Connect with us

Religija

Uskrs – blagdan svjetla i veselja, središnji i temeljni događaj vjere

Objavljeno

na

Isusova smrt na križu nije završetak života već prijelaz iz zemaljskog u vječni. Kao i nekad, tako i sad, nada ne umire.
Blagdan Uskrsa slavi se najsvečanije odvajkada. Uskrs je blagdan svjetla i veselja. Uskrsnuće je središnji i temeljni događaj vjere. Simbolizira ga posebna, velika uskrsna svijeća koja se pali na Uskrs i svih sedam uskrsnih nedjelja. Boja bogoslužja je bijela.

Uskrs je naš najveći i najljepši blagdan. Oda radosti života, pobjeda dobra nad zlim. Kao što sve tog dana odiše uzvišenošću i obiljem, od radosnog srca do svečanog stola, blagdan Uskrsa slavio se u najsvečanijoj narodnoj nošnji, punoj vrijednog nakita. Nošnja Podravine bogato je ukrašena i živahna, Srijema je izvezena svilom, u Baranji kiti sa
jaspricama, a u Slavoniji zlatom.

U rano uskrsno jutro, djevojke ili žene koje nose jelo na blagoslov, obući će lijepu odjeću. Hranu su nosile u svečano ukrašenim košarama, a s blagoslova su se u pojedinim krajevima žurno vraćale (pa i utrkujući se), ne bi li svojoj kući tako priskrbile boljitak i sreću u svemu, naročito u urodu, a njezina kuća najnaprednija u obavljanju
poslova; djevojkama se prognozira brza udaja. U kući ukućani ih već čekaju za stolom.

Od blagoslovljene hrane svaki ukućanin mora pojesti po komadić da bi bio zdrav i uspješan te godine, a mrvice s uskrsnog stola moraju se pažljivo sakupiti i bacale bi se u vatru ili, kako je zabilježeno u istarskom Sovinjaku u Buzeštini, ušivale bi se u vrećicu koja se nosila kao apotropej oko vrata. U Lici moraju prije blagoslovljene hrane pojesti pupoljak od drenka s grančice blagoslovljene na Cvjetnu nedjelju. Još ponegdje žive mnoga stara vjerovanja. Navest ćemo neka. Voda u kojoj se kuhaju jaja za blagoslov služila je za obranu od komaraca, a ljuske jajeta stavljale bi se na hrpu da bi se kasnije prosipale oko kuće kako u nju ne bi došle zmije. Blagoslovljena je hrana imala posebne moći i pazilo se da mrvice ne padnu na tlo pa su lupine od luka i jaja bacane u oganj.

Djevojka odjevena za Uskrs u svečanu slavonsku narodnu nošnju.
Foto: KUD Seljačka sloga Gradište I Facebook

Svoje udivljenje pred lijepo opravljenim ljudima koji hitaju na uskrsno bogoslužje zapisao je Luka llić Oriovčanin 1848. godine ovako: Čarobno mora doista za onoga biti, koji nigda na ovaj dan u Slavoniji bio nije, viditi, kako mlado i staro; veliko i malo, zaodjeveno u svečane oprave ide u crkvu, da se stvoritelju svome pomoli. – Lijepo je vidjeti malu djecu gdje uz baku ali majku krasno obučena u jednoj ruci šareno jajce a u drugoj kolač noseć poskakuju, ili u kući božjoj kleče.

Nekada se na svetenje nosila hrana u širokim okruglim košarama od guljene šibe. Jelo je zamotano u bijeli ručnik (peškir; otarak) ili je stavljeno u korpu u bijelu salvetu, a povrh svega bi došao najljepši ručnik ili stolnica. Jelo koje se nosi na blagoslov zove se svetenje, svećenje ili posvećenje (žegenj u Gorskom kotaru). To je uvijek kruh ili pogača, šunka, nekoliko kobasica, jaja, bijeli luk i hren, a nekada se nosilo mnogo toga više nego danas. U Slavoniji bi to bilo pečeno janje ili prase te čutura vina. Bilo je tu i kolača (osobito gužvara), a karakteristična su i osobita peciva

Na misi se okuplja cijelo mjesto, a rođacima i prijateljima čestita Uskrs. Nekad su se razmjenjivale pisanice, naročito među mladima, a povelo bi se i kolo uz pjesmu prvi put nakon korizmenog razdoblja šutnje.

