U listopadu 2025. broj zahtjeva za azil u Austriji zabilježio je najveći pad u odnosu na isto razdoblje godinu ranije. Podneseno je 1.293 zahtjeva, što je smanjenje od 49 % u usporedbi s listopadom 2024. U prvih deset mjeseci evidentirano je 14.325 zahtjeva za azil – više od trećine manje nego prethodne godine, prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova.

Najviše podnositelja u listopadu bili su Sirijci, ali je većina tih zahtjeva došla od djece rođene u Austriji. Općenito, maloljetnici čine dominantnu skupinu tražitelja azila: gotovo trećina zahtjeva odnosi se na djecu mlađu od sedam godina, a više od polovice svih tražitelja azila su maloljetnici.

Gotovo potpuni zastoj obiteljskog spajanja

Od kada je postupak spajanja obitelji strogo ograničen, broj takvih dolazaka praktično je stao. U listopadu je registrirano samo devet ulazaka temeljem spajanja obitelji, dok ih je u istom mjesecu prošle godine bilo 384.

FPÖ i dalje kritizira stanje. Prema odgovoru na parlamentarni upit, do listopada je ove godine odobreno ukupno 921 zahtjev za spajanje obitelji, uglavnom afganistanskim i sirijskim državljanima. Po mišljenju FPÖ-a, to pokazuje da najavljeni „zaustavljeni obiteljski dolasci“ zapravo nisu zaustavljeni.

Tko najlakše dobiva zaštitu?

Trenutno najbolje šanse za dobivanje azila imaju državljani Afganistana – čak 75 % njihovih zahtjeva pozitivno je riješeno. Istovremeno, izgledi za Sirijce su znatno lošiji: samo 21 % zahtjeva završava odobravanjem azila.

Ukupno je ove godine više od 10.000 osoba dobilo neki oblik zaštite. Najveći dio odnosi se na azil (oko 7.200 odobrenja), zatim na subsidiarnu zaštitu (gotovo 1.800), dok je manji dio humanitarni boravak. Dodatni razlog porasta azila za Afganistance je presuda Suda EU-a, zbog koje Afganistanke lakše ispunjavaju uvjete za azil, pa ih je ove godine među priznatim osobama bilo više od polovice.

Pad broja ljudi u sustavu osnovne skrbi

U državnom sustavu osnovne skrbi trenutačno je smješteno oko 54.700 ljudi, od čega više od 30.000 iz Ukrajine. Početkom 2023. bilo je gotovo 93.000 korisnika, dok je početkom ove godine taj broj iznosio preko 68.000.

Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner ocjenjuje trend pozitivnim i tvrdi da krijumčarske mreže sve više izbjegavaju Austriju. Kako bi tako i ostalo, najavljuje daljnje jačanje tehničkih i taktičkih mjera na granicama, s ciljem postupnog smanjivanja ilegalnih migracija na minimum.

Christiane M. (ime promijenjeno), učiteljica zadužena za poticanje razvoja njemačkog jezika, radi u jednoj osnovnoj školi u bečkom Favoritenu. Trenutno pomaže učenicima u četiri razreda, od prvog do četvrtog, s približno 25 učenika u svakom. Od oko sto djece, samo jedno ima njemački kao materinski jezik. Najzastupljeniji jezici među učenicima su arapski i turski, a prisutni su i srpski te bosanski. Ponekad djecu koja bolje znaju njemački koristi kao prevoditelje.

Prema podacima Austrijskog integracijskog fonda, više od polovice školaraca u Beču u svakodnevnom životu ne govori njemački. Svako treće dijete je strani državljanin, piše Heute.

Unatoč tome što je ukupan broj učenika koji zbog nedovoljnih znanja njemačkog ne mogu pratiti redovnu nastavu blago pao u odnosu na prošlu godinu, u osnovnim školama broj ostaje gotovo isti – više od 15.600 djece.

Učiteljica objašnjava da kod mnogih učenika postoji veliki jaz između usvojenog čitanja i stvarnog razumijevanja: „Kad pročitaju tekst, tada se vidi što sve ne razumiju. Kod kuće često ne čuju nijednu riječ njemačkog.“ U četvrtom razredu situacija se obično poboljša i komunikacija postaje lakša.

Smatra da bi učenje njemačkog trebalo početi znatno ranije – već od treće godine u vrtiću – jer djeca tada najbrže usvajaju jezik.

