Austrija
Wien Energieu odobren kredit vrijedan milijarde eura
Milijarde potpore za Wien Energie odobrio je jučer odbor za financije općinskog vijeća. Također se radi o onim hitnim odlukama o nadležnostima gradonačelnika Michaela Ludwiga (SPÖ), koje su izazvale pomutnju uoči izbora.
Izglasani su krediti od ukupno 1,4 milijarde eura koje je gradonačelnik dodijelio grupi za osiguranje poslova na burzi električne energije. Već je u srpnju odobrio prvu tranšu. U načelu, svaki austrijski gradonačelnik ima nadležnost za hitne slučajeve. U Beču su nedavno na ovaj način fiksirane korona mjere odnosno pomoć raseljenim osobama iz Ukrajine.
Uz bečke kredite, koje grad sada naziva “zaštitnim štitom” za Wien Energie, na dnevnom redu je bio i savezni kredit od 2 milijarde eura. Konkretno, radilo se o ugovoru sklopljenom između grada i Wien Energie za savezna sredstva, koji je Ludwig također uredio putem hitne nadležnosti.
Sporazum sa samom saveznom vladom – konkretno s Austrijskom saveznom agencijom za financiranje (OeBFA) – već je odobrila pokrajinska vlada. Ovdje gradonačelnik nije mogao nešto poduzeti koristeći svoje izvanredne ovlasti, jer je to državna stvar.
Rezolucije je odobrio i NEOS, koji je prethodno izvukao ustupke od svog koalicijskog partnera za paket transparentnosti. Primjerice, osnažit će se tzv. pravo na interpelaciju, odnosno pravo na postavljanje pitanja u gradskom parlamentu. Gradske vijećnike ubuduće bi se moglo pitati i o vanjskim tvrtkama ili “pravnim osobama” koje podliježu kontroli Revizorskog suda.
Odbijanje u odboru bio bi samo politički signal. Konkretnih učinaka ne bi bilo. Naime, gradski ustav propisuje da su odluke koje gradonačelnik donosi iz hitne nadležnosti valjane u svakom slučaju. Odbijanje Povjerenstva da ih odobri ni na koji način ne utječe na njihovu valjanost.
Zeleni su glasali protiv gradskih kredita. Kritizirali su ono što su smatrali nedostatkom informacija o uzroku. Ipak, pristali su na federalni zajam. Kao i Zeleni, ÖVP, koji ‘locira’ SPÖ-ov financijski skandal, podržao je samo paket OeBFA. FPÖ pak nije pristajao ni na gradske ni na savezne kredite. FPÖ i dalje smatra da je primjena hitne nadležnosti bila nezakonita i da je Ludwig prekršio gradski ustav. Zbog toga je protiv gradonačelnika podignuta kaznena prijava zbog zlouporabe položaja i ovlasti.
Kao i Zeleni, ÖVP, koji locira SPÖ-ov financijski skandal, podržao je samo paket OeBFA. Kako se šuškalo nakon sastanka, dva člana odbora ÖVP-a navodno nisu bila u prostoriji kada se glasovalo o gradskim zajmovima i ušla su u prostoriju samo kada se glasovalo o federalnim fondovima. FPÖ je sumnjao da su se pogođeni složili, ali nisu željeli podijeliti grupu. Vidite koliko je bečki ÖVP “pocijepan”, rekao je za APA-u predsjednik bečkog FPÖ-a Dominik Nepp.
Na zahtjev APA-e, iz kluba ÖVP-a uvjeravaju da su se uvijek jasno izjašnjavali protiv gradonačelnikova pristupa samovoljnog usmjeravanja ukupno 1,4 milijarde eura mimo nadležnih tijela. „Zastupnička skupina ÖVP-a izrazila je takav stav u skladu s tim na sastanku odbora za financije svojim ponašanjem pri glasovanju.” Podaci o tome jesu li mandatari sudjelovali u dotičnom glasovanju u početku nisu bili dostupni.
Odbor općinskog vijeća bio je samo prva stanica u glasanju: zatim će se gradski senat Beča u utorak i 21. rujna također baviti bečkim općinskim vijećem o milijardama potpora za dobavljača energije.
Austrija
Mirovine u Austriji: Smanjenja, porezi i dobna granica za mirovinu – evo koje mjere dolaze
Austrijska vlada planira nekoliko mjera kao dio paketa za sanaciju proračuna, a mirovine će biti posebno pogođene. Mirovinski korisnici će morati računati na smanjenje svojih mirovina, dok bi neki mogli imati koristi od poreznih olakšica.
Jedna od ključnih promjena je povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje za mirovine sa 5,1% na 6,0% od 1. lipnja 2025. godine. To znači da će mirovinski korisnici morati plaćati veće doprinose, a njihova neto mirovina će se smanjiti.
Povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje od lipnja
Prema najnovijim podacima, prosječna starosna mirovina za muškarce u 2024. godini iznosi 2.321,40 eura bruto mjesečno, dok je za žene 1.594,24 eura bruto. Nakon povećanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, muškarci će primiti samo 2.029,32 eura neto, što znači smanjenje od 13,04 eura mjesečno. Žene će također doživjeti smanjenje i nakon promjena primit će prosječno 1.558,98 eura neto, što je smanjenje od 12,01 eura.
