Austrija
ZABRANA BLEIBURŠKE KOMEMORACIJE: Austrijski parlament izglasao neobavezujuću rezoluciju
Austrijski parlament jučer je, na inicijativu stranke Zelenih, izglasao neobvezujuću rezoluciju kojom od Vlade traže da ubuduće zabrani komemoraciju u Bleiburgu. Rezoluciju su podržale sve stranke izuzev Slobodarske stranke Austrije (FPÖ). O rezoluciji bi sada trebao raspravljati Odbor za unutarnja pitanja austrijskog parlamenta. “Ministra unutarnjih poslova Karla Nehammera pozivamo da razmotri sve mogućnosti i pravne mjere na državnoj, bilateralnoj i europskoj razini kako bi se 2021. i u narednim godinama spriječilo ultranacionalističko-fašističku komemoraciju u Bleiburgu, na austrijskom teritoriju, a uzimajući u obzir odredbe Povelje Europske unije o temeljnim pravima, Europske konvencije o ljudskim pravima i ostale ustavne odredbe’, navodi se u tekstu rezolucije, koja je upućena parlamentarnom Odboru za unutarnje poslove.
Rezolucija je predložena na inicijativu Zelenih, a glasnogovornica Zelenih za pitanja nacionalnih zajednica Olga Voglauer, podsjetila je da se Zeleni već godinama zalažu za zabranu komemoracije. “Imamo povijesnu odgovornost prema žrtvama nacionalsocijalizma i ustaškog režima. To znači da trebamo djelovati. Želimo zajednički postići zabranu ustaškog skupa na austrijskom državnom teritoriju. Nadležne službe u budućnosti ne bi više trebale gledati na stranu”, – naglasila je Voglauer.
“Do sada je izgledalo da samo jedna pandemija može da spriječi desničarsko-ekstremistički skup u Bleiburgu. Raduje me što ćemo uspjeti zabraniti ustaško okupljanje u Austriji. To što se takav skup više neće smjeti održavati u Austriji proizilazi iz naše povijesne odgovornosti. Raduje me podrška stranaka i trebalo bi i dalje zajedno raditi na uspostavljanju zajedničke održive strategije protiv desničarskog ekstremizma, antisemitizma i rasizma u Austriji”, – istaknula je Sabine Schatz iz Socijaldemokratske stranke Austrije (SPÖ).
“Rezolucija o zabrani okupljanja na Bleiburgu bila je zapravo samo pitanje vremena. Godinama se u Austriji, ali i Hrvatskoj vodi kampanja protiv održavanja komemoracije na Bleiburgu. Očito su političke stranke, isto kao i crkvene vlasti prošle godine, popustile pod pritiskom određenih političkih struja, lokalnih vlasti i nevladinih organizacija pa je ova rezolucija samo slijed tih pritisaka koji traju već duže vremena. Nastavak je to događaja koji su počeli već prošle godine, kad su koruške crkvene vlasti zabranile služenje Svete mise na Bleiburgu. O ovoj rezoluciji će se zasigurno više raspravljati, ali želio bih samo podsjetiti na izjave austrijskog kancelara Sebastiana Kurza:”Najprije treba jasno reći kako je skup koji se održava na Bleiburgu crkvena manifestacija. Nije na Vladi, niti predsjedniku pokrajine, a ni pokrajinskoj Vladi da odlučuje hoće li se taj skup održati“”
Robert Pandza
Foto: kroativ.at
Austrija
Nakon fešte u firmi: ‘Bosanac’ se u Austriji s 2 promila zabio u auto svog šefa
S više od 2 promila, Bh. državljanin je u četvrtak navečer ostavio trag razaranja na području grada Braunaua. Nakon što je fešta završila oko 22 sata, 33-godišnjak, koji živi u Njemačkoj, popio je nekoliko alkoholnih pića s kolegama s posla. Potom je ipak sjeo za volan.
