Panorama
Više od 500 hodočasnika iz Austrije u Međugorju obnovilo posvetu svoga naroda Blaženoj Djevici Mariji
Na samom kraju mjeseca listopada, mjeseca koji je na poseban način posvećen Blaženoj Djevici Mariji i molitvi krunice, u Međugorju se nalaze brojni strani hodočasnici iz Francuske, Indije, Španjolske, Poljske, Italije, SAD-a, Irske, iz zemalja Južne Amerike… a posebno je vidljiv i veliki broj hodočasnika koji je stigao iz Austrije.
Tako se ovih dana u Međugorju nalazi nekoliko stotina hodočasnika iz Austrije, a njihov broj će u idućim danima još više porasti. Kako su kazali, svaki njihov dolazak u Međugorje je blagoslovljen i pun milosti, ali ovaj sada je poseban. Naime, 26. listopada je Dan državnosti Republike Austrije, a hodočasnici iz Austrije na ovaj datum već 15-ak godina dolaze u Međugorje u većem broju kako bi proslavili Dan državnosti Republike Austrije, kako bi slavili svetu misu toga dana, ali i kako bi obnovili posvetu svoga naroda Blaženoj Djevici Mariji, piše mrežna stranica radioopostaje MIR Međugorje.
Tako je više od 500 hodočasnika jutros u 9 sati u prepunoj crkvi sv. Jakova u Međugorju slavilo svetu misu na njemačkom jeziku, a nakon svete mise, predvođeni svojim svećenicima krenuli su u procesiji prema Gospinom kipu koji se nalazi ispred crkve sv. Jakova. Pred Gospinim kipom su najprije izmolili molitve zahvale i prošnje, te zatim i posvetu Austrije i njenih stanovnika Blaženoj Djevici Mariji, a na kraju su i zapjevali nekoliko marijanskih pjesama.
„Za nas Austrijance je jako važno da smo na Dan državnosti ovdje u Međugorju. Nakon Drugog svjetskog rata Austrija je bila prva nacija koja se oslobodila od Rusije i to zahvaljujući pokretu molitve krunice. Zato je za nas jako važno da budemo ovdje u Međugorju, da se zahvaljujemo Gospi za slobodu države i za njenu veliku zaštitu kroz cijelo ovo vrijeme. Za nas Austrijance je jako važno da smo ovdje u Međugorju, da se zahvalimo za zaštitu i da također izmolimo njenu zaštitu za vrijeme koje će doći”, kazao je Alfred Ofner, stalni đakon iz bečke nadbiskupije.
Hodočasnici iz Austrije u Međugorju će ostati nekoliko dana gdje će svakodnevno sudjelovati na večernjem molitvenom programu na vanjskom oltaru crkve sv. Jakova, posjetit će međugorska brda – brdo Križevac i Brdo ukazanja, ispovjediti se u ovoj ispovjedaonici svijeta, slušati brojna svjedočanstva, a tijekom hodočašća katehezu će im održati i mons. Aldo Cavalli, apostolski vizitator s posebnom ulogom za župu Međugorje.
Foto i tekst: Mateo Ivankovic / Radio mir Međugorje
Zanimljivosti
U susjednoj zemlji za prometni prekršaj dobio kaznu od 106.000 eura
58-godišnji Švicarac vozio je preblizu drugom vozilu na autocesti. Sada je osuđen na veliku novčanu kaznu.
58-godišnji vozač u Švicarskoj uložio je žalbu na presudu višeg suda iz prošlog kolovoza. Prema ovoj presudi, on mora platiti kaznu od preko 100.000 franaka – što je ekvivalentno 106.000 eura. Savezni sud je odbio njegovu žalbu.
Čovjek iz Aargaua osuđen je na uvjetnu kaznu od 50 dnevnih stopa od 1970 franaka svaka. To znači da mora platiti iznos veći od 100.000 ako u sljedeće dvije godine počini novo kazneno djelo. Vozač u svakom slučaju mora platiti sudske troškove od 13.000 franaka.
58-godišnjak je 23. ožujka vozio svoj automobil autocestom A1 prema Zürichu. “Policijski video dokazi pokazuju kako vozač prati vozilo ispred sebe na nedovoljnoj udaljenosti”, navodi se u presudi Saveznog suda.
Kako je vidljivo iz odluke Višeg suda, udaljenost od automobila ispred mora biti šestina brzinomjera. “Ovo nije proizvoljna odluka”, presudio je Savezni sud. Osim toga, podupire odluku Višeg suda koji je mjerio udaljenost kroz smjernice. Savezni sud stoga potvrđuje kaznu. Milijunaš se nadao da će svojom žalbom postići oslobađajuću presudu.
