Hrvatska
VILI BEROŠ: Ekonomije ne bi preživjele novo zatvaranje
Ministar zdravstva i čovjek koji je na parlamentarnim izborima osvojio najviše preferencijalnih glasova – Vili Beroš, naglasio je danas da bi hrvatska, ali i bilo koja druga svjetska ekonomija teško podnijela još jedno zatvaranje kakvo je bilo u ožujku i travnju. Beroš je istaknuo kako se Hrvatska jedno vrijeme jako uspješno nosila s epidemijom corona virusa, te kako borba sa samim virusom traje i dalje. Ministar zdravstva Republike Hrvatske izrazio je nadu da će jesen epidemiološki biti bolja od proljeća, ali da puno toga zavisi od ponašanja građana.
“Pridržavanjem mjera samozaštite, izbjegavanjem izravnih fizičkih kontakata s nepoznatima, održavanje distance, higijenskih mjera osoba i prostora, nošenjem zaštitnih maski u javnom prometu – može se umanjiti opasnosti od prijenosa zaraze. Novog lockdowna ne bi smjelo niti trebalo biti, jer to ekonomija nijedne zemlje ne može preživjeti na duže vrijeme, ali ako se pojave žarišta zaraze, njih bismo mogli uspješno lokalizirati.”, – pojasnio je Beroš.
Hrvatski ministar zdravstva naglasio je da je corona virus uvelike promijenila dosadašnji način života svih ljudi, ali i da je virus sada oko nas i da se moramo nositi s tom činjenicom.
“Epidemija koronavirusa u jednom trenutku gotovo je paralizirala život u našoj zemlji, kao što je učinila i trećini svijeta ove zime i proljeća. Uspješno smo se s njom nosili do sada, ali i dalje nastavljamo bitku protiv širenja zaraze. Korona je promijenila dosadašnji način života i ponašanja u javnom prostoru, ali i natjerala sve nas da se prilagođavamo novonastalim uvjetima. HDZ bi, kao i sve stranke, pa i svi građani, potpuno drugačije živio i radio bez korone. Sada kada je tu, moramo se znati nositi s njom. Teže ili lakše, to je teško reći”, – rekao je Beroš.
R.P
Foto: Vlada HR
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
Hrvatska
Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine
Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.
Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.
Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.
Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.
Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.
Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.
Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.
You must be logged in to post a comment Login