Austrija
Wien Energieu odobren kredit vrijedan milijarde eura
Milijarde potpore za Wien Energie odobrio je jučer odbor za financije općinskog vijeća. Također se radi o onim hitnim odlukama o nadležnostima gradonačelnika Michaela Ludwiga (SPÖ), koje su izazvale pomutnju uoči izbora.
Izglasani su krediti od ukupno 1,4 milijarde eura koje je gradonačelnik dodijelio grupi za osiguranje poslova na burzi električne energije. Već je u srpnju odobrio prvu tranšu. U načelu, svaki austrijski gradonačelnik ima nadležnost za hitne slučajeve. U Beču su nedavno na ovaj način fiksirane korona mjere odnosno pomoć raseljenim osobama iz Ukrajine.
Uz bečke kredite, koje grad sada naziva “zaštitnim štitom” za Wien Energie, na dnevnom redu je bio i savezni kredit od 2 milijarde eura. Konkretno, radilo se o ugovoru sklopljenom između grada i Wien Energie za savezna sredstva, koji je Ludwig također uredio putem hitne nadležnosti.
Sporazum sa samom saveznom vladom – konkretno s Austrijskom saveznom agencijom za financiranje (OeBFA) – već je odobrila pokrajinska vlada. Ovdje gradonačelnik nije mogao nešto poduzeti koristeći svoje izvanredne ovlasti, jer je to državna stvar.
Rezolucije je odobrio i NEOS, koji je prethodno izvukao ustupke od svog koalicijskog partnera za paket transparentnosti. Primjerice, osnažit će se tzv. pravo na interpelaciju, odnosno pravo na postavljanje pitanja u gradskom parlamentu. Gradske vijećnike ubuduće bi se moglo pitati i o vanjskim tvrtkama ili “pravnim osobama” koje podliježu kontroli Revizorskog suda.
Odbijanje u odboru bio bi samo politički signal. Konkretnih učinaka ne bi bilo. Naime, gradski ustav propisuje da su odluke koje gradonačelnik donosi iz hitne nadležnosti valjane u svakom slučaju. Odbijanje Povjerenstva da ih odobri ni na koji način ne utječe na njihovu valjanost.
Zeleni su glasali protiv gradskih kredita. Kritizirali su ono što su smatrali nedostatkom informacija o uzroku. Ipak, pristali su na federalni zajam. Kao i Zeleni, ÖVP, koji ‘locira’ SPÖ-ov financijski skandal, podržao je samo paket OeBFA. FPÖ pak nije pristajao ni na gradske ni na savezne kredite. FPÖ i dalje smatra da je primjena hitne nadležnosti bila nezakonita i da je Ludwig prekršio gradski ustav. Zbog toga je protiv gradonačelnika podignuta kaznena prijava zbog zlouporabe položaja i ovlasti.
Kao i Zeleni, ÖVP, koji locira SPÖ-ov financijski skandal, podržao je samo paket OeBFA. Kako se šuškalo nakon sastanka, dva člana odbora ÖVP-a navodno nisu bila u prostoriji kada se glasovalo o gradskim zajmovima i ušla su u prostoriju samo kada se glasovalo o federalnim fondovima. FPÖ je sumnjao da su se pogođeni složili, ali nisu željeli podijeliti grupu. Vidite koliko je bečki ÖVP “pocijepan”, rekao je za APA-u predsjednik bečkog FPÖ-a Dominik Nepp.
Na zahtjev APA-e, iz kluba ÖVP-a uvjeravaju da su se uvijek jasno izjašnjavali protiv gradonačelnikova pristupa samovoljnog usmjeravanja ukupno 1,4 milijarde eura mimo nadležnih tijela. „Zastupnička skupina ÖVP-a izrazila je takav stav u skladu s tim na sastanku odbora za financije svojim ponašanjem pri glasovanju.” Podaci o tome jesu li mandatari sudjelovali u dotičnom glasovanju u početku nisu bili dostupni.
Odbor općinskog vijeća bio je samo prva stanica u glasanju: zatim će se gradski senat Beča u utorak i 21. rujna također baviti bečkim općinskim vijećem o milijardama potpora za dobavljača energije.
Austrija
Cijene stanova u Austriji ponovno porasle, kvadrat stana u prosjeku 5800 eura
Cijene stanova u vlasništvu u Austriji blago su porasle u 2024. godini. Prema analizi podataka ImmoScout24 na temelju 181.000 oglasa, prosječna cijena po kvadratnom metru povećala se za 2 posto.Cijene stanova u 2024. rastu u šest saveznih pokrajina, najviše u Štajerskoj, Donjoj Austriji i Vorarlbergu.
Potražnja porasla za 19 posto.Dok je 2023. prosječna cijena iznosila 5.697 eura po kvadratnom metru, u 2024. ona je narasla na 5.810 eura. To znači da za stan od 70 kvadrata kupci sada u prosjeku izdvajaju oko 400.000 eura. Nakon stagnacije u 2022. i 2023., trend rasta cijena nekretnina nastavlja se u većini austrijskih pokrajina, osim u Gradišću.
Rast cijena u većini pokrajina
Trend rasta nekretninskog tržišta posebno je izražen u Štajerskoj, gdje su stanovi poskupjeli za 4 posto, dosegnuvši cijenu od 4.312 eura po kvadratnom metru. Sličan rast bilježe i Donja Austrija (4.527 €/m²), Gornja Austrija (4.500 €/m²) i Vorarlberg (6.797 €/m²), gdje su cijene porasle za 3 posto. U Salzburgu je zabilježen rast od 2 posto (6.175 €/m²), dok je u Beču povećanje iznosilo 1 posto (6.587 €/m²).
