Austrija
USPJELI PREDANIM RADOM: Hrvatski dom kao zalog bolje budućnosti
Nakon što je u listopadu prošle godine osnovana udruga Hrvatski dom Beč, već su u prosincu krenuli s velebnim projektom, skupom hrvatskih udruga u Austriji, a na kojem je Andrej Lucić, predsjednik ove udruge, vrlo jasno u svom pozdravnom govoru, kao i tijekom kongresa udruga, izrijekom naveo kako će učiniti maksimalne napore da ostvare svoj temeljni cilj već do kraja sljedeće godine – Hrvatski dom!
Udruga Hrvatski dom je paralelno radila i druge značajne projekte poput info centra, otvorenje ureda udruge u samom središtu Beča, intenziviranje i suradnju s Austrijskim integracijskim fondom, austrijskom Vladom, gdje su preveli 250 stranica programa na hrvatski jezik, Gradom Bečom, ostvarili značajnu poduzetničku suradnju s nekoliko županija i gradova u Republici Hrvatskoj, kao i s renomiranim kulturnim institucijama poput Ansambla Lado i sl. Niti korona-kriza nije ih omela u predanom radu pa je HD bio izrazito uključen i u pomoći hrvatskim državljanima zatočenima tijekom potpunog zatvaranja poznatih skijališta u Tirolu, a pomagali su i drugim udrugama koje su im se obratile za stručnu pomoć u sastavljanju i pisanju projektne dokumentacije i prijave za natječaje, a utemeljena je i radna skupina za hrvatski jezik, poglavito nakon poteškoća s hrvatskim jezikom u Vorarlbergu, kao i iniciranje sastanka s predstavnicima udruga, a na aktualnu temu i poteškoće njihova rada u vremenu korona-krize.
predsjednik Hrvatskog doma Beč
– Da, puno smo toga učinili u ovih nekoliko mjeseci od kada je naša udruga osnovana. Zahvaljujem svima koji su se na bilo koji način uključili u naš rad i četverogodišnji program koji smo i napisali i kojega doslovno provodimo. Nije prošlo ni godinu dana i vjerujem kako je naš rad vidljiv, a to doista prepoznajem u razgovoru s ljudima svakog dana. Postali smo prepoznatljivi te sam ponosan što nam prilaze mladi i obrazovani ljudi željni pravog društvenog angažmana. Njima, ali i svima drugima Hrvatski dom otvara perspektive i svi ljudi dobre volje uvijek su kod nas dobro primljeni, – ističe Andrej Lucić, predsjednik Hrvatskog doma.
No, usprkos hvalevrijednim projektima, bez ikakve sumnje je najveća vijest i kruna aktivnosti kako je i zgrada Doma u fazi prilagodbe i da će uskoro otvoriti svoja vrata. O tome su, doista, bez imalo patetike, sanjale generacije hrvatskih doseljenika u Austriji, da napokon imaju svoj kutak, čitaonicu, knjižnicu, društvene prostorije… i sve ono što će Dom sadržavati.
Što smo obećali – to smo i ispunili! No, riješili smo samo jedan dio. Pred nama je i dalje ogroman posao, sada još i veći. Očekujemo značajan upliv Hrvatske, jer ovakav projekt to doista zaslužuje. Jedno je jasno: nikoga nećemo moliti. Ako Hrvatskoj ovo nije vrijedno da se u Hrvatskom domu podučava hrvatski jezik, čitaju knjige, druži, održavaju poslovni i turistički skupovi, manifestacije i jača povezanost Hrvatske i Austrije u svim poljima, onda mi nikoga ne trebamo i ne želimo u nešto uvjeravati. Ovakav Hrvatski dom može služiti na čast svima. Optimističan sam, a to sam i u razgovorima s predstavnicima austrijske gradske i državne vlasti i osjetio kako žele pomoći Hrvatima u ovakvom vrlo jasnom projektu te da mi i ovako pokažemo svoju odličnu integriranost. Ispred Hrvatskog doma vijore se austrijska i hrvatska zastava. To i na simboličan način pokazuje što mi hoćemo. Pripadnost nekoj organizaciji ima i određena pravila. Vrlo jasno ćemo razlučiti prava članova Hrvatskog doma, od udruga, poslovnih subjekata pa sve do pojedinaca. Dakako, uz prava postoje i obveze i mi ćemo tu biti vrlo izričiti jer ovakav ogroman projekt zahtjeva stručnost i temeljitost vođenja, – zaključuje Andrej Lucić.
T.N.
Foto: Kroativ
Austrija
Bh. državljanin radio u Austriji, prijavio djecu kod sebe, a oni živjeli u BIH
1,7 milijuna eura: Tolika je šteta u štajerskim slučajevima koje je SOLBE obrađivala prošle godine. Od 447 osumnjičenika, 158 su bili Austrijanci.
Prije samo nekoliko dana bila je dostupna štajerska bilanca prijevara sa socijalnim naknadama u 2022., a sada i nacionalna. Ovdje su brojke veće za Štajersku – mnoga socijalna davanja (kao što su naknade za nezaposlene) nisu stvar države, nego savezne vlade.
Ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je brojke u odgovoru na upit FPÖ-u. Konkretno, “Radna skupina za prijevare u socijalnoj skrbi” bavila se prošle godine 421 sumnjivim slučajem u Štajerskoj s ukupnim gubitkom od 1,7 milijuna eura. Time je pogođeno 447 osumnjičenika. Najzastupljeniji narodi u prijevarama: 158 Austrijanaca, 68 Bh. državljana, 40 Hrvata, 25 Rumunja i 22 Sirijca.
