Connect with us

Austrija

Ustavni sud: Iznimke za crkve u vrijeme lockdowna kršile su jednakost

Objavljeno

na

Prema Ustavnom sudu (VfGH), zabrana ulaska u kulturne ustanove povezana s koronom u jesen 2021. bila je nezakonita. No, razlog tome nije sama mjera, već su iznimke za crkve i vjerske zajednice od karantene bile “narušavanje ravnopravnosti”.

Peta Uredba o hitnim mjerama za koronavirus predviđala je karantenu u cijeloj zemlji za razdoblje od 22. studenog 2021. do 11. prosinca 2021. Ulazak u korisničke prostore kulturnih ustanova u tom je razdoblju bio bez iznimke zabranjen. S druge strane, sastanci za zajedničko prakticiranje vjere bili su isključeni iz područja primjene uredbe.

Bilo je protivno ravnopravnosti isključiti sastanke za prakticiranje vjere u bilo kojem obliku iz ograničenja ovog lockdowna, “bez obzira na to održavaju li se ti sastanci na otvorenom ili u zatvorenim prostorijama, radi li se o službama, pobožnostima ili drugim vjerskim obredima i također bez obzira na broj sudionika”, stoji u odluci suda koja je objavljena u utorak.

Za takvo nejednako postupanje prema vjeri i umjetnosti nema objektivnog opravdanja, smatra Ustavni sud. “U oba slučaja, ostvarivanje određenih temeljnih prava zajedno s drugim ljudima ili pred njima od suštinske je važnosti.”

U tom kontekstu, s obzirom na cilj sprječavanja gužvi koliko god je to moguće, “nema razlike koja bi opravdala praktičnu zabranu okupljanja u okviru članka 17.a Temeljnog zakona (posredovanje umjetnosti), koliko god je to moguće, dok okupljanja u okviru članka 9. Europske konvencije o ljudskim pravima (vjerska sloboda) su mogući.

Okidač za aktualnu odluku Ustavnog suda bila je prijava nekoliko kulturnih djelatnika protiv zabrane ulaska u kulturne ustanove. “Protiv zabrane ulaska u kulturne ustanove nema ustavnih primjedbi”, poručili su ustavni suci. Ova mjera bila je prikladna za suzbijanje širenja koronavirusa.

Tijekom lockdowna mnoge crkve i vjerske zajednice usvojile su vlastite zaštitne mjere – poput pravila o distanci i maski. U Rimokatoličkoj crkvi, primjerice, posebna su pravila vrijedila i za krštenje, prvu pričest i krizmu. U to je vrijeme, međutim, ponekad bilo oštrih kritika posebnog položaja religija. Uostalom, koncepti zaštite postojali su i u kulturnim ustanovama.

Međutim, vlada je branila pravilo iznimke za religije s obzirom na temeljna prava. Primjerice, tadašnji savezni kancelar Sebastian Kurz (ÖVP) govorio je o tome da temeljna prava treba odvagnuti i da je područje religije “posebno delikatno”. Ministrica Susanne Raab objasnila je tada da je “važno da je i dalje moguće prakticirati vjeru zajedno u obliku javnih službi” jer to također daje vjernicima “punu podršku” u ovim izazovnim vremenima.

VfGH je također poništio još jednu odredbu uredbe o koronavirusu kao nezakonitu. Riječ je o propisu u drugom lockdownu za necijepljene. Sud pravde je još jednom potvrdio prihvatljivost razlikovanja između ljudi s 2G dokazom i onih bez njega, a samim time i izolaciju za necijepljene.

Međutim, Zakon o mjerama za Covid-19 predviđa iznimke koje dopuštaju napuštanje vlastitog privatnog stambenog prostora unatoč ograničenjima izlaza – uključujući “pokrivanje nužnih osnovnih potreba svakodnevnog života”.

Ustavni sud ustvrdio je da ono što se smatra jednom od tih osnovnih potreba također ovisi o trajanju ograničenja. Naredbe su bile osmišljene za deset dana i produžavane su nekoliko puta, tako da je na kraju stupilo na snagu jedanaesto tjedno ograničenje izlaska. Naime, između ostalog su propisali da osobe bez 2G dokaza mogu kupiti namirnice ili ući u banku, ali ne smiju koristiti frizerske usluge.

Upravo je to, prema mišljenju sudaca, ono što je u suprotnosti sa Zakonom o mjerama protiv Covid-19, te je stoga protuzakonito. „Ako zakonodavac nizanjem takvih uredbi odredi ograničenje izlaska u trajanju od tjedana ili čak mjeseci (…), zakonska iznimka osnovnih životnih potreba ‘svakodnevnog’ života ima drugačije značenje od iznimke za samo nekoliko, najviše deset dana propisana izlazna regulativa.” U tom svjetlu, posjeti frizeru također bi se računali kao jedna od ovih osnovnih potreba.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Austrija

Procvat subvencionirane obnove stambenih zgrada u Beču

Objavljeno

na

By

Beč nudi brojne mogućnosti i financijske potpore za provedbu mjera dekarbonizacije i obnove stambenih zgrada, a odjek je više nego dobar. Pretprošle godine podneseno je oko 200 zahtjeva za financiranje, a prošle čak 350.

