Beč
VELIKI PROJEKT: Najveća solarna elektrana u Austriji
U tijeku su radovi na novom fotonaponskom postrojenju koje će zauzimati površinu od 12,5 ha, a travnate površine oko solarnih panela služit će za ispašu ovaca. Bečka gradska energetska tvrtka „Wien Energie” kontinuirano ulaže u širenje i poboljšanje mreže fotonaponskih postrojenja u austrijskoj prijestolnici. Tako je tvrtka nedavno priopćila da u suradnji s gradskim poduzećem za zbrinjavanje otpada (MA 48) te gradskom službom za upravljanje šumama i poljoprivrednim površinama (MA 49) trenutačno gradi najveću solarnu elektranu ne samo u Beču nego i u cijeloj Austriji.
Na području nekadašnje deponije šljunka u bečkoj ulici Schafflerhofstraße, u okrugu Donaustadt, krajem ove godine nastat će fotonaponsko postrojenje snage 11,5 MW koje će imati 25.780 solarnih modula. Ono će se prostirati na površini od 12,5 hektara, što otprilike odgovara površini 15 nogometnih igrališta. Ova solarna elektrana proizvodit će ukupno 13 GWh energije te će smanjivati emisiju ugljikovog dioksida za 4.500 tona godišnje. Nastalom energijom moći će se opskrbiti približno 5.200 bečkih kućanstava.
Zanimljiva je činjenica da će travnato područje oko solarnih modula od travnja do listopada služiti za ispašu ovaca. Stado od 150 crno-smeđih planinskih ovaca ondje će umjesto kosilica održavati zelene površine, što je ekološki prihvatljivije i doprinosi povećanju bioraznolikosti. Solarni će paneli biti blago povišeni te će ujedno štititi životinje od direktne sunčeve svjetlosti i vjetra. Sve će električne komponente biti dobro zaštićene.
Uz klasične solarne panele bit će postavljeno i njih 500 dvostranih koji će biti okrenuti okomito i u smjeru istok-zapad. Između pojedinih redova panela moguć je uzgoj žitarica ili povrća i njihova obrada poljoprivrednim strojevima kao i na uobičajenim njivama. Tako će se to područje moći i do 60 % učinkovitije iskoristiti.
Postrojenje bi trebalo biti pušteno u rad u prosincu 2020. godine.
R.P / eurocommPR
Foto: eurocommPR
Beč
Podzemne vode u Beču postaju sve toplije, temparatura porasla za 1.4 stupna
Od 2001. do 2010. temperatura podzemnih voda u Beču porasla je u prosjeku za 0,9 stupnjeva. Od 2011. do 2020. iznosila je 1,4 stupnja. Glavni razlozi su povišena temperatura zraka i progresivno brtvljenje, pokazalo je istraživanje GeoSphere Austria.
To je provedeno u sklopu projekta “Toplina ispod grada” kojim je utvrđeno i kemijsko i biološko stanje podzemnih voda. Fokus projekta bio je na temperaturnoj analizi podzemnih voda i njihovom dugoročnom razvoju, navodi se u srijedu u priopćenju, za što su obrađeni mjerni podaci u proteklih 20 godina s 87 mjernih postaja.
“Osim toga, mjerili smo temperaturne profile u podzemnim vodama na 800 mjernih točaka u travnju i listopadu, od nekoliko metara do dubine od oko 40 do 50 metara”, rekla je Cornelia Steiner, stručnjakinja GeoSpherea za geotermalnu energiju. Voda je bila najhladnija u travnju, a najtoplija u listopadu, nakon što zimskim i ljetnim temperaturama treba neko vrijeme da počnu djelovati.
Podzemne vode u mnogim regijama Beča nekoliko su stupnjeva toplije nego u okolnim područjima. Prema Steiner, dva su razloga za “efekt urbanog toplinskog otoka”: prvo, viša temperatura zraka, jer se ulice i zgrade više zagrijavaju, i “drugo, opsežna podzemna infrastruktura zagrijava podzemnu vodu, na primjer podzemna željeznica i cestovni tuneli , Parkirne garaže, kanalizacijski sustavi, vodovi daljinskog grijanja i čiste primjene geotermalne energije za hlađenje”.
Prosječna vrijednost na svih 800 mjernih točaka bila je 13 stupnjeva Celzijevih u travnju i 15 stupnjeva Celzijevih u listopadu. Prosječna godišnja razlika temperature podzemne vode između zatvorenih i nezatvorenih područja je otprilike četiri do šest stupnjeva.
S jedne strane, zagrijavanje mijenja biološku i kemijsku kvalitetu podzemnih voda, a s druge strane utječe na primjene poput geotermalne energije, koja je trenutno dopuštena samo u Beču u rasponu od pet do 18 Celzijevih stupnjeva. Daljnje zagrijavanje bi stoga ovdje moglo dovesti do ograničenja. U Beču sada nisu odobreni sustavi koji služe samo za hlađenje kako bi se izbjeglo prekomjerno zagrijavanje podzemne vode.
katalog mjera s preporukama
Na temelju znanstvenih rezultata sada se razvija katalog mjera koji će vlastima i političarima dati preporuke za integrativno upravljanje za održivo i učinkovito termalno korištenje podzemnih voda.