Dok je još bio na parkiralištu tvrtke, zabio se u šefov auto, ali je nastavio vožnju. Potom se sudario s još četiri automobila parkirana uz cestu. I tada je nastavio upravljati bez zaustavljanja. Policajac koji je slučajno svjedočio sceni upozorio je svoje kolege. Napokon su uspjeli zaustaviti potpuno pijanog vozača u blizini. Imao je više od 2 promila.
Prema sadašnjim istragama, 33-godišnjak je skrivio najmanje pet nesreća na udaljenosti od nešto manje od dva kilometra. Ostale žrtve se mole da kontaktiraju policijsku stanicu Braunau na 059133 4200. Alkoholizirani vozač bit će prijavljen upravi okruga Braunau.
Austrija
Austrija će davati do 1000 eura Sirijcima koji se vrate u Siriju
Ministarstvo unutarnjih poslova pomaže Sirijcima koji se žele vratiti kući. Federalna agencija za skrb (BBU) nedavno je počela plaćati do 1000 eura za “novi početak”. Također se nudi podrška u organizaciji putovanja kući i pribavljanju potrebnih dokumenata.
Savjeti za povrat nazad stalno su dostupni, ali se s vremena na vrijeme dodaju i ciljane kampanje kako bi se pružila dodatna motivacija ljudima. Jedna takva inicijativa sada je započela sa Sirijcima nakon što je tamo pao Assadov režim.
Savezna agencija za skrb priopćila je da velika većina Sirijaca koji razmišljaju o povratku trenutačno još uvijek promatraju nejasnu situaciju u svojoj zemlji porijekla. Sada dobiva sve više upita, iako rijetko o nečem konkretnom.
Nedavno se nudi i do 1000 eura za “novi početak”, potporu pri putu kući i ishođenju potrebnih dokumenata. Kako je objavljeno, ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP) nedavno je najavio da će ponuditi potporu Sirijcima koji se žele vratiti. Bilo je govora čak i o organiziranju letova, piše Kronen Zeitung.
Prema Karneru, sljedeći korak bit će slanje ljudi iz Austrije koji su postali kriminalci, ne žele se integrirati ili žele raditi na tržištu rada. Preduvjet je odgovarajuća sigurnosna situacija u Siriji.
Prema Statistic Austria, u Austriji živi oko 95.000 Sirijaca, oni su osma najveća skupina imigranata. U prvih deset mjeseci 2024. godine 12.134 ljudi iz Sirije zatražilo je azil u ovoj zemlji. Većina (11.366) je također i dobila azil.
Prošle godine zabilježeno je 1356 odlazaka. To ne uključuje samo povratnike, već i ljude koji su otišli u druge zemlje.
Austrija
Je li Austrija što je nekad bila: Prorčunski decifit iznad očekivanja
Austrijska narodna banka sada je znatno pesimističnija glede proračunskog deficita nego što je bila u lipnju. U svojoj prognozi objavljenoj u petak, monetarne vlasti za tekuću godinu očekuju novi dug od 3,7 posto, umjesto dotadašnjih 3,1 posto. Očekuje se da će 2025. deficit porasti na 4,1 posto gospodarske proizvodnje. OeNB stoga smatra da bi deficit mogao biti veće nego su to Wifo i IHS istaknuli u svojoj posljednjoj prognozi u listopadu.
OeNB također očekuje novo zaduženje za 2026. i 2027., s deficitom od 3,6 posto, što je znatno iznad granice iz Maastrichta od 3,0 posto koju zahtijeva EU.
Pogoršanje deficita u 2025. je “prvenstveno posljedica odgođenog usklađivanja mirovina i javnih plaća s inflacijom i lošim makroekonomskim okruženjem”, navodi se u priopćenju Narodne banke. Međutim, smanjenje deficita također bi značilo “značajan negativan rizik” za domaće gospodarstvo.
You must be logged in to post a comment Login