Connect with us

Austrija

Unatoč velikoj ponudi u travnju se nije testirao svaki četvrti građanin Austrije

Objavljeno

na

Nema sumnje da je Austrija jedan od svjetskih prvaka kada je riječ o testiranjima na koronavirus. Gotovo da nema zemlje koja na dnevnoj razini testira kao Austrija, no unatoč tome četvrtina stanovništva se uopće ne testira, dok se 15 posto građana testira samo jednom mjesečno. Prema AGES-u, od početka pandemije koronavirusa (pa sve do početka travnja) u Austriji je provedeno više od 25,5 milijuna testova na koronavirus.

Istraživanje Austrijskog odbora za koronavirus Sveučilišta u Beču pokazalo je da se u travnju četvrtina stanovništva Austrije uopće nije testirala, dok se 15 posto građana testiralo samo jednom mjesečno. Rezultate istraživanja je za austrijski Ö1 radio komentirao i čelnik Austrijskog odbora za koronavirus Bernhard Kittel koji je pojasnio da se veliki broj građana ne testira na koronavirus, što strategiju testiranja ne čini toliko uspješnom koliko bi ona trebala biti.

Kitell je dodao i da je posljednjih nekoliko mjeseci primijećen “kontinuirani porast” onih koji iskoriste testne ponude. Austrijski stručnjak ističe da je svakako pozitivna činjenica i da se četvrtina stanovništva (oko dva milijuna ljudi) testira svakih tri ili četiri dana.

Kitell pak u prisilama ne vidi rješenje jer poznavajući austrijski mentalitet to neće dobro proći. Zato poziva na široku javnu raspravu kako bi se stvorilo razumijevanje da testiranje uistinu može pomoći u borbi protiv pandemije.



Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Austrija

Pozor! Nemojte se javiti ako vas u Austriji zove ovaj broj

Objavljeno

na

U Austriji ponovo raste broj slučajeva telefonskih prevara. Sve više ljudi prima pozive s britanskih brojeva, a sada upozorava i RTR.

Pozivi s brojevima s pozivnom oznakom +44 sve češće se pojavljuju na ekranima mobilnih telefona. Radi se o novoj prevarantskoj metodi. Rundfunk und Telekom Regulierungs-GmbH (RTR) sada upozorava građane da prevaranti pokušavaju izvući osobne podatke putem tih poziva. Od 1. ožujka već je zabilježeno 250 pritužbi u službi za prijavu zloupotrebe brojeva.

Tipično, prevarantske taktike izgledaju ovako: Ženski glas putem računala tvrdi da se radi o ponudi za posao i traži da dodate broj +44 na svoje WhatsApp kontakte. Na taj način prevaranti mogu besplatno komunicirati s odabranim žrtvama, a šanse da dođu do osobnih podataka su vrlo velike. Kako upozorava Dr. Klaus M. Steinmaurer, direktor RTR-a za telekomunikacije, ljudi često nesvjesno reagiraju na poruke i mogu nesvjesno podijeliti svoje podatke.

RTR također upozorava da bi ljudi trebali biti oprezni pri pozivima iz inozemstva, jer su prevaranti počeli koristiti brojeve iz drugih zemalja zbog propisa koji od početka godine onemogućuju prevarantske pozive s lažnim austrijskim brojevima.

Nastavi čitati

Austrija

Bh. državljanin navodno prevario Austriju za više od 100.000 eura, na adresu lažno prijavio sestru

Objavljeno

na

By

Šezdesetogodišnji muškarac od 2011. godine primao je dodatak za njegu i obiteljsku mirovinu za svoju sestru s invaliditetom, iako je ona živjela u inozemstvu. Šteta je ogromna.

Muškarac iz Bosne i Hercegovine navodno je još 2011. godine prijavio svoju 62-godišnju sestru na svojoj adresi kao fiktivnog stanara te je u njezino ime podnio zahtjev za dodatak za njegu i obiteljsku mirovinu kod Austrijskog mirovinskog osiguranja.

Kako bi ispunio službene uvjete, poput produženja boravišne dozvole i liječničkih pregleda potrebnih za ostvarenje prava na socijalnu pomoć, povremeno je dovodio svoju sestru u Austriju na kratke periode.

Na taj je način uspio prevariti mirovinsko osiguranje i do listopada 2024. godine primiti socijalne naknade u ukupnom iznosu većem od 100.000 eura, koje su mu, kao skrbniku, bile isplaćene na račun.

Osumnjičeni je tijekom ispitivanja priznao djelo te je protiv njega podnesena prijava Državnom odvjetništvu u Innsbrucku zbog sumnje na tešku prijevaru u području socijalne pomoći.

Nastavi čitati

Austrija

Mirovine u Austriji: Smanjenja, porezi i dobna granica za mirovinu – evo koje mjere dolaze

Objavljeno

na

Austrijska vlada planira nekoliko mjera kao dio paketa za sanaciju proračuna, a mirovine će biti posebno pogođene. Mirovinski korisnici će morati računati na smanjenje svojih mirovina, dok bi neki mogli imati koristi od poreznih olakšica.

Jedna od ključnih promjena je povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje za mirovine sa 5,1% na 6,0% od 1. lipnja 2025. godine. To znači da će mirovinski korisnici morati plaćati veće doprinose, a njihova neto mirovina će se smanjiti.

Povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje od lipnja

Prema najnovijim podacima, prosječna starosna mirovina za muškarce u 2024. godini iznosi 2.321,40 eura bruto mjesečno, dok je za žene 1.594,24 eura bruto. Nakon povećanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, muškarci će primiti samo 2.029,32 eura neto, što znači smanjenje od 13,04 eura mjesečno. Žene će također doživjeti smanjenje i nakon promjena primit će prosječno 1.558,98 eura neto, što je smanjenje od 12,01 eura.

Povećanje dobne granice za mirovinu

Također se planira povećanje stvarne dobne granice za mirovinu. Trenutno, muškarci mogu ići u mirovinu sa 62 godine, a žene s 60 godina uz određene smanjenje mirovine. Planira se da se dobna granica poveća na 63 godine, a broj potrebnih godina osiguranje sa 480 na 504 mjeseca.

Uvođenje novih oblika mirovine

Novi model „polovične mirovine“ omogućit će zaposlenicima koji su postigli 42 godine radnog staža (504 mjeseca) smanjenje radnog vremena dok istovremeno primaju dio svoje mirovine. Ovaj model omogućuje smanjenje radnog vremena za 50% uz isplatu polovice plaće i polovice mirovine koja bi inače bila isplaćena.

Porezne olakšice za dodatni prihod

Također, za osobe koje nastave raditi tijekom primanja mirovine, planirane su porezne olakšice. Predviđena je oslobađanje od socijalnih doprinosa za zaposlene i paušalna porezna stopa od 25% na dodatni prihod. Ove olakšice trebale bi biti implementirane od 2026. godine.

Te mjere, zajedno s dodatnim prijedlozima i mogućim dodatnim uštedama, trebale bi pomoći u smanjenju proračunskog deficita do 2031. godine. Ukoliko ove mjere ne budu dovoljne, očekuju se daljnje prilagodbe i smanjenje troškova.

Nastavi čitati
LM