Korišten materijal:
Josip Barlek: Uz križ stati; u: Podravski zbornik 2006. (Etnografski muzej Zagreb, Zagreb, 2006.), 279-302.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Religija

Katolička crkva danas slavi svetkovinu Svih svetih

Objavljeno

na

By

Katolička crkva danas slavi svetkovinu Svih svetih. Ovom svetkovinom Katolička crkva slavi sve svece koji su već kanonizirani, ali i one koji još uvijek nisu. U Pravoslavnoj crkvi ovaj se blagdan slavi prvu nedjelju poslije blagdana Duhova. Pravoslavna crkva ovim blagdanom završava uskrsni dio liturgijske godine.

Blagdan Svih svetih u Crkvama se počeo slaviti u četvrtom stoljeću. U početku obilježavanja ovaj Blagdan se slavio prvu nedjelju nakon Duhova, što je i danas ostalo u Pravoslavnoj crkvi te ga oni baš na taj dan obilježavaju.

Papa Grgur III odlučio je ovaj blagdan premjestiti na 1. studenoga. Učinio je to kako bi se poklopio s drevnim keltskim blagdanom kojim se obilježavao početak Nove godine. U Katoličkom kalendaru ovaj blagdan označen je kao svetkovina. Ujedno je neradni dan u Republici Austriji i Republici Hrvatskoj. Za ovaj blagdan mnogi ljudi obilaze te uređuju groblja i na taj način se sjećaju svojih mrtvih. Međutim u Crkvi se Dušni dan obilježava 2. studenog.

Dušni dan

Dušni dan se obilježava u Katoličkoj crkvi dan poslije blagdana Svi svetih tj. 2. studenog. Ovaj blagdan nastao je na inicijativu Sv. Odilona. Za blagdan dušnog dan najzaslužniji su benediktinci preko kojih se raširio cijelim svijetom. Ovaj blagdan Katolička crkva službeno je potvrdila 1311. godine.

Nastavi čitati

Religija

Katolici danas slave blagdan Velike Gospe

Objavljeno

na

gospa

Velika Gospa dan je svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo. Slavi se 15. kolovoza svake godine. Taj je dan i državni blagdan u Republici Hrvatskoj.

Na svetkovinu mnoštvo vjernika hodočasti u mnogobrojna Marijina svetišta. Prema katoličkoj teologiji, Marija je uznesena na nebo dušom i tijelom. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je papa Pio XII. 1. studenog 1950. Tome prethodi duga tradicija stara gotovo kao i samo kršćanstvo. O Marijinom uznesenju pisali su, među ostalima, kršćanski autori sveti Bernard, sveti Antun Padovanski i drugi.

Blagdan se slavi u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi. Održavaju se procesije i festivali. Anglikanci i luterani slave blagdan, ali bez službenog spominjanja riječi “uznesenje”.

Vjernici se za Veliku Gospu pripremaju većinom na sličan način. Mnogi od Porcijunkule, odnosno Gospe od Anđela pa sve do uključujući i 14. kolovoza, poste i mole se Gospi. Neki to započnu devet dana prije Velike Gospe, a neki opet uzimaju trodnevnicu kroz koju se postom, molitvom i dobrim djelima pripremaju za slavlje Uznesenja Blažene Djevice Marije u Nebo.

U Hrvatskoj katoličkoj misiji Beč, kao priprava za Veliku Gospu, posljednja tri dana održavala se trodnevnica, trodnevna duhovna priprava koju predvode franjevci, sestre i vjernici ove Misije. Prije svete mise kao i u vrijeme svete mise, vjernici su imali priliku za svetu ispovijed. Molila se krunica, otajstva svjetla i litanije Blaženoj Djevici Mariji.

 



Nastavi čitati

Hrvati u BiH

Tisuće mladih na 35. Festivalu mladih u Međugorju

Objavljeno

na

I po 35. put nakon 1989. kada je na poticaj fra Slavka Barbarića održan prvi Festival mladih, ponovno su se zavijorile brojne zastave ispred glavnog oltara crkve sv. Jakova.

Već za vrijeme krunice u 18 sati klupe su bile prepune hodočasnika. U 19 sati započelo je svečano otvaranje 35. Mladifesta pjesmom „Hosana u visini“ koju je izveo međunarodni zbor i orkestar obučen u tirkizne majice Mladifesta i animirane pokretima te tradicionalnim defileom predstavnika iz pristiglih zemalja, njih čak 80, koje je redom čitao međugorski župnik fra Zvonimir Pavičić, piše međugorje.info.

