Austrija
Više od četvrtine mladih u Austriji ima suicidalne misli
Psihičko stanje djece i mladih ispitano je u opsežnom istraživanju koje je provedeno u sklopu „Dana mentalnog zdravlja“ koji se u austrijskim školama održavaju od 2023. godine.
Istraživanje, u kojem je sudjelovalo više od 8000 učenika i čiji su rezultati dobiveni iz 6697 upitnika, otkriva zabrinjavajuće rezultate. Više od polovice ispitanih (54 posto) izjavilo je da nikada nisu naišli na ponude online pomoći na temu samoubojstva.
Prema studiji koju su proveli Tobias Dienlin s Instituta za novinarstvo Sveučilišta u Beču i Paul Plener s MedUni Beč, djeca i mladi provode u prosjeku tri i pol sata dnevno na svojim pametnim telefonima. Većina ispitanika (67 posto) izjavila je da je barem nekoliko dana u posljednja dva tjedna osjetila osjećaje depresije, melankolije ili beznađa. Alarmantno je da je 27 posto ispitanika imalo suicidalne misli pojedine dane u zadnjih 14 dana. Gotovo 60 posto prijavilo je poteškoće s koncentracijom.
Paul Plener, koautor studije i dječji i psihijatar za adoslecente, naglašava važnost prihvaćanja osjećaja kao normalnog i kontrolirajućeg dijela života. Ipak, upozorava da su dugotrajni negativni osjećaji i ograničavanje slobode razlog za zabrinutost i trebao bi biti razlog za traženje pomoći. Plener ističe da psihičke bolesti često vrhunac doživljavaju oko 14. godine te da se polovica svih psihičkih bolesti očituje do 18. godine. Posebno su česti anksiozni i depresivni poremećaji.
Studija također pokazuje da je korištenje pametnih telefona značajno poraslo tijekom pandemije, uz utvrđenu vezu između lošeg raspoloženja i korištenja društvenih medija. Dnevno korištenje pametnog telefona učenika iznosi 213 minuta, uključujući 90 minuta na društvenim mrežama, 89 minuta na streamingu, 64 minute na video igricama i 62 minute na messenger servisima. Gledanje televizije (40 minuta dnevno) i čitanje (36 minuta dnevno) oduzimaju manje vremena. Zanimljivo, djeca i mladi već se bave umjetnom inteligencijom devet minuta dnevno.
Golli Marboe, pokretač “Dana mentalnog zdravlja” i osnivač udruge za “promicanje samoodređene upotrebe medija”, ističe važnost razgovora o osjećajima. Njegova osobna pozadina, gubitak sina koji je počinio samoubojstvo prije pet godina, motivirala ga je da osnuje inicijativu kako bi pitanje mentalnog blagostanja učinilo vidljivijim. Od početka projekta obuhvaćeno je više od 35.000 učenika i pripravnika te je održan 681 modul. Marboeov cilj je uspostaviti fiksni dan mentalnog zdravlja u austrijskim školama, sličan godišnjim sportskim festivalima.
Austrija
E-Control: Kupci u Austriji za struju i plin često plaćaju previsoke cijene
Dvije godine nakon energetske krize, mnoga kucanstva u Austriji i dalje plaćaju previsoke cijene za energiju.
Regulatorna agencija E-Control zabrinuta je zbog kupaca koji za struju i plin plaćaju četiri do pet puta više nego što je potrebno. Najpovoljnije tarife za nove korisnike struje trenutno se kreću od 10 do 11 centi po kilovat-satu, kako je u četvrtak izjavio član uprave E-Control-a, Wolfgang Urbantschitsch.
Urbantschitsch smatra da kupci vjerojatno nisu svjesno zaključili skupe tarife i da si ih ne mogu priuštiti. Čini se da je riječ o preopterećenosti temom troškova energije.
