Austrija
USPJELI PREDANIM RADOM: Hrvatski dom kao zalog bolje budućnosti
Nakon što je u listopadu prošle godine osnovana udruga Hrvatski dom Beč, već su u prosincu krenuli s velebnim projektom, skupom hrvatskih udruga u Austriji, a na kojem je Andrej Lucić, predsjednik ove udruge, vrlo jasno u svom pozdravnom govoru, kao i tijekom kongresa udruga, izrijekom naveo kako će učiniti maksimalne napore da ostvare svoj temeljni cilj već do kraja sljedeće godine – Hrvatski dom!
Udruga Hrvatski dom je paralelno radila i druge značajne projekte poput info centra, otvorenje ureda udruge u samom središtu Beča, intenziviranje i suradnju s Austrijskim integracijskim fondom, austrijskom Vladom, gdje su preveli 250 stranica programa na hrvatski jezik, Gradom Bečom, ostvarili značajnu poduzetničku suradnju s nekoliko županija i gradova u Republici Hrvatskoj, kao i s renomiranim kulturnim institucijama poput Ansambla Lado i sl. Niti korona-kriza nije ih omela u predanom radu pa je HD bio izrazito uključen i u pomoći hrvatskim državljanima zatočenima tijekom potpunog zatvaranja poznatih skijališta u Tirolu, a pomagali su i drugim udrugama koje su im se obratile za stručnu pomoć u sastavljanju i pisanju projektne dokumentacije i prijave za natječaje, a utemeljena je i radna skupina za hrvatski jezik, poglavito nakon poteškoća s hrvatskim jezikom u Vorarlbergu, kao i iniciranje sastanka s predstavnicima udruga, a na aktualnu temu i poteškoće njihova rada u vremenu korona-krize.
predsjednik Hrvatskog doma Beč
– Da, puno smo toga učinili u ovih nekoliko mjeseci od kada je naša udruga osnovana. Zahvaljujem svima koji su se na bilo koji način uključili u naš rad i četverogodišnji program koji smo i napisali i kojega doslovno provodimo. Nije prošlo ni godinu dana i vjerujem kako je naš rad vidljiv, a to doista prepoznajem u razgovoru s ljudima svakog dana. Postali smo prepoznatljivi te sam ponosan što nam prilaze mladi i obrazovani ljudi željni pravog društvenog angažmana. Njima, ali i svima drugima Hrvatski dom otvara perspektive i svi ljudi dobre volje uvijek su kod nas dobro primljeni, – ističe Andrej Lucić, predsjednik Hrvatskog doma.
No, usprkos hvalevrijednim projektima, bez ikakve sumnje je najveća vijest i kruna aktivnosti kako je i zgrada Doma u fazi prilagodbe i da će uskoro otvoriti svoja vrata. O tome su, doista, bez imalo patetike, sanjale generacije hrvatskih doseljenika u Austriji, da napokon imaju svoj kutak, čitaonicu, knjižnicu, društvene prostorije… i sve ono što će Dom sadržavati.
Što smo obećali – to smo i ispunili! No, riješili smo samo jedan dio. Pred nama je i dalje ogroman posao, sada još i veći. Očekujemo značajan upliv Hrvatske, jer ovakav projekt to doista zaslužuje. Jedno je jasno: nikoga nećemo moliti. Ako Hrvatskoj ovo nije vrijedno da se u Hrvatskom domu podučava hrvatski jezik, čitaju knjige, druži, održavaju poslovni i turistički skupovi, manifestacije i jača povezanost Hrvatske i Austrije u svim poljima, onda mi nikoga ne trebamo i ne želimo u nešto uvjeravati. Ovakav Hrvatski dom može služiti na čast svima. Optimističan sam, a to sam i u razgovorima s predstavnicima austrijske gradske i državne vlasti i osjetio kako žele pomoći Hrvatima u ovakvom vrlo jasnom projektu te da mi i ovako pokažemo svoju odličnu integriranost. Ispred Hrvatskog doma vijore se austrijska i hrvatska zastava. To i na simboličan način pokazuje što mi hoćemo. Pripadnost nekoj organizaciji ima i određena pravila. Vrlo jasno ćemo razlučiti prava članova Hrvatskog doma, od udruga, poslovnih subjekata pa sve do pojedinaca. Dakako, uz prava postoje i obveze i mi ćemo tu biti vrlo izričiti jer ovakav ogroman projekt zahtjeva stručnost i temeljitost vođenja, – zaključuje Andrej Lucić.
T.N.
Foto: Kroativ
Austrija
Pojačane policijske kontrole prometa za uskrsni vikend
Tijekom uskrsnog vikenda austrijska policija provodi pojačane prometne kontrole u sklopu akcije “Sigurno u uskrsnom prometu”. Nadzor traje od Velikog tjedna pa sve do utorka nakon Uskrsa, s posebnim naglaskom na prekoračenje brzine te vožnju pod utjecajem alkohola ili droga.
Cilj ovih mjera je povećanje sigurnosti na cestama i smanjenje broja teških prometnih nesreća – posebno na glavnim prometnicama, u lokalnom prometu i na popularnim izletničkim rutama.
