Ekonomija
Veliki div otpušta čak 4700 radnih mjesta u Europi
Mjesec dana nakon spajanja s Vitescom, njemački automobilski i industrijski dobavljač Schaeffler objavio je da će ukinuti 4700 radnih mjesta u Europi, uključujući 2800 u Njemačkoj. To odgovara oko 3,1 posto ukupne radne snage.
U utorak ujutro još nije bilo jasno u kojoj će mjeri Schaeffler Austria, s oko 466 zaposlenika i proizvodnjom u Berndorfu (Donja Austrija), biti pogođen s novim odlukama. Schaeffler je već 60 godina jedan od najvažnijih poslodavaca u Tristingtalu – a danas je vodeća tvornica za globalnu proizvodnju grupe proizvoda za konusne valjkaste ležajeve.
Tvrtku vode njemačko-austrijska obitelj Schaeffler (majka i sin). Prema magazinu “Bilanz” oboje imaju imovinu od 21,5 milijardi eura i stoga se smatraju “najbogatijom njemačkom obitelji”. Maria-Elisabeth Schaeffler, koja je odrasla i studirala u Beču, također se svake godine pojavljuje na ekonomskim ljestvicama kao najbogatija žena u Austriji.
Pogođeno je deset lokacija u Njemačkoj i još pet u Europi, objavila je tvrtka, koja nakon spajanja zapošljava 120.000 ljudi diljem svijeta, u svom sjedištu u Herzogenaurachu, Frankonija. Dvije od pet europskih lokacija bit će potpuno zatvorene.
Paket mjera provodit će se između 2025. i 2027. godine. Od 2029. nadalje godišnje će se uštedjeti 290 milijuna eura. Od toga bi se 75 milijuna eura odnosilo na spajanje s Vitescom.
“Program je neophodan u trenutnom okruženju kako bi se osigurala dugoročna konkurentnost Schaeffler grupe. Provest ćemo ga na društveno odgovoran način i s osjećajem za mjeru”, rekao je glavni izvršni direktor Schaefflera Klaus Rosenfeld.
Ekonomija
“Dug je sve veći”: Krizni sastanak zbog sanacije proračuna u Austriji
Zbog teške proračunske situacije, austrijska vlada organizirala je krizni sastanak s čelnicima saveznih država i općina. Javni dug u 2024. godini porastao je na 394,1 milijardi eura, što čini 4,7% BDP-a, zbog čega Europska unija razmatra pokretanje postupka zbog prekomjernog deficita.
Na sastanku, koji se održao u Bundeskanzleramt-u, razgovaralo se o mogućim mjerama za smanjenje proračunskog deficita. Planira se zajednički reformski proces s ciljem smanjenja duga, a prve konkretne mjere očekuju se do lipnja 2025. godine. Prema informacijama koje je izvještavao portal “Heute”, zatražena su dodatna ulaganja i štednja na svim razinama vlasti, uz koordinaciju od strane državnog tajnika Alexandra Prölla iz ÖVP-a.
Međutim, prijedlozi za dodatnu štednju naišli su na otpor, osobito od strane Tirolskog predsjednika Anton Mattlea, koji je izjavio da njegova savezna država više ne može dodatno smanjivati troškove jer su već poduzeli sve moguće mjere u okviru svojih proračuna.
Tijekom sastanka, austrijski kancelar Christian Stocker izjavio je da će biti potrebno poduzeti sveobuhvatan pristup i napraviti dugoročne strukturne reforme kako bi se smanjio deficit. Također, naglasio je da će to zahtijevati napore svih razina vlasti, a vladini ministri izrazili su uvjerenje da će reforme biti uspješno provedene, unatoč izazovima.
Ministar financija Markus Marterbauer istaknuo je da je potrebno pokrenuti jedno od najvećih programa štednje u povijesti, uz potporu svih saveza i općina, čime će se stabilizirati austrijski proračun.
Ekonomija
Nova poskupljenja u Austriji: Što je sve sada skuplje?
Kupovina postaje prava financijska zamka. Prema najnovijem izvještaju radničke komore (AK) Beč, cijene najjeftinijih prehrambenih i sredstava za čišćenje ponovno su porasle.
Podaci AK Preismonitora za ožujak 2025. pokazuju da su najjeftiniji proizvodi poskupjeli u prosjeku za 10 posto u odnosu na prošlu godinu.
Najveća poskupljenja zabilježena su kod kave (72%), soka od naranče (45%) i čokolade (33%). Cijene za 40 najjeftinijih proizvoda u bečkim supermarketima porasle su za 10,1 posto, pa je tako košarica s tim proizvodima u ožujku 2025. iznosila 81 euro, dok je prošle godine bila 73,27 eura.
Osim toga, potrošači moraju računati na veće cijene u supermarketima u odnosu na diskontere, gdje je razlika u cijeni prosječno 11 posto.
Ekonomija
Šef OeNB-a protivi se daljnjem smanjenju kamata na kredite
Robert Holzmann, guverner Austrijske narodne banke (OeNB), izjavio je da ne vidi potrebu za daljnjim smanjenjem kamatnih stopa od strane Europske središnje banke (ECB). Prema njegovim riječima, trenutne kamatne stope više ne utječu na ekonomski rast u eurozoni, a inflacija pada kako se očekivalo.
Holzmann je naglasio da je, s obzirom na to da se inflacija približava ciljanoj stopi, trenutna monetarna politika smatra neutralnom, što znači da kamatne stope više ne podupiru, ali ni ne usporavaju ekonomiju. Kao rezultat toga, smatra da nema potrebe za daljnjim smanjenjem kamata.
Holzmann je bio jedini član ECB-a koji je tijekom sastanka u ožujku glasao protiv smanjenja kamatnih stopa. Prema trenutnim procjenama na financijskim tržištima, postoji 80% vjerojatnosti da će ECB 17. travnja smanjiti kamate za dodatnih 0,25 postotnih bodova, što bi bio sedmi potez prema smanjenju otkako je ECB počela smanjivati kamate u lipnju 2024. godine.
S obzirom na trenutne inflacijske pokazatelje, Holzmann je izrazio optimizam zbog opadanja inflacije u eurozoni, koja je u ožujku pala na 2,2%, a inflacija u sektoru usluga također se smanjuje. ECB teži inflaciji od 2% kao idealnoj stopi za ekonomiju eurozone, što je sada gotovo postignuto.