Projekt, financiran od strane Bečkog fonda za znanost, istraživanje i tehnologiju (WWTF), proveden je u suradnji sa Sveučilištem u Beču (upravljanje projektom), Sveučilištem prirodnih resursa i znanosti o životu u Beču, GeoSphere Austria i Gradom Bečom ( M45, Bečke vode). Podaci iz Beča dostupni su u Geotermalnom atlasu. Između ostalog, omogućuje početnu procjenu energetskog potencijala geotermalnih sondi i topline podzemne vode za svaku lokaciju te će se postupno proširiti i na druge savezne države, priopćio je GeoSphere.
Austrija
Sve više kritika na kolodvor Edberg, Beč će graditi novi kolodvor
Zeleni i FPÖ oštro kritiziraju uvjete na autobusnom kolodvoru Erdberg – a putnici govore o “kaosu”.
“Ovdje je jednostavno užasno”, rekao je 26-godišnji student za “Heute”. Bez toaleta, sumorni podvožnjaci i opasni prijelazi – autobusni kolodvor Erdberg briga je mnogim putnicima. Mnogi ljudi posebno izbjegavaju podvožnjak jer se tamo osjećaju nesigurno. Kritiku putnika nedavno su ponovili Zeleni i FPÖ – “Heute” je upitao ured gradskog vijećnika Petera Hankea (SPÖ).
Gradski vijećnik za financije Hanke ističe da je izgradnja novog središnjeg međugradskog autobusnog kolodvora glavni prioritet Grada Beča. “Za mnoge putnike autobusni kolodvor je prvo što vide u Beču, tako da terminal ima reprezentativnu funkciju”, kaže Hanke.
Za aktualne izazove na autobusnom kolodvoru Erdberg grad se poziva na odgovornost prijevoznika Blaguss. “Zahodi i rasvjeta odgovornost su operatera”, objašnjavaju iz ureda gradskog vijećnika Petera Hankea. Umjesto da poduzima vlastite mjere, grad daje kontakt adresu tvrtke.
Zeleni su optužili Hankea za loše upravljanje jer je izgradnja novog autobusnog kolodvora u Handelskaiu prvotno trebala početi 2022. godine. Iz Hankeova ureda odgovaraju: “Kašnjenje je zbog raskida ugovora s investitorskom grupom DBR 2023. godine.”
Trenutačno je u tijeku postupak posredovanja radi postizanja izvansudske nagodbe s DBR-om. Grad će u međuvremenu projekt samostalno realizirati. Međutim, konkretnog pomaka i početka gradnje još nema na vidiku. Međutim, iz gradskog ureda kažu da će novi središnji međugradski autobusni kolodvor svakako izgraditi i realizirati Grad Beč. Nastoji se djelovati što brže kako bi se putnicima na vrijeme ponudili bolji uvjeti.
Gradski vijećnik za gospodarska pitanja Peter Hanke (SPÖ) odlučno odbacuje zahtjev FPÖ-a da se novi terminal za međugradske autobuse premjesti na periferiju. “Lokacija na Handelskai u blizini Stadion Centra odabrana je između dvanaest mogućih opcija nakon opsežnog pregleda jer zadovoljava sve važne kriterije”, objašnjava Hanke.
Presudni čimbenici bili su izvrsna povezanost s mrežom javnog prijevoza, brza dostupnost gradskom središtu te blizina visokorazvijene cestovne mreže. Osim toga, nekretnina je u vlasništvu Grada Beča, što olakšava realizaciju projekta. Hanke ističe da se terminal zamišlja kao reprezentativno prometno čvorište Beča.
Dok putnici i opozicija uvjete opisuju kao nepodnošljive, voditelj Bezirka Erich Hohenberger (SPÖ) stvari vidi drugačije: “Do sada nisam čuo ni za kakve akutne pritužbe stanovništva”, rekao je. Ipak, priznaje: “Jasno je da autobusni kolodvor u sadašnjem obliku više nije suvremen.”
Prema riječima Hohenbergera, “okrugli stol” na temu autobusnog kolodvora nije održan. Tek na sastanku s MA 46 i ÖVP-om raspravljalo se o točkama vezanim uz promet, uključujući bolju rasvjetu na Erdbergstrasse.
Beč
Ovo su bila najpopularnija imena za bebe u Beču u 2024
Emilia i Adam prošle su godine prema državnoj statistici bila najpopularnija dječja imena u Beču. Kod djevjčica to ne znači promjenu jer je Emilija, kao i prethodnih godina, obranila prvo mjesto. Adam se, s druge strane, nikada nije našao na vrhu liste.
U Beču je rođeno ukupno 100 Emilija, a slijede Mia (80), Olivia (74), Emma i Sophia (obje 71). Kod dječaka je nešto čvršće: 120 rođenih prošle godine dobilo je ime Adam. Iza njih su Elias (109) i Noah (100).
Pobjednik iz 2023., Leon, morao se zadovoljiti četvrtim mjestom. U Beču je 2024. godine rođeno 95 dječaka s ovim imenom.
You must be logged in to post a comment Login