Nakon mimohoda započelo je Euharistijsko slavlje svečanom procesijom do vanjskog oltara gdje je sa mons. Aldom Cavalliem i još osmoricom biskupa i brojnim svećenicima (u koncelebraciji je bilo ukupno 640 svećenika) došao večerašnji predslavitelj, apostolski nuncij za BiH, mons. Francis Assisi Chullikatt. Nadbiskupa Chullikatta, naslovnog nadbiskupa Ostre, apostolskim nuncijem u BiH i u Crnoj Gori papa Franjo imenovao je 1. listopada 2022. Nakon što ga je fra Zvonimir najavio i pozdravio, pozdravio je i mons. Aldu Cavallia koji je zatim pročitao poruku Pape Franje mladima:

PORUKA PAPE FRANJE MLADIMA:

Dragi mladi,
radostan sam sto vam mogu uputiti ovu poruku prigodom 35. Festivala mladih, koji vas je okupio u velikome broju u Međugorju, kako bi susret s Gospodinom Isusom u zajedništvu s Djevicom Marijom mogao raspiriti plamen vaše vjere. U ovim intenzivnim danima razmišljat ćete o temi ”Marija je uistinu izabrala bolji dio…” (Lk 10,42). Polazeći upravo od ove Gospodinove rečenice, htio bih vam ponuditi nekoliko kratkih prijedloga za vaš duhovni rast te zalaganje u Crkvi i svijetu.

Isus nas, s onim što govori Marti, Lazarovoj i Marijinoj sestri, podsjeća da je pristup vjerodostojnog učenika staviti se u slušanje Gospodinove Riječi. Marija je shvatila da je Gospodin ušao u njenu kuću, no želio je također ući i u njezino srce. Ona je, zapravo, sjela do Njegovih nogu kako bi ga slušala, izabirući tako bolji dio koji ”Joj se neće oduzeti”.

Druga vjerodostojna učenica je Marija iz Nazareta. Bog je ušao u kuću ove mlade djevojke te joj je govorio, Ona je ugostila Riječ Božju u vlastito srce i sudjelovala je u Njegovom planu, stavljajući na raspolaganje cijelu sebe kada je, u punini vremenâ, Bog poslao svojega Sina. Bila je prisutna u tišini u podnožju križa kada je Isus, Sin Božji i njezin Sin, otkupio svijet; pratila je apostole na dan Pedesetnice, kada je u Duhu Svetome rođena Crkva. Dozvoljavajući Božjoj Riječi da ude u njezino srce, Djevica Marija je ostvarila svoje poslanje u vjernosti i pozornosti. I ona je odabrala bolji dio: Gospodina Isusa.

Jednako ste tako i vi, dragi prijatelji, pozvani da postanete vjerodostojni Kristovi učenici. Ostanite u Učiteljevoj prisutnosti kako biste meditirali Riječ Božju, puštajući da ona prosvijetli vaš um i srce, da otkrijete i surađujete na planu kojega Otac ima za svakoga od vas. Zato vas potičem da uspostavite blisku vezu s Evanđeljem te da ga imate sa sobom, kako bi vam bio poput kompasa koji pokazuje put kojega treba slijediti. Čitajući ga, naučit ćete upoznati Krista ”Sina Božjega koji je postao čovjekom, koji jest jedina, savršena i nenadmašiva Očeva Riječ. U njemu nam Otac kaže sve, i neće biti druge riječi do ove” (KKC, 65). kako potvrđuje i sveti Jeronim: ”Nepoznavanje Pisma, nepoznavanje je Krista” (PL 24,17). Krijepite se također snagom sakramentalne milosti pomirenja i euharistije, pohodite Gospodina u ovome susretu ”srca k srcu”, to jest u euharistijskom klanjanju.

Vjerodostojan učenik, k tome, postavši mudar i jak u Duhu, nužno prenosi drugima Kraljevstvo Božje, jer naviještati Njegovu Riječ nije obveza samo svećenicima i redovnicima, nego i vama, dragi mladi. Trebate imati hrabrosti govoriti o Kristu u vašim obiteljima, u vašem obrazovnom i radnom okruženju, u vašem slobodnom vremenu. Naviještajte ga iznad svega vašim životom, očitujući vidljivu Kristovu prisutnost u vlastitoj egzistenciji, svakidašnjem naporu te u dosljednosti s Evanđeljem u svakoj konkretnoj odluci. Gospodin vas želi kao neustrašive apostole svoje Radosne Vijesti te kao graditelje nove čovječnosti.

Predragi, neka vas prati moj blagoslov, a Majci Mariji, Majci Crkve, povjeravam svakoga od vas, kako bi vam izmolila snagu i mudrost da možete razgovarati s Bogom te govoriti o Bogu. Njezin primjer neka vas potakne da u svijetu budete navjestitelji nade, ljubavi i mira. Na kraju, ljubazno tražim od vas da se molite za mene.

Nastavi čitati
LM