Connect with us

Zanimljivosti

Ususret Alki u Beču: Gospa Sinjska – jedna od velikih tradicija Cetinskog kraja

Objavljeno

na

Gospa Sinjska naziv je Presvete Bogorodice Milosrđa prikazane na oltarnoj slici u crkvi sinjskog franjevačkog samostana. Slavljena je kao čudotvorna u Cetinskoj krajini. Gospa je opisana kao rajska i zemaljska kraljica, postavljena na prijestolje njezine dobrote, ljubavi i milosrđa. Blagdan Gospe Sinjske slavi se devetnicom, hodočašćem i velikom procesijom vjernika ulicama Sinja svakog 15. kolovoza na dan Marijina Uznesenja. Znamenita je među Hrvatima diljem svijeta, a posebno je štuju i pohode vjernici iz Dalmacije i Bosne i Hercegovine.

Foto: Autor Rahatluk321 - Template:Vlastita produkcija, CC BY-SA 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=23826250
Autor Rahatluk321 – Template:Vlastita produkcija, CC BY-SA 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=23826250

Slika je naslikana na platnu visine 58 cm i širine 44 cm. Ne prikazuje cijeli lik nego samo poprsje s glavom nagnutom prema lijevom ramenu i s oborenim očima. Uočljiva je dvostruka koprena prebačena preko glave, a vidi se i dio crvene nabrane haljine. Veći dio slike prekriven je darovima od zlata i bisera koje su vjernici ostavili u zahvalu za primljene milosti: na glavi je kruna od čistoga zlata, a naokolo su obješeni zlatni lanci, naušnice i drugi nakit; na prsima su joj tri velika srca, a pod vratom mrežica od sitnih bisera rastegnuta među dvjema zvijezdama od zlata. Slici je o. Mialjić dao u Mletcima izraditi okvir od pozlaćena drveta, a on je 1948. zamijenjen srebrnim okvirom. Sliku je temeljito očistila i u istoj veličini preslikala č. s. Rafaela Egger 1924. godine; 1965. sliku je konzervirao Konzervatorski zavod iz Splita.

Nema pouzdanih činjenica o podrijetlu slike Gospe Sinjske. Marković piše da slika potječe iz 15. stoljeća, a moguće je da su je u Ramu donijeli misionari iz Italije, među kojima spominje i svetoga Jakova Markijskoga. Do 1687. godine nalazila u Rami (BiH) kod franjevaca. Franjevce su Turci smatrali glavnim krivcima za pobune puka te su oni, ne mogavši snositi visoke globe i samovoljno zulumćarenje, od Stojana Jankovića tražili da ih oslobodi. Janković je 1687. krenuo u Ramu spasiti narod i fratre. Međutim, Janković je poginuo na Duvanjskom polju 23. kolovoza 1687. Jankovićevu zamisao ostvario je fra Pavao Vučković polovicom listopada 1687. godine i Ramljake s fratrima naselio ih od Trilja, Sinja, Dugopolja, Klisa, Zagore do Drniša.

Svećenici su 9. siječnja 1688. uselili u staru benediktinsku opatiju na Sustjepanu u Splitu.Tamo nisu našli radosti, pa su u želji da se vrate svome puku sa sjeverne strane Staroga grada Sinja, uz groblje sv. Frane sagradili maleni samostan i crkvu.[2] Sliku nisu odmah ponijeli, nego su o. Anti Pletikosiću naložili da je donese kada se smjeste u novome stanu. On to i čini, poskrivećki i pješačeći bos od Splita do Sinja, gdje je slika dočekana slavljem.

Slika je ostala u crkvici sv. Frane do 1714. godine, kada je svečano prenesena u novu crkvu ispod Kamička. Tamo, međutim, nije dugo ostala jer je 8. kolovoza 1715. Sinj napala i novu crkvu uništila osmanlijska vojska od koje se dio svećenstva i puk sklonio na tvrđavu, ponijevši sa sobom sliku. Nakon pobjede nad Turcima franjevci su ponovno krovom pokrili i donekle uredili novu crkvu pod Kamičkom. Godine 1721. htjeli su u nju prenijeti i sliku Majke Božje iz tvrđave, čemu se usprotivila vojska pa su franjevci poslali fra Pavla Vučkovića da od venecijanskog dužda isposluje povrat slike, koji se na kraju i zbio, pjevanjem mise na tvrđavi i procesijom do nove crkve. Povodom tristote obljetnice 1987. čudotvorna slika Gospe od Milost (Sinjske Gospe) donesena je u Ramu za blagdan Male Gospe i ponovno vraćena u Sinj.

Nakon slavne pobjede 1715. godine, puk Sinja i njegovi branitelji pobjedu su pripisivali čudotvornom zagovoru Gospe Sinjske. U zahvalu na pomoći providur je Balbi s časnicima odmah skupio 80 zlatnika koje su poslali u Veneciju da se skuje zlatna kruna i križ i da se okruni Gospin lik.Tom krunom svečano je okrunjena 22. rujna 1716. godine, a onda 1721. prenesena u novu crkvu u kojoj se i danas nalazi. Pri dnu krune urezali su u dva reda riječi Zauvijek okrunjena slavi slavlje – godine 1715.

