Hrvatska
Vlasnica apartmana otkrila koliko zarađuje u sezoni
Apartman, kako je otkrila na Redditu, iznajmljuje od 90 do 140 eura, ovisno o dijelu sezone.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za lipanj 2024. iznosila je 1315 eura, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS). Mnogi o znatno većim plaćama mogu samo sanjati pa je tako korisnik Reddita upitao ima li ljudi iz Hrvatske koji zarađuju više od 40 tisuća eura mjesečno: “Jako me zanima kako u Hrvatskoj netko može zarađivati oko 50 tisuća eura ili više mjesečno, a da nisu apartmani, hoteli i slično.”
U komentarima su neki pisali kako takve iznose zarađuju nogometaši, plastični kirurzi i direktori banaka, a jedan je korisnik naveo kako poznaje nekoliko osoba koji zarađuju vrtoglave cifre: “Ima, osobno znam troje. Prvi vlasnik dobrog restorana, zaradi 700 tisuća eura godišnje. Drugi, vlasnik turističke agencije cca 500 tisuća eura godišnje, treći ‘apartmandžija’, ima nekih 20-ak apartmana, zaradi blizu 500 tisuća eura godišnje. U principu da toliko zaradiš, moraš imat nešto svoje, a što posluje izuzetno dobro. Radom za drugoga ne možeš doći ni blizu tih cifri”, prenosi Večernji list.
“Da netko zaradi toliko, nažalost mora nekog ili nekolicinu ljudi koji rade za takvog grdo izrabljivati, a to je tužna stvarnost sadašnjice…”, netko je komentirao, a potom se javila i vlasnica apartmana koja je otkrila koliko zarađuje.
“Sama iznajmljujem i čistim svoje apartmane. Što bi značilo da ne dajem agenciji 35% provizije i ne plaćam čistačice. Oko 10-12 tisuća zaradi se u sezoni, odnosno u četiri mjeseca otprilike po jednom apartmanu“, kazala je te pojasnila kako apartman iznajmljuje od 90 do 140 eura, ovisno o dijelu sezone:
“Također mijenjam cijene za last minute bookinge, ali sve je u tom rangu više-manje. Moglo bi se reći da sam puna, ali zna se dogoditi da je apartman prazan dan ili dva. Prihvaćam rezervacije manje od 7 noćenja (uzmem ponekad i na 3 ako je rupa) i nisam postavila odlazak/dolazak subotom.”
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
Hrvatska
Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine
Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.
Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.
Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.
Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.
Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.
Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.
Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.