Dodaje i da bi roditelji koji dobro znaju njemački trebali biti aktivniji: „Uvijek im ponavljam da kod kuće govore njemački, ali to često ne dopire do njih. Neke obitelji su već treća generacija u Austriji, a s djecom ipak komuniciraju samo na turskom ili arapskom.“

Nedostatak jezične podrške kod kuće odražava se na daljnje školovanje: oko 80 % učenika iz ovih razreda nakon osnovne škole prelazi u srednju školu, dok je nekada taj omjer bio izjednačen s onima koji su išli u gimnaziju. U gimnaziju uglavnom odlaze djeca čije ih obitelji aktivno podržavaju.

Iako radi u zahtjevnim okolnostima, Christiane M. kaže da svoj posao i dalje voli. No priznaje da je zabrinuta za obrazovni sustav i budućnost djece: „Žao mi je što ide sve lošije. Kakve će oni kasnije imati mogućnosti?“

Austrijska vlada predstavila je novi energetski zakon koji donosi sveobuhvatne promjene za sve potrošače električne energije. Reforme su izradili ministar gospodarstva Wolfgang Hattmannsdorfer i državna tajnica za energiju Elisabeth Zehetner, a prijedlog je sada pred Nacionalnim vijećem. Glavni elementi odnose se na nove mrežne naknade, obvezna snižavanja cijena, dodatne zaštitne mehanizme za ranjive skupine te nove modele naplate za kućne i kućne solarne sustave.

Najvažniji dio paketa je ograničavanje rasta mrežnih troškova. Prije nego što se ti troškovi mogu povećati, mrežni operatori morat će koristiti ranije akumulirane rezerve. Iz posebnog fonda između 2027. i 2029. postupno će se povući 450 milijuna eura, što bi prema procjenama trebalo svake godine smanjiti mrežne naknade za oko tri posto. Operatorima se također uvodi obveza da investicije otpisuju kroz stvarno trajanje opreme, kako se troškovi više ne bi naglo prelili na račune potrošača tijekom kratkih razdoblja.

Uvedena je i obveza automatskog smanjenja cijena. Ako dobavljačima padnu nabavne cijene električne energije, dužni su u roku od najviše šest mjeseci smanjiti tarife potrošačima. Time se želi spriječiti situacija u kojoj se porasti cijena brzo prenose, ali se pad cijena potrošačima ne vraća jednako brzo.

Za oko 250.000 ljudi uvodi se novi socijalni tarifni model. Kućanstva s niskim primanjima, korisnici socijalne pomoći, minimalnih mirovina ili primatelji naknada za njegu plaćat će električnu energiju po cijeni od 6 centi po kilovatsatu za potrošnju do 2.900 kWh godišnje, čime će prosječno biti rasterećeni za oko 300 eura godišnje.

Računi za struju morat će postati jednostavniji i pregledniji. Svi ključni podaci moraju biti na prvoj stranici, a obvezno će biti uključen i link na službeni usporednik tarifa E-Controla. Taj usporednik bit će moderniziran kako bi jasnije prikazivao stvarnu cijenu, cijenu energije i fiksne naknade.

Poduzeća u javnom vlasništvu morat će dokazivati da njihova politika cijena ne ugrožava pristupačnost električne energije. Dobit smiju isplaćivati samo ako su osigurani stabilnost sustava i razumna cijena za potrošače.

U sustav se uvodi i nova naknada za proizvođače električne energije iz solarnih sustava, ali tek za veće instalacije i samo kada trenutna snaga predaje u mrežu prijeđe sedam kilovata. Vlada tvrdi da ta mjera donosi pravedniju raspodjelu mrežnih troškova, a E-Control mora osigurati da se isplativost fotonaponskih sustava ne naruši.

Dobavljači električne energije morat će ponuditi dinamičke tarife, pri čemu se cijena mijenja ovisno o dobu dana i raspoloživosti energije u sustavu. Time se potrošačima želi omogućiti korištenje struje u razdobljima nižih cijena. Istodobno će se poticati izgradnja sustava za pohranu energije, koji će imati povlašteni tretman pri spajanju na mrežu i oslobađanje od dijela mrežnih naknada kako bi se smanjila opterećenja mreže u vršnim satima.

Zakon također potiče razvoj energetskih zajednica. Kućanstva koja proizvode vlastitu električnu energiju moći će je dijeliti s članovima obitelji, susjedima ili prijateljima. Proizvođač tako ostvaruje prihod, dok korisnik dobiva jeftiniju struju.

Ministarstvo je poručilo da je proces revizije zakona završen i da je reforma sada u rukama parlamenta. Vlada očekuje da će odluka biti donesena još ove godine te naglašava da se radi o važnom koraku prema povoljnijim cijenama električne energije i sigurnoj opskrbi.