Kršćani su se odrana okupljali 15. kolovoza zahvaliti Majci Božjoj i proslaviti veliki događaj pa se kao glavni blagdan Gospe Sinjske ustalio blagdan Mariji­na Uznesenja. Devetnica počinje 6. kolovoza, a prije velike svetkovine s različitih strana pristižu pojedinci i skupine. Neki od njih pješače, često bosi, držeći za vrijeme puta strogi post (»žežinj«). U spomen na bitku i oslobođenje u Sinju se svake godine odigrava viteška igra Alka.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Zanimljivosti

Nemojte zaboraviti: Večeras pomičemo sat

Objavljeno

na

By

U noći s 30. na 31. ožujka prelazimo na ljetno računanje vremena, što znači da se sat pomiče unaprijed s 2 na 3 sata. Ovo će trajati do 26. listopada, a s promjenom vremena mijenjaju se i tarife za potrošnju električne energije te pravila za vozače.

Rasprava o ukidanju pomicanja sata

Iako je praksa pomicanja sata standardizirana u Europskoj uniji od 1996. godine, sve su glasniji pozivi za njezino ukidanje. Istraživanja pokazuju da negativno utječe na zdravlje, produktivnost i prometnu sigurnost.

EU je 2018. predložila ukidanje pomicanja sata, no dogovor među državama članicama još nije postignut. Poljska, koja trenutačno predsjeda EU-om, ponovno pokreće raspravu o ovoj temi, no podrška među članicama ostaje slaba.

Hoće li EU i SAD ukinuti promjene vremena?

Sjedinjene Američke Države također raspravljaju o ukidanju pomicanja sata, a bivši predsjednik Donald Trump zalagao se za trajno ljetno vrijeme. I druge zemlje, poput Rusije, Turske i Urugvaja, već su odustale od ove prakse.

Hoće li EU uskoro donijeti konačnu odluku, ostaje neizvjesno. Litva najavljuje da će ovu temu učiniti prioritetom kada preuzme predsjedanje Vijećem EU-a – 2027. godine. Do tada, pomicanje sata ostaje dio naše svakodnevice.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

ÖAMTC: Više od 90 posto vozača koristi sigurnosni pojas

Objavljeno

na

By

Zakonska obveza vezanja pojasa uvedena je 1976. godine, a od 1984. za nepoštivanje slijede kazne. Iako je u početku bila kontroverzna, danas je kultura korištenja sigurnosnog pojasa na visokoj razini. Prema istraživanju ÖAMTC-a, 96 % žena i 91,8 % muškaraca redovito koristi sigurnosni pojas.

“Kad bi baš svi putnici u automobilima bili vezani, godišnje bismo spasili do 40 života,” upozorava ÖAMTC.

Rezultati istraživanja

U ožujku je ÖAMTC proveo istraživanje u svim austrijskim glavnim gradovima te analizirao 20.160 putnika u automobilima. Rezultati pokazuju da je 93,5 % ispitanika koristilo sigurnosni pojas.

Nošenje pojasa drastično smanjuje rizik od fatalnih posljedica u nesrećama. “U posljednjih deset godina, 540 osoba koje nisu bile vezane smrtno su stradale u prometnim nesrećama. Iako moderni sigurnosni sustavi poput zračnih jastuka i asistenata vožnje pomažu, sigurnosni pojas i dalje ostaje najvažnija zaštita u automobilu,” ističe David Nose, prometni stručnjak ÖAMTC-a.

Pojas, pravilna sjedeća pozicija i ispravno podešeni naslon za glavu ključni su za maksimalnu učinkovitost sigurnosnih sustava u vozilu.

Regionalne razlike u korištenju pojasa

Podaci pokazuju porast u postotku vezanih putnika, s najboljim rezultatima u Štajerskoj, Tirolu i Vorarlbergu (preko 97 %). S druge strane, Beč je najslabiji, s tek 87 % vezanih putnika.

Dok su Gornja Austrija, Burgenland, Štajerska, Tirol i Vorarlberg zabilježili poboljšanja, u Koruškoj i Salzburgu postotak vezanih putnika opao. U Beču i Donjoj Austriji situacija je ostala gotovo nepromijenjena.

Žene češće koriste sigurnosni pojas

Istraživanje je pokazalo da su žene odgovornije kada je riječ o korištenju sigurnosnog pojasa. 96 % žena redovito se veže, dok je kod muškaraca taj postotak 91,8 %.

“Ovo sugerira da su žene svjesnije rizika od nenošenja pojasa, dok muškarci često podcjenjuju njegovu važnost,” zaključuje Nose.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

U Austriju se vraća omiljena vrsta Coca-Cole

Objavljeno

na

By

Ljubitelji voćnih okusa mogu se veseliti – od početka travnja Coca-Cola Cherry postaje trajno dostupna u Austriji! Nakon godina u kojima se pojavljivala samo u ograničenim izdanjima, ovaj popularni okus sada ulazi u stalni asortiman.

“Okus trešnje je među najomiljenijima, stoga ispunjavamo dugogodišnju želju naših fanova,” izjavila je Valeria Chavarri Rodriguez, brand managerica Coca-Cole Austrija.

Nova Limited Edition i osvježeni dizajn

Uz povratak Cherry okusa, Coca-Cola je nedavno lansirala i Coca-Cola Lime Zero Sugar, koja će biti dostupna do rujna. Također, ljubitelji bezkaloričnih verzija mogu uživati u Vanilla Zero Sugar i Lemon Zero Sugar, savršenima za ljetne dane.

Osim novih okusa, Coca-Cola je modernizirala dizajn svojih bočica i limenki. “Sada svaka boja postepeno prelazi u klasičnu crvenu Coca-Cole – primjerice, Cherry ima tamnoljubičastu nijansu trešnje, dok Lime dolazi sa zelenim tonovima limete,” objasnila je Chavarri Rodriguez.

Nastavi čitati
LM