Zanimljivosti
UTJECAJ LJUDSKE AKTIVNOSTI: Dunav se skratio i promijenio oblik
Prema Međunarodnoj studiji riječkih sedimenata Dunav se u posljednja dva stoljeća skratio za 134 kilometra, te postao uži za gotovo 40 posto, istaknuli su u Bavarskom uredu za zaštitu okoliša. Izvješće kaže da su promjene izazvane intervencijama ravnanja riječnog toka, no i mjerama zaštite od poplava i gradnje brane. Zbog ovih ljudskih intervencija sediment više nije mogao prolaziti kroz Dunav do Crnog mora. Umjesto toga, taložio se na obalama rijeke, trajno mijenjajući njezin oblik.
Sa svojih 2.850 kilometara, Dunav je druga najduža rijeka u Europi, nakon ruske Volge. Dunav izvire u Schwarzwaldu (šumovit planinski kraj u pokrajini Baden-Württemberg, na jugozapadu Njemačke), spajanjem rječica Brigacha i Brega, u mjestu Donaueschingenu. Dunav dalje teče prema istoku, kroz nekoliko glavnih gradova u središnjoj i istočnoj Europi (Beč, Bratislava, Budimpešta i Beograd), te nakon 2857 km, na obali Crnog mora, tvori deltu u Rumunjskoj i Ukrajini, koja se nalazi na popisu svjetske baštine UNESCO-a.
Dunav je kroz povijest, a i danas, uvijek bio važan međunarodni plovni put. Dunav je dugo vremena bio i sjeveroistočna granica starorimske države. Rijeka danas teče kroz ili čini granicu deset država, a to su redom od izvora prema ušću: Njemačka (7,5 %), Austrija (10,3 %), Slovačka (5,8 %), Mađarska (11,7 %), Hrvatska (4,5 %), Srbija (10,3 %), Bugarska (5,2 %), Rumunjska (28,9 %), Moldova (1,7 %) i Ukrajina (3,8 %). U riječni sustav Dunava spada i devet drugih država: Italija (0,15 %), Poljska (0,09 %), Švicarska (0,32 %), Češka (2,6 %), Slovenija (2,2 %), Bosna i Hercegovina (4,8 %), Crna Gora, Makedonija i Albanija (0,03 %).
Dunav je jedina velika europska rijeka koja teče od zapada prema istoku. Nakon puta od 2857 kilometara rijeka se ulijeva u Crno more u području delte Dunava (4 300 km²) u Rumunjskoj i Ukrajini. Za razliku od ostalih rijeka, dužina Dunava mjeri se od ušća do izvora, a polaznom točkom smatra se svjetionik u Sulini na Crnom moru. Utjecajni sliv Dunava ima površinu od 817.000 km².
Ime rijeke na hrvatskom, srpskom i bugarskom je Dunav (ćirilično: Дунав). Na rumunjskom se ona zove Dunărea, na mađarskom Duna, na slovačkom Dunaj, na ukrajinskom i ruskom Дунай, na njemačkom Donau, na engleskom i francuskom Danube i na turskom Tuna. Sva ova imena dolaze od latinskog izvornika Danubius koji je bio rimski riječni bog. Moguće je da je ime rijeke iranskog ili keltskog podrijetla, kao što je možda slučaj i s drugim velikim europskim rijekama kao što su Dnjepar, Dnjestr, Donec, Don u Rusiji i Don u Engleskoj. Na perzijskom riječ dānu označava rijeku ili struju. Na njemačkom završetak au dolazi od germanskog ouwe (rijeka), a izraz „Donau” se koristi od 1763. godine. U starim njemačkim dokumentima, mogu se naći nazivi „Tonach”, a kasnije i „Donaw”.
R.P I wikipedia.hr
Foto: pixabay.com
Zanimljivosti
Nemojte zaboraviti: Večeras pomičemo sat
U noći s 30. na 31. ožujka prelazimo na ljetno računanje vremena, što znači da se sat pomiče unaprijed s 2 na 3 sata. Ovo će trajati do 26. listopada, a s promjenom vremena mijenjaju se i tarife za potrošnju električne energije te pravila za vozače.
Rasprava o ukidanju pomicanja sata
Iako je praksa pomicanja sata standardizirana u Europskoj uniji od 1996. godine, sve su glasniji pozivi za njezino ukidanje. Istraživanja pokazuju da negativno utječe na zdravlje, produktivnost i prometnu sigurnost.
