Ekonomija
Ukidanje ili povećanje? Novi detalji o klimatskom bonusu 2025
O klimatskom bonusu već mjesecima razmišlja cijela Austrija. Hoće li se sada ukinuti ili će se iznos ponovno povećati 2025. godine?
Isplata klimatskog bonusa od 145 i 290 eura po osobi nastavit će se do proljeća 2025. godine. Počelo je početkom rujna. Milijuni ljudi već su imali koristi od ovogodišnje isplate.
Zbog deficita u proračunu sada se raspravlja o tome kako dalje s bonusom. Proračunski deficit već tjednima zabrinjava austrijsku politiku i gospodarstvo. Dok se prije izbora za Nacionalno vijeće krajem rujna 2024. govorilo o znatno nižem proračunu savezne vlade, prognoza je nedugo nakon toga podignuta na 3,2 posto BDP-a. Fiskalno vijeće, pak, ove godine očekuje 3,9 posto, a 2025. 4,1 posto.
Ekonomski istraživači, posebice oni iz Wifa i IHS-a, stoga su se pridružili Fiskalnom vijeću u preporuci značajnih ušteda. Izvijestio je Finanz.at. Jedna od mjera je ukidanje klimatskog bonusa. Isplata je samo ove godine koštala preko 2 milijarde eura.
Na satu za novinare ORF-a u nedjelju, Holger Bonin ponovno je naglasio da se “klimatski bonus više ne bi trebao isplaćivati nakon što vaš prihod dosegne određenu razinu”. “Društvena komponenta može biti ojačana”, nastavlja se. U saveznoj politici još uvijek nema jasne linije o nastavku ili ukidanju. Jedino su Zeleni do sada žestoko branili bonus – ali su i oni bili ti koji su se zalagali za njegovo uvođenje.
Sada Fiskalno vijeće računa da je klimatski bonus posljednjih godina značajno premašio cilj. Izvorna osnova klimatskog bonusa bila je povrat dodatnog prihoda od određivanja cijene CO2 stanovništvu. Međutim, prema izračunu, izdaci za to u godinama 2021. do uključivo 2025. bit će 4,1 milijardu kuna veći od prihoda od poreza na CO2. To predstavlja značajnu prekomjernu kompenzaciju za cijene CO2.
U 2021. godini uz klimatski bonus od 250 eura isplaćen je i antiinflacijski bonus od još 250 eura. Ako oduzmete ovaj dodatni iznos, troškovi su i dalje tri milijarde eura veći od prihoda od cijene CO2.
Za iduću godinu, primjerice, očekuju se prihodi od 1,5 milijardi eura. To bi se kompenziralo s 2,3 milijarde eura troškova za klimatski bonus.
Sve je izglednije ukidanje klimatskog bonusa od sljedeće godine. IHS je nedavno predložio da bi se osobama s niskim primanjima trebalo omogućiti više koristi, čak i ako se to u potpunosti ne ukine. Nova uredba je već uvedena za 2024. da osobe s mjesečnim neto prihodom većim od 4750 eura moraju platiti porez na iznos.
Zbog povećanja poreza na CO2 od 2025. s trenutačnih 45 na 55 eura po toni CO2, klimatski bi se bonus također mogao znatno povećati ako se zadrži.
Ako se povećanje poreza od oko 22 posto primijeni i na iznos klimatskog bonusa, to bi značilo maksimalan iznos od preko 350 eura za klimatski bonus za 2025. godinu sa sličnim povećanjem, izračunao je Finanz.at .
Ekonomija
Egzistencijali problemi muče sve više građana Austrije pred Božić
Dok jedni planiraju božićne jelovnike i dobivaju darove, drugi ne znaju kako će financirati svoj život. Zabrinutost za vlastitu egzistenciju trenutačno se osjeća snažno, navodi krizna linija Psynot. Velika je potražnja i na društvenim tržnicama pred Božić.
Dežurni telefon Psynota već je zauzet tijekom cijele godine. U odnosu na prethodnu godinu broj poziva udvostručen je na prosječnih 1200 mjesečno. Glavni problemi su biti sami i obitelj, ali u posljednje vrijeme sve su veće i novčane brige.
Ulrike Walch iz Psynota kaže: “Jasno je da su ljudi zabrinuti zbog svakodnevnog života. Ljudi koji se oslanjaju na vanjsku pomoć prirodno primjećuju gdje je potrebno napraviti rezove, a također primjećujemo da Ljudi također brinu o tome.”
To možete osjetiti i na društvenim tržištima, potvrđuje voditeljica Graz Vinzimarkta Sigrid Wimmer: “Prošle godine smo imali između 110 i 120 kupaca dnevno, sada smo narasli na 150 kupaca. Ono što sada jako primjećujemo je da naši austrijski kupci hitno trebaju pomoć jer kažu da si više ne mogu priuštiti svakodnevni život.”