Stagnacija i pad cijena u određenim regijama
Cijene u Koruškoj i Tirolu ostale su gotovo nepromijenjene, iznoseći 4.902 €/m², odnosno 6.928 €/m². Međutim, Gradišće bilježi značajan pad – cijene stanova smanjene su za 8 posto, što je dovelo do prosječne cijene od 3.909 €/m².
Cijene stanova od 70 kvadrata po regijama
Nekretninsko tržište u Austriji i dalje pokazuje velike regionalne razlike. Najskuplje pokrajine su Tirol, Vorarlberg i Beč, gdje stan od 70 kvadrata u prosjeku košta 484.940 eura, 475.765 eura i 461.078 eura. S druge strane, Štajerska i Gradišće nude povoljnije opcije – cijene stanova te veličine iznose oko 301.816 eura, odnosno 273.636 eura.
Raste potražnja za vlasničkim stanovima
Interes za kupnjom stanova u Austriji značajno je porastao u 2024., bilježeći prosječan rast potražnje od 19 posto u odnosu na prethodnu godinu. Najizraženiji porast zabilježen je u Salzburgu (+29%), Tirolu i Vorarlbergu (+22%), dok je u Beču potražnja porasla za 20 posto. Pozitivan trend primjetan je i u Gornjoj Austriji (+13%), Koruškoj (+12%), Donjoj Austriji (+11%), Gradišću (+7%) i Štajerskoj (+6%).
Austrija
Velika austrijska tvrtka daje radnicima premiju od 836 eura
Zaposlenici Austrijske pošte primit će premiju od 836 eura zahvaljujući povećanju poslovnog rezultata tvrtke.
Austrijska pošta, koja je djelomično u vlasništvu države, povećala je svoj poslovni rezultat za 9% na 207 milijuna eura u 2024. godini, a taj uspjeh sada dolazi u obliku premije za zaposlenike. Premija ove godine iznosi 836 eura po zaposleniku, dok je prošle godine iznosila 813 eura.
Na premiju imaju pravo zaposlenici koji su u 2024. godini radili najmanje 183 kalendarska dana. Zaposlenici koji rade skraćeno radno vrijeme dobit će proporcionalni iznos.
Pošta, koja je većinom u vlasništvu države, zapošljava oko 20.000 ljudi u Austriji. U 2024. godini, tvrtka je ostvarila rast prihoda od 14%, dosegnuvši 3,12 milijarde eura. Tvrtka također planira isplatu dividende od 1,83 eura po dionici za 2024. godinu, što je povećanje od 2,8% u odnosu na prethodnu godinu.
Austrija
Zeleni žele 17 novih tramvajskih linija u Beču
Zeleni u Beču predstavili su svoj veliki plan za javni prijevoz u gradu, koji uključuje izgradnju novih tramvajskih linija kako bi se poboljšala povezanost i osigurao održiviji i učinkovitiji sustav javnog prijevoza. Iako se u središtu Beča trenutno izvode radovi na izgradnji nove podzemne željeznice, mnogi vanjski okruzi grada i dalje se suočavaju s problemima u javnom prijevozu. Zeleni stoga pozivaju na više tramvaja umjesto novih prometnih gužvi i kašnjenja.
U vanjskim četvrtima mnogi stanovnici još uvijek ovise o automobilima jer javni prijevoz nije dovoljno razvijen. Unatoč tome što je u posljednjim godinama bilo mnogo radova, nijedna nova tramvajska linija nije otvorena. Zeleni tvrde da su prošli planovi u velikoj mjeri zakazali.
Tramvaji, prema riječima Judith Pühringer, predsjednice i kandidatkinje Zelenih u Beču, mogli bi postati „prvaci“ bečkog sustava javnog prijevoza. Tramvaji su brzi za izgraditi, jeftini, udobni i imaju veliku kapacitet. Za Beč u budućnosti potrebno je bolji i pristupačniji javni prijevoz.
Zeleni predlažu konkretne korake za poboljšanje sustava:
- 17 novih tramvajskih linija i produžetaka postojećih linija
- 68 kilometara novih tramvajskih pruga
- Poboljšanje javnog prijevoza u vanjskim četvrtima
- Prelazak gradskih granica s novim linijama, poput modela „Badnerbahn“
- Brže tramvaje kroz prednost na semaforima
Među specifičnim prijedlozima su direktna povezanost Badnerbahn s U2 (Wienerberg), nova tramvajska linija od Simmeringa do Schwechata, nova autobusna linija u 19. okrugu te brzi autobusni servis od U6-Floridsdorf do U2-Stadlau.
Zeleni također žele poboljšati učestalost vožnje, prema modelu „2-3-5“, što znači da bi tijekom vršnih sati metro linije trebale voziti svake dvije minute, tramvaji svake tri, a autobusi svakih pet minuta. Planiraju i daljnje širenje usluge „Hüpfer“, koja omogućava fleksibilne autobusne linije na periferiji Beča.
Također, Zeleni se protive povećanju cijena godišnje karte, tražeći da cijena od 365 eura ostane ista do 2030. godine.
Procijenjeni trošak za nove tramvajske pruge iznosi od 1,7 do 2 milijarde eura, što je značajno manje u odnosu na izgradnju planirane autoceste prema Lobau, koja bi mogla koštati do 6 milijardi eura.
You must be logged in to post a comment Login