Austrija
USPJELI PREDANIM RADOM: Hrvatski dom kao zalog bolje budućnosti
Nakon što je u listopadu prošle godine osnovana udruga Hrvatski dom Beč, već su u prosincu krenuli s velebnim projektom, skupom hrvatskih udruga u Austriji, a na kojem je Andrej Lucić, predsjednik ove udruge, vrlo jasno u svom pozdravnom govoru, kao i tijekom kongresa udruga, izrijekom naveo kako će učiniti maksimalne napore da ostvare svoj temeljni cilj već do kraja sljedeće godine – Hrvatski dom!
Udruga Hrvatski dom je paralelno radila i druge značajne projekte poput info centra, otvorenje ureda udruge u samom središtu Beča, intenziviranje i suradnju s Austrijskim integracijskim fondom, austrijskom Vladom, gdje su preveli 250 stranica programa na hrvatski jezik, Gradom Bečom, ostvarili značajnu poduzetničku suradnju s nekoliko županija i gradova u Republici Hrvatskoj, kao i s renomiranim kulturnim institucijama poput Ansambla Lado i sl. Niti korona-kriza nije ih omela u predanom radu pa je HD bio izrazito uključen i u pomoći hrvatskim državljanima zatočenima tijekom potpunog zatvaranja poznatih skijališta u Tirolu, a pomagali su i drugim udrugama koje su im se obratile za stručnu pomoć u sastavljanju i pisanju projektne dokumentacije i prijave za natječaje, a utemeljena je i radna skupina za hrvatski jezik, poglavito nakon poteškoća s hrvatskim jezikom u Vorarlbergu, kao i iniciranje sastanka s predstavnicima udruga, a na aktualnu temu i poteškoće njihova rada u vremenu korona-krize.
predsjednik Hrvatskog doma Beč
– Da, puno smo toga učinili u ovih nekoliko mjeseci od kada je naša udruga osnovana. Zahvaljujem svima koji su se na bilo koji način uključili u naš rad i četverogodišnji program koji smo i napisali i kojega doslovno provodimo. Nije prošlo ni godinu dana i vjerujem kako je naš rad vidljiv, a to doista prepoznajem u razgovoru s ljudima svakog dana. Postali smo prepoznatljivi te sam ponosan što nam prilaze mladi i obrazovani ljudi željni pravog društvenog angažmana. Njima, ali i svima drugima Hrvatski dom otvara perspektive i svi ljudi dobre volje uvijek su kod nas dobro primljeni, – ističe Andrej Lucić, predsjednik Hrvatskog doma.
No, usprkos hvalevrijednim projektima, bez ikakve sumnje je najveća vijest i kruna aktivnosti kako je i zgrada Doma u fazi prilagodbe i da će uskoro otvoriti svoja vrata. O tome su, doista, bez imalo patetike, sanjale generacije hrvatskih doseljenika u Austriji, da napokon imaju svoj kutak, čitaonicu, knjižnicu, društvene prostorije… i sve ono što će Dom sadržavati.
Što smo obećali – to smo i ispunili! No, riješili smo samo jedan dio. Pred nama je i dalje ogroman posao, sada još i veći. Očekujemo značajan upliv Hrvatske, jer ovakav projekt to doista zaslužuje. Jedno je jasno: nikoga nećemo moliti. Ako Hrvatskoj ovo nije vrijedno da se u Hrvatskom domu podučava hrvatski jezik, čitaju knjige, druži, održavaju poslovni i turistički skupovi, manifestacije i jača povezanost Hrvatske i Austrije u svim poljima, onda mi nikoga ne trebamo i ne želimo u nešto uvjeravati. Ovakav Hrvatski dom može služiti na čast svima. Optimističan sam, a to sam i u razgovorima s predstavnicima austrijske gradske i državne vlasti i osjetio kako žele pomoći Hrvatima u ovakvom vrlo jasnom projektu te da mi i ovako pokažemo svoju odličnu integriranost. Ispred Hrvatskog doma vijore se austrijska i hrvatska zastava. To i na simboličan način pokazuje što mi hoćemo. Pripadnost nekoj organizaciji ima i određena pravila. Vrlo jasno ćemo razlučiti prava članova Hrvatskog doma, od udruga, poslovnih subjekata pa sve do pojedinaca. Dakako, uz prava postoje i obveze i mi ćemo tu biti vrlo izričiti jer ovakav ogroman projekt zahtjeva stručnost i temeljitost vođenja, – zaključuje Andrej Lucić.
T.N.
Foto: Kroativ
Austrija
Ranije od planiranog: U travnju se održavaju novi izbori u Beču
Sljedeći državni izbori održat će se u Beču i to ranije nego što je prvotno planirano. SPÖ i NEOS, koji su u koaliciji od 2020., u petak su najavili da će se izbori održati 27. travnja.