Situacija se pogoršava za Božić: Posebno tijekom blagdana, mnogi žele svojoj obitelji ponuditi nešto posebno, a za darove jedva da ostane novca. Voditelj Vinzimarkta u Grazu stoga je ove godine pokrenuo božićnu akciju – u sklopu akcije obiteljima je podijeljeno 200 prehrambenih paketa: “To su osnovne namirnice i sitnice za Božić unutra, kako bi naši kupci mogli i mogu poželjeti sretan Božić.”
Caritas također pomaže sa svoja tri tržišta solidarnosti u Knittelfeldu, Mürzzuschlagu i Hartbergu. Već dvije godine ovdje postoji sveukupno veća potreba za potporom. Potreba koja postaje vidljivija zbog povećane potrošnje oko Božića.
Ekonomija
Austrija: Još dva milijunska stečaja u građevinskoj industriji
Zaštitnici vjerovnika AKV i KSV1870 prijavili su u srijedu još dva milijunska stečaja u štajerskom građevinskom sektoru. S jedne strane pogođena je tvrtka H2 Hochbau koja je podnijela zahtjev za otvaranje postupka restrukturiranja u samoupravi. Državni građanski sud u Grazu imenovao je odvjetnika Maria Leistentritta za stečajnog upravitelja.
H2 Hochbau posebno je aktivan u stanogradnji, no kako smo već nekoliko puta pisali, ona je u krizi. S jedne strane su porasli troškovi, ali s druge strane postoji problem financiranja zainteresiranih za privatne stanove. Iz tvrtke kažu da je trenutačna situacija na tržištu nekretnina otežavala privlačenje isplativih narudžbi. Osim toga, postojala su značajna nenaplativa potraživanja na nekoliko građevinskih projekata. H2 Hochbau navodi obveze (obaveze) po knjigovodstvenoj vrijednosti od 3,75 milijuna eura, a pogađa 14 zaposlenika i 107 vjerovnika. U roku od dvije godine trebali bi dobiti kvotu od 30 posto. Imovina (po likvidacijskim vrijednostima) procijenjena je na 1,139 milijuna eura.
H2 Hochbau želi se reorganizirati, smanjiti troškove i nastaviti s radom. Rečeno je da se trenutačno vode razgovori s novim klijentima.
Drugi stečaj pogađa tvrtku Exakt am Bau, osnovanu 2011. godine. Tvrtka je specijalizirana za suhomontažne gradnje, kompletne toplinske izolacije i soboslikarske radove. Navodi se da su obveze oko 2,6 milijuna eura, ali više nema zaposlenih niti se planira restrukturiranje ili nastavak. Stečajni upravitelj Stefan Kohlfürst unovčit će imovinu, tri nekretnine.
Prema najnovijim projekcijama Udruge za zaštitu kredita iz 1870. godine, štajerska građevinska industrija ove godine bilježi 42 posto više nelikvidnosti – u apsolutnim brojkama vjerojatno će ih biti 141 do kraja godine. U svim sektorima, porast stečajeva je oko 20 posto na 734 u usporedbi s prethodnom godinom i 25 posto u usporedbi s 2019. Dolazi li uskoro kraj vala stečajeva? Naprotiv. KSV u narednoj godini očekuje zamjetan porast insolventnosti poduzeća u Štajerskoj.
Ekonomija
Poznata autokuća iz Burgenlanda ide u stečaj
“Danas vas moramo obavijestiti da smo podnijeli zahtjev za pokretanje postupka restrukturiranja tvrtke. Ovim zaustavljanjem u boksu želimo napraviti novi početak i izaći iz krize jači nakon generalnog remonta.”
Ovim je riječima “Auto Wiener” u srijedu putem društvenih mreža obavijestio svoje kupce o nelikvidnosti autokuće u Eltendorfu (okrug Jennersdorf).
Obiteljsko poduzeće, osnovano 2016., podnijelo je zahtjev pokrajinskom sudu u Welsu za pokretanje postupka restrukturiranja bez samoupravljanja, javlja Iris Scharitzer iz austrijske udruge Creditreform.
Stečajem je pogođeno osam zaposlenika i oko 40 vjerovnika. Imovina od 266.000 eura kompenzirana je s obvezama od 1,51 milijun eura.
Planom restrukturiranja predviđen je nastavak poslovanja tvrtke. Vjerovnicima se nudi kvota od 20 posto u roku od dvije godine. Plaćanje treba izvršiti u četiri rate od po pet posto.
Kao razlozi bankrota navode se korona kriza, pad potražnje, rast cijena i viši troškovi energije. Sve to, zajedno s “neučinkovitostima u radionici”, dovelo je do gubitka prodaje.
Kako navode iz “Auto Wienera”, usluga klasičnih automobila ubuduće se više neće nuditi. Na ostale usluge ne utječe nelikvidnost; termini u radionici također se mogu dogovoriti u bilo koje vrijeme.