Kazna je tolika jer Švicarac ima oporezivi prihod od preko 1,6 milijuna franaka.
Panorama
Znanstvenici otkrili ključnu poveznicu u povijesti indoeuropskih jezika
Nova genetska analiza otkriva dosad nepoznatu populaciju ključnu za nastanak i širenje indoeuropskih jezika.
Međunarodni tim istraživača pod vodstvom Rona Pinhasija s Instituta za evolucijsku antropologiju Sveučilišta u Beču i Davida Reicha sa Sveučilišta Harvard otkrio je važan dio slagalice u razumijevanju podrijetla indoeuropske jezične porodice. Analizom drevne DNK 435 pojedinaca s arheoloških nalazišta diljem Euroazije (6.400 – 2.000 g. pr. Kr.) identificirana je populacija koja predstavlja „kariku koja nedostaje” u povijesti indoeuropskih jezika.
Više od 400 indoeuropskih jezika, uključujući važne grane poput germanskih, romanskih, slavenskih, indoiranskih i keltskih jezika, danas govori gotovo polovica svjetske populacije. Povjesničari i lingvisti istražuju podrijetlo i širenje jezika koji potječu iz proto-indoeuropskog (PIE) još od 19. stoljeća, budući da u ovom području i dalje postoje znanstvene nepoznanice.
Novootkrivena populacija, koja je živjela na stepskom području Kavkaza i donje Volge, povezana je sa svim populacijama koje govore indoeuropske jezike. Posebno je značajno otkriće da su i anatolijski jezici, uključujući hetitski, potekli od ove grupe.
Prijašnja istraživanja pokazala su da je jamna kultura (3.300 – 2.600 g. pr. Kr.) od 3.100 g. pr. Kr. nadalje imala ključnu ulogu u širenju indoeuropskih jezika iz pontsko-kaspijskih stepa prema Europi i Aziji. No, anatolijski jezici, poput hetitskog, razlikuju se jer nisu imali stepsko podrijetlo. Nova istraživanja pokazuju da su potekli iz populacije koja je između 4.500 i 3.500 g. pr. Kr. živjela u regiji između Kavkaza i donje Volge – takozvane kavkasko-donjovolške skupine.
Studija, objavljena u časopisu „Nature“, otkriva da su pripadnici jamne kulture nosili do 80 posto genetskog nasljeđa populacije kavkasko-donjovolške populacije, što znači da je upravo ova skupina mogla biti ključni nositelj proto-indoanatolijskog jezika – zajedničkog pretka kako anatolijskih, tako i kasnijih indoeuropskih jezika. Ovi nalazi predstavljaju veliki iskorak u razumijevanju razvoja i širenja indoeuropskih jezika i nude odgovor na jedno od najvažnijih pitanja u povijesti lingvistike.
Zanimljivosti
Milijunaš u Poljskoj gradi najveći kip Djevice Marije u Europi
Jedan od najbogatijih Poljaka u rodnom Kikolu, 170 kilometara sjeverozapadno od Varšave, želi podići kip Djevice Marije visok 55 metara. Prema riječima gradonačelnice Renate Golebiewske, gradić je već odobrio gradnju, prenose poljski mediji.
Inicijator i financijer su multimilijunaš Roman Karkosik (73) i njegova supruga Grazyna. Kip Djevice Marije trebao bi biti najveći u Europi, nadmašujući skulpturu Majke Božje u blizini gradića Miribel u zapadnoj Francuskoj.
Francuski kip podignut je prije više od 80 godina i visok je 35 metara. Najveći svjetski kip Djevice Marije već nekoliko godina stoji na obalnom brdu Monte Maria, oko 20 kilometara južno od grada Batangas na Luzonu, na Filipinima. Mjeri više od 90 metara.
Očekuje se da će novi poljski kip biti dovršen sljedeće godine. U planu je 40 metara visoka skulptura na 15 metara visokom postamentu u obliku krune. Rečeno je da će zgrade koje već stoje na imanju izvan malog grada biti srušene. Nalazište se nalazi u blizini marijanskog svetišta u selu Konotopie.
Već prije 15 godina izgradnja goleme figure Krista izazvala je pomutnju u Poljskoj. Kip u Swiebodzinu, u zapadnoj Poljskoj, visok je 52 metra uključujući bazu i stoga je manji od trenutnog građevinskog projekta. Najveći kip Isusa na svijetu je građevina visoka 61 metar u Indoneziji, koja je svečano otvorena 2024. godine.