Bh. državljanin koji radi i živi u zapadnoj Štajerskoj prijavio je svoje troje djece kod sebe – a oni su u stvarnosti živjeli s njegovom ženom u Bosni i Hercegovini. Ministarstvo financija je dakle pogrešno doznačilo 20.827,20 eura obiteljskog dodatka.
“Iz odgovora na upit jasno je da većina osumnjičenih dolazi iz inozemstva”, kaže član Nacionalnog vijeća FPÖ Hannes Amesbauer. “Potrebno je više kontrolnih tijela kako bi se ovakvi slučajevi mogli bolje prevenirati. Osnivanje geodetske službe na razini Štajerske državne uprave bilo bi iznimno važno. U svakom slučaju, policija radi jako dobar posao na ovom području.”
Austrija
Obiteljski dodatak u Austriji, isplate u prosincu
Mnoge obitelji u Austriji već ovaj mjesec čekaju na isplatu obiteljskog dodatka – također zbog financijskih poteškoća u božićno vrijeme. Kada će novac stići u prosincu i kako će izgledati novi iznosi isplata nakon povećanja 2025. možete saznati ovdje.
Oko dva milijuna djece u Austriji svaki mjesec prima obiteljski doplatak. Povlastice tzv. Fonda za naknadu tereta obitelji (FLAF), iz kojeg se uz doplatak isplaćuju i naknade za brigu o djeci, među najvažnijim su uslugama potpore obitelji.
Plaćanje se vrši mjesečno od 6. u mjesecu. Međutim, datumi mogu varirati zbog vikenda ili državnih praznika.
Datumi isplate u prosincu 2024
Obiteljski doplatak (prosinac 2024.) 6. prosinca 2024. (petak)
Od 1. siječnja 2025. obiteljski dodaci u Austriji bit će povećani za 4,6 posto. Ovo povećanje utječe i na druge socijalne i obiteljske naknade. Zbog toga se, između ostalog, povećavaju iznosi plaćanja po djetetu, kao i iznosi za maturu i odbitke za brata i sestru.
Za obitelji to konkretno znači povećanje s dosadašnjih 132,30 eura na 191,60 eura na 138,40 eura do 200,40 eura mjesečno po djetetu – ovisno o dobi djeteta. Osim toga, povećat će se i porezna olakšica za djecu koja se prenosi zajedno s obiteljskim doplatkom na 70,90 eura. To rezultira do 271,30 eura mjesečno za jedno dijete (plus 11,90 eura). To je 142,80 eura više obiteljskog dodatka svake godine.
Austrija
U Austriji prijete visoke kazne ako prodajete božićne kolačiće, postoje pravila
Ponuda i prodaja domaćih kolačića na društvenim mrežama može rezultirati visokim kaznama. Dio su božićne sezone isto koliko i štandovi s punčem, adventski sajmovi i atmosferske dekoracije: domaći kolačići omiljena su tradicija koja je dio Adventa.
Baš u vrijeme početka božićne sezone, sve je više objava na društvenim mrežama u kojima ljubitelji pripreme slastica nude svoje božićne “slatke specijalitete” na prodaju. Dok neki ljudi žele dodatno zaraditi, drugi su sretni što imaju vremena za pripremu i da dočekaju Božić sa svojim slasticama.
Ali savjetuje se oprez! Jer nije dopuštena svaka prodaja popularnih sitnih peciva, kako objašnjava Gospodarska komora Donje Austrije (WKNÖ) u odgovoru na zahtjev “Heute”. Prema WKNÖ-u, pečenje božićnih kolačića jedna je od naših dragih adventskih tradicija koju nitko ne želi dirati. “Povremena prodaja ovih kolačića je i trebala bi biti moguća, kako je regulirano zakonom, putem takozvane ‘domaće sporedne linije’.”
Sukladno tome, dopuštena je prodaja božićnih kolačića u uobičajenim količinama za kućanstvo i bez kupnje posebne opreme.
„Međutim, sada je ovdje došlo do silnog rasta koji u mnogim slučajevima daleko premašuje ovu domaću djelatnost“, kaže Thomas Hagmann, državni ceh majstor prehrambene industrije Donje Austrije.
Društvene mreže i oprez
Na primjer, nuđenje kolačića putem društvenih medija kao što je Facebook može se promatrati kao web trgovina – “a onda to postaje kritično prema trgovačkom pravu”, upozorava Peter Kubanek, glavni odvjetnik u WKNÖ.
U Gospodarskoj komori također ističu: “Čim stavim hranu u promet, snosim punu odgovornost ako nastupe štetne posljedice po zdravlje, primjerice zbog salmonele ili kontaminacije”.
“Jedan mali kolačić može imati velike posljedice.”, ističe se. Svatko tko nudi na prodaju božićne kolačiće mora posebno paziti na higijenu pečenja. Ako netko pretrpi štetu zbog jedenja prodanih božićnih peciva, odgovara uvijek, bez iznimke. “Mali kolačić može imati velike posljedice”, kaže Hagmann.
Svatko tko nudi svoje kolačiće na raznim božićnim sajmovima vjerojatno se više neće smatrati “domaćom sporednom stvari” već će trebati odgovarajuću komercijalnu dozvolu.
Prijete visoke kazne
U tom slučaju kršenje trgovinskih propisa može rezultirati kaznama do 3600 eura.
Kod prodaje domaćih kolačića također se moraju poštivati propisi o socijalnom osiguranju i porezu. Zaposleni smiju zaraditi samo oko 60 eura mjesečno – 730 eura godišnje – neoporezivo. Ako su prihodi veći, porezna će poduzeti mjere.
“Ako jednostavno zarađujete od pečenja bez odgovarajućeg ovlaštenja i rušite trgovački zakon, onda to nije beznačajan prekršaj.”, ističe se.
You must be logged in to post a comment Login