oko mjera koji će biti u nedjelju, bit će članovi stožera, ministri. Ja unaprijed ne mogu ništa reći ni najaviti jer bi to značilo da je taj sastanak samo nekakva formalnost, a to nije”, rekao je ministar unutarnjih poslova Božinović.
Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak izjavio je i kako nisu zadovoljni s trenutnom dinamikom isporuke Pfizerovog cjepiva te da nemaju dovoljne količine za nastavak cijepljenja. Ova količina koju sada Hrvatska ima koristit će se za docjepljivanje osoba koje su primile prvu dozu.
“Mi nismo zadovoljni s isporukom, to je daleko od onoga što smo dogovarali. I još nam se dodatno otežava situacija jer su nam na početku dali veće količine pa se sad smanjuje. Mi ćemo uspjeti cijepiti sve koji su dobili prvu dozu, ali morat ćemo obustaviti nova cjepiva jer nemamo dovoljno Pfizerovog cjepiva. Moderna je isto dala manju količinu i jučer nas je obavijestila da će kasniti s isporukom. Mi smo sada u situaciji da moramo restrukturirati naš plan cijepljenja, nemamo dovoljno Pfizera za proširivanje populacije, već ga sad koristimo samo za docjepljivanje. Što se tiče Moderne, oni su obećali, nakon što kasne tjedan dana, da će iza 1. veljače. isporučiti sve, nešto više od 11 tisuća doza. Imamo naznake i da će nam nešto od donacija stići koje su nam obećane zbog potresa. Što se tiče AstraZenece, i dalje stoji da će vjerojatno registrirati 29. siječnja i iz kontakata koje imamo s njima vrlo brzo će početi distribucija. Oni su dostavili količine i EU će nam odrediti koje količine ćemo dobiti i u kojem vremenu”, rekao je Capak.
Capak je u nastavku obrazložio i na koji način je poremećen plan cijepljenja. “Mi smo trebali u sljedeća četiri tjedna primiti svaki tjedan po 17 tisuća doza ili 18 kutija. Sad bi idući tjedan trebali primiti 10 kutija itd. Do 15. smo trebali primati svakog tjedna 18 kutija, smanjili su nam isporuku 30 posto u sljedećih mjesec dana. Nije potpuno obustavljeno novo cijepljenje, to vam ja ne mogu reći, to je na županijskim zavodima, to će oni izračunati. Mi ćemo trebati obustaviti, ali ako netko ima doza, može proširiti cjepivo. Ali kako sada stvari stoje, moramo zaustaviti proširenje Pfizerovim cjepivom”, izjavio je Capak.
- Benko živi u skupocjenoj vili, mama plaća najamninu 238 tisuća eura mjesečno
- Ponuda novih stanova u Austriji za sada u padu
- U velikoj austrijskoj tvrtki privremeno upitno i do 1000 radnih mjesta?
- Tužan dan za Austriju, poskupljuje pivo
- Teška nesreća u Beču, tramvaj udaro biciklistkinju
Hrvatska
Povlači se Kotanyi Himalajska sol u mlincu, pogođene neke serije
Državni inspektorat izvijestio je potrošače da je zbog utvrđenih čestica plastike nastalih prilikom mljevenja soli opozvana Kotanyi Himalajska sol od 88 grama, pakirana u mlinicu, s više LOT brojeva i rokova trajanja.
Proizvod nije u skladu s Uredbom o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane, izvijestila je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).
Proizvođač je izvijestio na svojim internetskim stranicama da radi mjera predostrožnosti, a u cilju zaštite potrošača, s tržišta povlači proizvod Kotanyi Himalajska sol od 88 grama, mlinac, s rokovima trajnosti do 10.2. 2030., 24.3.2029., 19.6.2029. i 11.11.2028.
Opozvanu sol proizvodi KOTANYI GmbH, A-2120 Wolkersdorf, PF 66, Austrija, a obavijest se odnosi na LOT brojeve 442087, 426651, 429757 i 418800.
Razlog povlačenja proizvoda je prisustvo stranog tijela (plastike), naveo je proizvođač koji se ispričavao kupcima na neugodnosti. Potrošače koji eventualno posjeduju te proizvode pozvali su da se jave na e-mail info.hr@kotanyi.com.
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