Sve veći broj stambenih zgrada u austrijskoj metropoli obnavlja se kako bi bio spreman za budućnost, a Grad Beč pruža financijsku potporu. Prošle je godine podneseno 75 posto više zahtjeva za subvencije u odnosu na 2023. godinu. Kako bi osigurao što bržu provedbu projekata u budućnosti, Bečki stambeni fond (wohnfonds_wien) odnedavno je uveo ubrzani postupak koji omogućava brži početak provedbe mjera obnove u iznosu do 400.000 eura kao što je zamjena sustava grijanja, toplinska izolacija ili primjerice ugradnja dizala.

Posljednja inovacija Bečkog stambenog fonda omogućit će bržu obradu zahtjeva, a samim time i bržu provedbu najčešće traženih mjera. Tako se zainteresiranim građanima nastoji osigurati realizacija projekata u roku od svega nekoliko mjeseci. „Cilj je učiniti Beč spremnim za budućnost već danas”, izjavila je Kathrin Gaál, bečka dogradonačelnica i članica gradskog poglavarstva za stanogradnju i ženska prava.

Kako bi raniji početak radova bio moguć, potrebno je zadovoljiti određene uvjete. Ključno je da su troškovi manji od 400.000 eura, da građevinska dozvola već postoji ili nije potrebna za provedbu mjere te da radovi budu dovršeni u roku od godine dana, a obračun troškova dostavljen najkasnije šest mjeseci od završetka radova. Ova je inicijativa praktična za sve uključene, a moguća je zahvaljujući sve boljoj informiranosti građana za što su uvelike zaslužne gradske savjetodavne službe.

Beč tako izlazi ususret svima koji, zahvaljujući dobroj pripremi, žele što prije krenuti u realizaciju planova koji će austrijsku prijestolnicu učiniti spremnijom na sve zahtjevnije izazove budućnosti.

Nastavi čitati

Austrija

Anschober objavio status, ljudi ga vrijeđali: On prijeti tužbama

Objavljeno

na

Bivši ministar zdravlja krenuo u akciju! Objava Rudija Anschobera na Facebooku izazvala je buru reakcija, a sada prijeti i masovnim tužbama.

Bivši ministar Zelenih bio je u središtu pozornosti posebno tijekom pandemije Corone – i žestoko kritiziran zbog poduzetih mjera. Nakon ostavke, Anschober je radosno najavio “novi projekt”.

Na Facebooku se digla prava bura, 64-godišnjaka su u nekim slučajevima vrijeđali, a mnogi su ga iznova kritizirali zbog njegove korona politike.

Anchober je promptno odgovorio – također vrlo oštro: “Neću dopustiti da me idioti otjeraju iz moje domovine.”

To nije bila jedina reakcija na komentare mržnje: Anschober sad prijeti oko 700 korisnika tužbama zbog “zlobe, mržnje, laži i gluposti – a to će nekie skupo stajati!”, piše danas austrijski magazin OE24.

Nastavi čitati

Austrija

Austrijska pokrajina zabranjuje mobitele u osnovnim školama

Objavljeno

na

Koruški službenik za obrazovanje Daniel Fellner (SPÖ) proveo je u srijedu najavljenu zabranu mobilnih telefona u koruškim osnovnim školama.

Odgovarajuća uredba izdana je svim osnovnim školama u zemlji, objavila je u četvrtak pokrajina Koruška. Uredba ima za cilj spriječiti korištenje mobilnih telefona u razredu i za vrijeme odmora; izuzeci se mogu napraviti za nastavne sadržaje specifične za sat. Od škola je zatraženo da to reguliraju kućnim redom.

Prema tome, mobilni telefoni bi se trebali klasificirati kao “uređaji koji ometaju rad škole”. Uređaji trebaju biti prikladno pohranjeni tijekom nastave. Sankcije za prekršaje trebale bi se temeljiti i na kućnom redu, pa bi trebalo omogućiti upozorenje, upis u razrednu maticu ili obavijest roditeljima.

Fellner opravdava dekret time da bi “pretjerano i nepromišljeno” korištenje mobitela imalo negativne učinke na razvoj djece. To utječe na cjelokupnu dječju okolinu: “Ali možemo regulirati ovo važno školsko područje”, nastavio je Fellner.

Daljnji koraci planirani su i trebali bi se provesti ove godine. Postojala bi radna skupina sa znanstvenom podrškom za skupinu od deset do 14 godina. Ovdje je fokus prvenstveno na znanstvenoj ekspertizi i podizanju svijesti.

Nastavi čitati
LM