Prema planu, sljedeći izbori u Beču bili su zakazani za jesen. Međutim, s obzirom na domaću političku situaciju i mogući kancelarski položaj čelnika FPÖ-a Herberta Kickla, odlučeno je da se datum pomakne ranije.
Koalicija je tvrdila da želi poštedjeti građane Beča višemjesečne izborne kampanje. U najmanjoj, ali najmnogoljudnijoj saveznoj državi karte će se relativno brzo promiješati, i to na više razina. Donijet će se odluka o sastavu novog pokrajinskog parlamenta ili općinskog vijeća. No glasat će se i o okružnim vijećima.
SPÖ pod vođom stranke i gradonačelnikom Michaelom Ludwigom sada vlada s NEOS-om više od četiri godine. Njegov šef, Christoph Wiederkehr, dogradonačelnik je i gradski vijećnik. Odgovoran je za obrazovanje, integraciju i mlade. Odnos se smatra dobrim – unatoč nedavnim događajima.
Austrija
Posljednja prilika za klima bonus: Tko ima pravo na isplatu novca
Unatoč planiranom ukidanju klimatskog bonusa, mnogi stanovnici Austrije još uvijek mogu imati koristi od konačne isplate do 290 eura. Saznajte tko ispunjava uvjete i kako još uvijek možete dobiti bonus.
Prema aktualnim planovima štednje FPÖ-a i ÖVP-a, klimatski bi bonus od ove godine trebao biti prošlost. Mjera, koja je još u koalicijskim pregovorima i još nije odlučena, do kraja 2025. trebala bi donijeti oko dvije milijarde eura uštede u proračunu.
Međutim, još uvijek slijedi važan val isplata za tekuću godinu. Osobe koje nisu ispunile uvjete do 2. srpnja 2024. dobit će isplatu od veljače 2025. To se uglavnom odnosi na osobe koje su se odselile, pridošlice i novorođenčad.
Iznos isplate za odrasle je između 145 i 290 eura, djeca dobivaju polovicu. Točan iznos ovisi o mjestu stanovanja.
Deseci tisuća ljudi još nisu preuzeli pisma o klimatskim bonusima. Ukupno do 20 milijuna eura čeka svoje prave primatelje. Naknadno plaćanje moguće je do tri godine retroaktivno. Pogođeni mogu kontaktirati institucije na klimabonus.gv.at kako bi im se novac prebacio na račun.
Austrija
Novo istraživanje: Prosječna plaća u Austriji 49.121 bruto godišnje
U usporedbi saveznih pokrajina najviše zarađuju Bečani i stanovnici Vorarlberga. Razlika u primanjima muškaraca i žena vidljiva je i u sadašnjoj provjeri plaća.
Zaposleni stanovnici Austrije u prosjeku godišnje zarade 49.121 euro bruto, no plaće se razlikuju po saveznim državama. Rezultat je to procjene platforme za ocjenjivanje poslodavaca kununu koja je analizirala 181.000 podataka o plaćama iz 2023. i 2024. godine.
Prema studiji, najveće prosječne plaće imaju Bečani od 51.127 eura i stanovnici Vorarlberga 51.094 eura, dok Gradišćani primaju samo 45.019 eura.
Što se tiče 10 najvećih gradova u Austriji, Linz je sa 51.278 ispred Beča, Dornbirna, Graza i Welsa. St. Pölten, Salzburg i Villach su u sredini terena, dok su plaće u Innsbrucku i Klagenfurtu najniže u ovoj usporedbi.
U analizi postaje jasan i jaz između primanja muškaraca i žena. Prema studiji, žene u prosjeku godišnje zarade 43.599 eura, što je 8.839 eura manje od muških kolega koji zarade 52.438 eura. Razlika se potvrđuje i kad se pogledaju platne liste kadrovski odgovornih djelatnika: tu je razlika među spolovima čak i viših 24 posto. Sve u svemu, menadžeri zarađuju u prosjeku 58.818 eura godišnje.
“Naše brojke pokazuju da još uvijek nema jednakosti plaća na austrijskom tržištu rada. To se odnosi na usporedbu među spolovima, ali i na regionalnu usporedbu. Ključni razlog za to je stalni nedostatak transparentnosti plaća, što značajno košta zaposlenik”, izjavila je šefica kununua Nina Zimmermann u priopćenju za javnost u ponedjeljak.
Također postoje jasne razlike između profesija i industrija. Najviše zarađuju ljudi s titulom “profesor” – 90.027 eura bruto godišnje, a slijede ih voditelji poslovnih jedinica (84.439 eura) i liječnici (84.352 eura). Ostali koji najviše zarađuju uključuju softverske arhitekte, privatne bankare i porezne savjetnike. Sektorski gledano, prednjače IT sektor i bankarski sektor.
Studija je uzela u obzir podatke o plaćama stalno zaposlenih. U ocjenjivanje nisu uključeni zaposlenici na određeno vrijeme ili pripravnici.
You must be logged in to post a comment Login