EU je 2018. predložila ukidanje pomicanja sata, no dogovor među državama članicama još nije postignut. Poljska, koja trenutačno predsjeda EU-om, ponovno pokreće raspravu o ovoj temi, no podrška među članicama ostaje slaba.
Hoće li EU i SAD ukinuti promjene vremena?
Sjedinjene Američke Države također raspravljaju o ukidanju pomicanja sata, a bivši predsjednik Donald Trump zalagao se za trajno ljetno vrijeme. I druge zemlje, poput Rusije, Turske i Urugvaja, već su odustale od ove prakse.
Hoće li EU uskoro donijeti konačnu odluku, ostaje neizvjesno. Litva najavljuje da će ovu temu učiniti prioritetom kada preuzme predsjedanje Vijećem EU-a – 2027. godine. Do tada, pomicanje sata ostaje dio naše svakodnevice.
Zanimljivosti
ÖAMTC: Više od 90 posto vozača koristi sigurnosni pojas
Zakonska obveza vezanja pojasa uvedena je 1976. godine, a od 1984. za nepoštivanje slijede kazne. Iako je u početku bila kontroverzna, danas je kultura korištenja sigurnosnog pojasa na visokoj razini. Prema istraživanju ÖAMTC-a, 96 % žena i 91,8 % muškaraca redovito koristi sigurnosni pojas.
“Kad bi baš svi putnici u automobilima bili vezani, godišnje bismo spasili do 40 života,” upozorava ÖAMTC.
Rezultati istraživanja
U ožujku je ÖAMTC proveo istraživanje u svim austrijskim glavnim gradovima te analizirao 20.160 putnika u automobilima. Rezultati pokazuju da je 93,5 % ispitanika koristilo sigurnosni pojas.
Nošenje pojasa drastično smanjuje rizik od fatalnih posljedica u nesrećama. “U posljednjih deset godina, 540 osoba koje nisu bile vezane smrtno su stradale u prometnim nesrećama. Iako moderni sigurnosni sustavi poput zračnih jastuka i asistenata vožnje pomažu, sigurnosni pojas i dalje ostaje najvažnija zaštita u automobilu,” ističe David Nose, prometni stručnjak ÖAMTC-a.
Pojas, pravilna sjedeća pozicija i ispravno podešeni naslon za glavu ključni su za maksimalnu učinkovitost sigurnosnih sustava u vozilu.
Regionalne razlike u korištenju pojasa
Podaci pokazuju porast u postotku vezanih putnika, s najboljim rezultatima u Štajerskoj, Tirolu i Vorarlbergu (preko 97 %). S druge strane, Beč je najslabiji, s tek 87 % vezanih putnika.
Dok su Gornja Austrija, Burgenland, Štajerska, Tirol i Vorarlberg zabilježili poboljšanja, u Koruškoj i Salzburgu postotak vezanih putnika opao. U Beču i Donjoj Austriji situacija je ostala gotovo nepromijenjena.
Žene češće koriste sigurnosni pojas
Istraživanje je pokazalo da su žene odgovornije kada je riječ o korištenju sigurnosnog pojasa. 96 % žena redovito se veže, dok je kod muškaraca taj postotak 91,8 %.
“Ovo sugerira da su žene svjesnije rizika od nenošenja pojasa, dok muškarci često podcjenjuju njegovu važnost,” zaključuje Nose.
Zanimljivosti
U Austriju se vraća omiljena vrsta Coca-Cole
Ljubitelji voćnih okusa mogu se veseliti – od početka travnja Coca-Cola Cherry postaje trajno dostupna u Austriji! Nakon godina u kojima se pojavljivala samo u ograničenim izdanjima, ovaj popularni okus sada ulazi u stalni asortiman.
“Okus trešnje je među najomiljenijima, stoga ispunjavamo dugogodišnju želju naših fanova,” izjavila je Valeria Chavarri Rodriguez, brand managerica Coca-Cole Austrija.
Nova Limited Edition i osvježeni dizajn
Uz povratak Cherry okusa, Coca-Cola je nedavno lansirala i Coca-Cola Lime Zero Sugar, koja će biti dostupna do rujna. Također, ljubitelji bezkaloričnih verzija mogu uživati u Vanilla Zero Sugar i Lemon Zero Sugar, savršenima za ljetne dane.
Osim novih okusa, Coca-Cola je modernizirala dizajn svojih bočica i limenki. “Sada svaka boja postepeno prelazi u klasičnu crvenu Coca-Cole – primjerice, Cherry ima tamnoljubičastu nijansu trešnje, dok Lime dolazi sa zelenim tonovima limete,” objasnila je Chavarri Rodriguez.
You must be logged in to post a comment Login