Hrvatska
Zašto Hrvatska ne uvodi vinjete? Vozači bi uštedjeli, no ključ je rekordna zarada od cestarina
Finska, Njemačka, Latvija, Litva, Estonija, Cipar, Danska, Malta, Luksemburg, Belgija i Nizozemska države su Europske unije koje ne naplaćuju vožnju osobnim automobilima svojim autocestama. Neke od njih naplaćuju samo određene tunele ili mostove.
To je odlično za sve njihove građane, ali i za sve koji putuju kroz njihove države. Ne samo da je vožnja autocestama besplatna nego nema naplatnih kućica i čekanja u prometnim špicama, prenosi Večernji.hr.
Države koje naplaćuju svoje autoceste, ali su riješile problem stvaranja gužvi na naplatnim mjestima fizičkim ili elektronskim vinjetama, jesu Austrija, Mađarska, Slovenija, Češka, Slovačka, Bugarska, Rumunjska i Švedska. Povijesna zarada Austrija je još 1997. godine uvela vinjete, koje su više od dva desetljeća bile u formi naljepnice koja se morala zalijepiti na vjetrobransko staklo, dok se danas može birati – naljepnica ili digitalna vinjeta. Na potpunu digitalizaciju vinjeta odlučila se Slovenija početkom 2022. godine.
Sada je kupovina vinjeta i njihovo korištenje još jednostavnije. Možete je kupiti putem interneta, kao i na benzinskim pumpama i drugim prodavaonicama, a više se ne mora lijepiti na staklo već se vezuje uz registarsku oznaku. Sustav elektronskih vinjeta sličan je i u ostalim spomenutim državama koje naplaćuju autoceste putem vinjeta. Primjerice, Švedska je od 2015. uvela vinjete, ali samo oko najvećih gradova poput Göteborga, Malmöa i Stockholma. Neke od država naplaćuju posebno određene tunele ili mostove.
Hrvatska zasad spada u skupinu država koje naplaćuju autoceste po dionici, a najviše ih, baš kao i Hrvatska, naplaćuje cestarinu tradicionalnim putem, plaćanjem na naplatnim kućicama. Uz Hrvatsku tu su još i Francuska, Italija, Španjolska, Portugal, Grčka, Poljska i Irska. Dakle, većina država koje, baš kao i Hrvatska, imaju snažan ljetni turizam. Pa zbog čega onda uz naplatu na naplatnim kućicama usporavaju promet u turističkoj sezoni i ne uvedu vinjete?
Razlog je vrlo jednostavan. Naplatom po dionici autoceste više se zarađuje. Hrvatska je lani imala povijesno naplaćenu cestarinu na autocestama, preko tri milijarde kuna. Ako se turist koristi autocestom od Zagreba do Splita, za povratnu cestarinu će platiti 53 eura. Dakle, za ukupno oko 800 km. Za taj se novac u Slovačkoj možete voziti gotovo cijelu godinu, jer godišnja vinjeta stoji 60 eura. Slovenska godišnja vinjeta, primjerice, stoji 110 eura. Dakle, koncesionari se, u Hrvatskoj su osim državnog HAC-a, još dva – Bina Istra (Francuzi) i AZM (Austrijanci), ne žele odreći zarade koja bi se sigurno smanjila uvođenjem vinjeta, koje bi za građane bile mnogo povoljnije, dijelom i zbog vraćanja kredita koje smo uzimali kada smo gradili autoceste.
Zbog toga se godinama najavljuje novi beskontaktni sustav naplate cestarine koji bi barem riješio gužve na naplatnim kućicama, kakav ima primjerice Poljska.Hrvatske autoceste su početkom travnja objavile natječaj za odabir izvođača za novi elektronički sustav naplate cestarine. Natječaj traje 60 dana, a rok za implementaciju sustava je dvije godine, pa naplatu putem DSRC sustava možemo očekivati do sredine 2025. godine. Takav se sustav koristi u Australiji, Čileu i Južnoj Africi. Procijenjena vrijednost nabave novog sustava naplate cestarine iznosi 100.000.000 eura, a većina bi se trebala povući iz EU fondova. Podsjetimo, još početkom 2019. je najavljeno uvođenje DSRC sustava naplate cestarine, koji se trebao uvesti 2022., no to se nije dogodilo. Novim sustavom će se naplaćivati cestarina na dva načina, ENC uređajima (obvezno za teška vozila) i pomoću portala s ugrađenim DSRC čitačima (Dedicated Short-Range Communications) i kamerama za detekciju prolaza vozila povremenih korisnika autocesta (ALPR sustav automatskog čitača registarskih oznaka), a plaćat će se putem registracija vozila prepaidom ili terećenjem kartice. One koji se žele “švercati” lovit će 74 automobila mobilnih jedinica.
Na svakoj će lokaciji na autocesti na kojoj je vozila potrebno prepoznati – na naplatnim točkama na autocesti i izvan autoceste – postojati portal s ugrađenim DSRC čitačima, koji će omogućiti komunikaciju s ENC uređajima ugrađenima u vozila. Portali će na naplatnim točkama imati i kamere za detekciju prolaza vozila povremenih korisnika autocesta. Sustav naplate e-vinjetama je jednostavniji, njegovo je uvođenje jeftinije, a za same građane bi cestarina bila jeftinija. No, Hrvatska se na to nije odlučila. –
Hrvatska
Povlači se Kotanyi Himalajska sol u mlincu, pogođene neke serije
Državni inspektorat izvijestio je potrošače da je zbog utvrđenih čestica plastike nastalih prilikom mljevenja soli opozvana Kotanyi Himalajska sol od 88 grama, pakirana u mlinicu, s više LOT brojeva i rokova trajanja.
Proizvod nije u skladu s Uredbom o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane, izvijestila je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).
Proizvođač je izvijestio na svojim internetskim stranicama da radi mjera predostrožnosti, a u cilju zaštite potrošača, s tržišta povlači proizvod Kotanyi Himalajska sol od 88 grama, mlinac, s rokovima trajnosti do 10.2. 2030., 24.3.2029., 19.6.2029. i 11.11.2028.
Opozvanu sol proizvodi KOTANYI GmbH, A-2120 Wolkersdorf, PF 66, Austrija, a obavijest se odnosi na LOT brojeve 442087, 426651, 429757 i 418800.
Razlog povlačenja proizvoda je prisustvo stranog tijela (plastike), naveo je proizvođač koji se ispričavao kupcima na neugodnosti. Potrošače koji eventualno posjeduju te proizvode pozvali su da se jave na e-mail info.hr@kotanyi.com.
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
You must be logged in to post a comment Login