Statistika iz 2024. pokazuje ozbiljnost situacije:
Prošle godine u uskrsnom razdoblju zabilježeno je 53.180 prekršaja zbog prebrze vožnje. U 258 slučajeva oduzeta je vozačka dozvola, a četiri su vozila zaplijenjena zbog ekstremnog prekoračenja brzine. Također je zabilježeno 303 slučaja vožnje pod utjecajem alkohola i 76 zbog vožnje pod utjecajem droga – svi prekršitelji odmah su isključeni iz prometa.
Za ovogodišnje kontrole policija koristi više od 2.500 vozila, 400 motocikala, 100 civilnih patrola s videoopremom, 1.250 uređaja za lasersko mjerenje brzine i više od 1.400 alkometara. Također se primjenjuju radari na semaforima, sustavi za mjerenje razmaka i uređaji za kontrolu mopeda.
Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner poručio je: „Policija želi maksimalno zaštititi one koji poštuju pravila. Protiv onih koji ugrožavaju druge postupat ćemo odlučno.“
Unatoč pojačanom nadzoru, prošle godine za Uskrs poginulo je pet osoba u prometnim nesrećama, a 329 ih je ozlijeđeno u 278 nesreća s ozlijeđenima. To je porast u odnosu na 2023., kada je zabilježena samo jedna smrt. Ipak, u usporedbi s prošlim desetljećima, broj smrtnih slučajeva se značajno smanjio – primjerice, 1976. godine Uskrs je odnio čak 39 života, dok je 2004. bilo 17 poginulih. Najniži broj – samo jedan smrtni slučaj – zabilježen je 2013. i 2023. godine.
Austrija
Ministrica otkrila: Gotovo tri četvrtine Sirijaca u Beču prima socijalnu pomoć
Uoči izbora u Beču 27. travnja, tema socijalne pomoći ponovno je izazvala političke rasprave. Prema podacima austrijskog Ministarstva za integraciju, koje vodi Claudia Plakolm (ÖVP), prosječna godišnja socijalna pomoć koju prima azilantska obitelj s troje djece u Beču iznosi 48.348 eura. Uz to, ostvaruju i dodatne pogodnosti, poput oslobađanja od plaćanja RTV pristojbi i participacija za lijekove.
Ministrica Plakolm upozorava da je udio Sirijaca koji žive od socijalne pomoći posebno visok: čak 73,7 % sirijskih državljana u Beču 2023. godine trajno je primilo socijalnu pomoć. U ostalim austrijskim saveznim državama taj postotak je bio znatno niži, oko 30 %.
Analiza pokazuje da bi država uštedjela gotovo 78.000 eura godišnje kada bi oba roditelja iz takve obitelji radila. U tom bi slučaju, osim izostanka troška za socijalnu pomoć, obitelj kroz poreze i doprinose u proračun uplatila dodatnih 28.000 eura. Čak i kad bi radio samo jedan roditelj, prihod države iznosio bi gotovo 14.000 eura godišnje.
Plakolm ističe: „Naši podaci pokazuju da velik broj Sirijaca ostaje dugoročno u sustavu socijalne pomoći. Zato je važno ograničiti spajanje obitelji i zaustaviti doseljavanje u socijalni sustav.“
Ministrica je dodala kako mora postojati jasna razlika između prihoda od rada i onih iz socijalnih davanja: „Nitko ne može razumjeti situaciju u kojoj osoba bez posla dobiva jednako kao netko tko radi puno radno vrijeme.“ U tom kontekstu najavljuje postupno smanjivanje socijalne pomoći onima koji ne ispunjavaju integracijske obveze, poput učenja njemačkog jezika, rada i poštivanja austrijskih pravila.
Austrija
Zbog fotografije s odmora dobio otkaz – sud mu dosudio 70.000 eura odštete
Nakon 18 godina besprijekornog rada u jednom izdavačkom poduzeću, Bečanin Armin W. dobio je izvanredni otkaz – i to zbog nesporazuma tijekom bolovanja.
Dok je bio kod kuće zbog pozitivnog testa na koronavirus, njegova supruga je na društvenim mrežama objavila staru fotografiju s jednog zajedničkog izleta, povodom njihove godišnjice braka. Poslodavac je vidio objavu i – pogrešno – zaključio da je Armin zapravo na odmoru dok je prijavljen na bolovanju. Bez ikakvog razgovora ili provjere činjenica, uslijedio je trenutačni otkaz.
„Nitko nije razgovarao sa mnom. Sve se moglo vrlo lako razjasniti, ali jednostavno su me otpustili“, izjavio je Armin za časopis Austrijske radničke komore (AK).
U šoku i bez posla, obratio se Radničkoj komori u Beču, koja je pokrenula pravne korake protiv poslodavca. Na kraju mu je dosuđena odšteta u iznosu većem od 70.000 eura, uključujući i naknadu za neiskorišteni godišnji odmor.
Ovaj slučaj ističe važnost poštivanja prava radnika i nužnost provjere činjenica prije donošenja drastičnih odluka poput otkaza.
You must be logged in to post a comment Login