Mali postotak mijenja dobavljača
Urbantschitsch je također izvijestio da 52% korisnika struje i 54% korisnika plina nikada nisu promijenili svog dobavljača, unatoč tome što bi im promjena mogla donijeti značajnu uštedu – do 1.000 eura u prvom godini uz popust za nove korisnike.
Niski postotak promjena dobavljača, prema Urbantschitschu, rezultat je nedostatka transparentnosti. Samo oko 30% korisnika zna koliko plaća po kilovat-satu struje, a kod plina je to još niže – samo 16%. Većina anketiranih zna samo iznose svojih mjesečnih ili kvartalnih uplata, koji, međutim, ne odražavaju stvarne troškove.
Mjesečno obračunavanje
E-Control predlaže da bi pomak prema mjesečnom obračunavanju, umjesto godišnjeg, mogao pomoći. To je moguće s novim digitalnim brojilima (Smart Meter). Kupci bi tada brže primijetili promjene cijena i mogli na njih reagirati. Urbantschitsch podsjeća da imaju pravo na mjesečno obračunavanje te da svaki korisnik može zatražiti trenutnu cijenu od svog dobavljača energije.
Austrija
Zašto u dijelovima Austrije “nestaje svjetla”
22 općine iz austrijskih saveznim zemljama Gornje Austrije, Donje Austrije i Štajerske udružile su se kako bi stvorile najveću prirodnu noćnu zonu u zemlji, smanjujući svjetlosno onečišćenje. Projekt uključuje prilagodbu uličnih svjetiljki, smanjenje snage rasvjete i smanjenje vanjske rasvjete zgrada.
Veća zaštita od svjetlosnog onečišćenja
Ove općine, među kojima je i Nacionalni park Kalkalpen, poznate su po svom neoskvrnjenom noćnom nebu. Iako je Austrija poznata po tamnom noćnom nebu zbog niske gustoće naseljenosti, svjetlosno onečišćenje u zemlji raste, a u nekim prirodnim parkovima ono je poraslo za gotovo 50% u posljednjih 11 godina.
Utjecaj na životinje i ljude
Svjetlosno onečišćenje štetno je za ekosustave, jer utječe na ponašanje ptica, insekata, biljaka i drugih živih bića. Kroz noćnu rasvjetu, ptice gube orijentaciju, a kukci umiru na svjetlima. Biljke kasnije gube lišće, a na ljudsko zdravlje može negativno utjecati ometanje biološkog ritma, uzrokujući nesanicu, kronične bolesti, depresije i povećani rizik od srčanih bolesti i raka.
Prvi zakon protiv svjetlosnog onečišćenja
Austrija je također usvojila zakon za smanjenje svjetlosnog onečišćenja, a u općinama koje sudjeluju u projektu nastoji se smanjiti utjecaj umjetne rasvjete na zdravlje i prirodu.
Austrija
Opskrba plinom za zimu 2025/26 u Austriji je osigurana
Prema informacijama E-Controla, opskrba plinom u zimskom razdoblju 2025/26 bit će osigurana. Iako od siječnja više ne dolazi ruski plin putem plinovoda u Austriju, situacija je pod kontrolom. Ukrajina nije produžila tranzitni ugovor s Rusijom. Do 24. ožujka u austrijskim skladištima bilo je još 44 teravat-sati (TWh) plina. Sada je ključno napuniti skladišta do početka sljedeće sezone.
E-Control također izvještava da su skladišta dobro popunjena, a očekuje se da će opskrbljivači iskoristiti ta rezerviranja. Dvije najvažnije rute za uvoz plina sada su Njemačka i Italija. Na talijanskoj strani kapaciteti za uvoz već su prošireni, a planira se daljnje proširenje do 2026. godine. Za plinovod iz Njemačke, proširenje u gornjoj Austriji, poznato kao WAG Loop, bit će završeno do 2027. godine.
Prije početka rata u Ukrajini, Austrija je bila posebno ovisna o ruskom plinu, s čak 80 posto opskrbe iz Rusije.