Povećanje dobne granice za mirovinu
Također se planira povećanje stvarne dobne granice za mirovinu. Trenutno, muškarci mogu ići u mirovinu sa 62 godine, a žene s 60 godina uz određene smanjenje mirovine. Planira se da se dobna granica poveća na 63 godine, a broj potrebnih godina osiguranje sa 480 na 504 mjeseca.
Uvođenje novih oblika mirovine
Novi model „polovične mirovine“ omogućit će zaposlenicima koji su postigli 42 godine radnog staža (504 mjeseca) smanjenje radnog vremena dok istovremeno primaju dio svoje mirovine. Ovaj model omogućuje smanjenje radnog vremena za 50% uz isplatu polovice plaće i polovice mirovine koja bi inače bila isplaćena.
Porezne olakšice za dodatni prihod
Također, za osobe koje nastave raditi tijekom primanja mirovine, planirane su porezne olakšice. Predviđena je oslobađanje od socijalnih doprinosa za zaposlene i paušalna porezna stopa od 25% na dodatni prihod. Ove olakšice trebale bi biti implementirane od 2026. godine.
Te mjere, zajedno s dodatnim prijedlozima i mogućim dodatnim uštedama, trebale bi pomoći u smanjenju proračunskog deficita do 2031. godine. Ukoliko ove mjere ne budu dovoljne, očekuju se daljnje prilagodbe i smanjenje troškova.
Austrija
Cijene stanova u Austriji ponovno porasle, kvadrat stana u prosjeku 5800 eura
Cijene stanova u vlasništvu u Austriji blago su porasle u 2024. godini. Prema analizi podataka ImmoScout24 na temelju 181.000 oglasa, prosječna cijena po kvadratnom metru povećala se za 2 posto.Cijene stanova u 2024. rastu u šest saveznih pokrajina, najviše u Štajerskoj, Donjoj Austriji i Vorarlbergu.
Potražnja porasla za 19 posto.Dok je 2023. prosječna cijena iznosila 5.697 eura po kvadratnom metru, u 2024. ona je narasla na 5.810 eura. To znači da za stan od 70 kvadrata kupci sada u prosjeku izdvajaju oko 400.000 eura. Nakon stagnacije u 2022. i 2023., trend rasta cijena nekretnina nastavlja se u većini austrijskih pokrajina, osim u Gradišću.
Rast cijena u većini pokrajina
Trend rasta nekretninskog tržišta posebno je izražen u Štajerskoj, gdje su stanovi poskupjeli za 4 posto, dosegnuvši cijenu od 4.312 eura po kvadratnom metru. Sličan rast bilježe i Donja Austrija (4.527 €/m²), Gornja Austrija (4.500 €/m²) i Vorarlberg (6.797 €/m²), gdje su cijene porasle za 3 posto. U Salzburgu je zabilježen rast od 2 posto (6.175 €/m²), dok je u Beču povećanje iznosilo 1 posto (6.587 €/m²).
Stagnacija i pad cijena u određenim regijama
Cijene u Koruškoj i Tirolu ostale su gotovo nepromijenjene, iznoseći 4.902 €/m², odnosno 6.928 €/m². Međutim, Gradišće bilježi značajan pad – cijene stanova smanjene su za 8 posto, što je dovelo do prosječne cijene od 3.909 €/m².
Cijene stanova od 70 kvadrata po regijama
Nekretninsko tržište u Austriji i dalje pokazuje velike regionalne razlike. Najskuplje pokrajine su Tirol, Vorarlberg i Beč, gdje stan od 70 kvadrata u prosjeku košta 484.940 eura, 475.765 eura i 461.078 eura. S druge strane, Štajerska i Gradišće nude povoljnije opcije – cijene stanova te veličine iznose oko 301.816 eura, odnosno 273.636 eura.
Raste potražnja za vlasničkim stanovima
Interes za kupnjom stanova u Austriji značajno je porastao u 2024., bilježeći prosječan rast potražnje od 19 posto u odnosu na prethodnu godinu. Najizraženiji porast zabilježen je u Salzburgu (+29%), Tirolu i Vorarlbergu (+22%), dok je u Beču potražnja porasla za 20 posto. Pozitivan trend primjetan je i u Gornjoj Austriji (+13%), Koruškoj (+12%), Donjoj Austriji (+11%), Gradišću (+7%) i Štajerskoj (+6%).
Austrija
Velika austrijska tvrtka daje radnicima premiju od 836 eura
Zaposlenici Austrijske pošte primit će premiju od 836 eura zahvaljujući povećanju poslovnog rezultata tvrtke.
Austrijska pošta, koja je djelomično u vlasništvu države, povećala je svoj poslovni rezultat za 9% na 207 milijuna eura u 2024. godini, a taj uspjeh sada dolazi u obliku premije za zaposlenike. Premija ove godine iznosi 836 eura po zaposleniku, dok je prošle godine iznosila 813 eura.
Na premiju imaju pravo zaposlenici koji su u 2024. godini radili najmanje 183 kalendarska dana. Zaposlenici koji rade skraćeno radno vrijeme dobit će proporcionalni iznos.
Pošta, koja je većinom u vlasništvu države, zapošljava oko 20.000 ljudi u Austriji. U 2024. godini, tvrtka je ostvarila rast prihoda od 14%, dosegnuvši 3,12 milijarde eura. Tvrtka također planira isplatu dividende od 1,83 eura po dionici za 2024. godinu, što je povećanje od 2,8% u odnosu na prethodnu godinu.
You must be logged in to post a comment Login