Alice Walton (75) najbogatija je žena na svijetu i pripada najbogatijoj obitelji na svijetu.

Alice Walton je najbogatija žena na svijetu. Ona zarađuje 313.190 eura po minuti. Njezino bogatstvo od milijardu dolara potječe iz obiteljske ostavštine Walmarta. Tvrtka je najveći trgovac na malo na svijetu. 75-godišnja Alice Walton, zajedno s braćom Jimom (76) i Robom Waltonom (80), pripada najbogatijoj obitelji na svijetu.

Zajedno posjeduju 418 milijardi eura, pokazuje Bloomberg u novoj ljestvici. To je više od bruto domaćeg proizvoda 158 od 194 zemlje svijeta. Elon Musk (452 ​​milijarde eura) vodi ljestvicu najbogatijih ljudi, ali Waltonovi dominiraju kao obitelj.

Prošle su godine dionice Walmarta porasle 80 posto. Trgovac na malo ima snažan rast u online maloprodaji i fokusiran je na niske cijene. Obitelj posjeduje oko 45 posto dionica Walmarta.

Walmart ima prodaju od 582 milijarde eura. Diljem svijeta postoji više od 10.600 poslovnica supermarketa tvrtke. U tvrtki je zaposleno više od dva milijuna ljudi. Walmart je najveći privatni poslodavac na svijetu.

Luda rasprava o odabiru glazbe! Tijekom božićne zabave Salzburg Liniena nekoliko se zaposlenika očito naljutilo i posvađalo. Morala je doći policija i razdvojiti ih, a intervenirala je i hitna pomoć.

Nije lako kao disk džokej na božićnoj zabavi. Bitno je zadovoljiti glazbeni ukus svih prisutnih. Neki više vole da bude kontemplativan i uživaju u pjesmama poput “Last Christmas” ili “Feliz Navidad”. Drugi žele party klasike i pop glazbu, ostali žele aktualne hitove. Kad se u to umješa alkohol, može biti i burno.

No, na prošlotjednom božićnom domjenku Salzburg Liniena takva je “glazbena svađa” toliko izmakla kontroli da je morala intervenirati policija!

U četvrtak je tvrtka pozvala sve zaposlenike salzburške lokalne željeznice i trolejbusa na “zimski party” u karoseriju na Alpenstrasse. Raspoloženje je u početku bilo mirno i dobro. Nešto poslije 21 sat situacija je eskalirala. Prema riječima očevidaca, nekoliko osoba različitih nacionalnosti sukobilo se oko izbora glazbe na proslavi. “Jednostavno nisu htjeli čuti pjesme jedni drugih”, kaže jedan sudionik za “Krone”.

Odjednom su počele letjeti šake, a drugi zaposlenici Salzburg Liniena pokušavali su razdvojiti umješane – uzalud!

Napokon je pozvana policija. Policajci su stigli što je brže moguće i uspjeli razjasniti situaciju. Na licu mjesta bio je i Crveni križ. Izvršni direktori Spasa nisu željeli komentirati incident za “Krone”. Bila je to “privatna proslava”. “U principu, takvo se ponašanje ne tolerira u prostorijama tvrtke; Salzburg Linien najoštrije osuđuje incident i ograđuje se od njega”, kaže glasnogovornik Harald Haidenberger.

On sam nije primijetio incident i već je napustio zabavu u vrijeme svađe. Frank Conrads, radnički savjet salzburških vozača trolejbusa, kaže: „Bila je to neugodna situacija, incident privatne prirode. Cijela stvar nije imala nikakve veze s tvrtkom, to mi je važno.”

U svakom slučaju policijski očevid još nije dovršen. “Nakon što relevantno policijsko izvješće bude dostupno, ispitat će se pravne posljedice.”, ističe glasnogovornik.

Za plastičnu i metalnu ambalažu za piće od 0,1 do tri litre od početka godine naplaćivat će se kaucija od 25 lipa po komadu. Jasna većina podržava uvođenje. No, to znači i sljedeće:

Svatko tko potom kupi plastične boce ili aluminijske limenke plaća 25 centi kao polog. Ako vratite prazne boce i limenke, također ćete dobiti svoj novac natrag. Time se osigurava da se ambalaža reciklira i da ne završi u prirodi. Boce i limenke mogu se vratiti gdje god se piće prodaje, ne samo u supermarketu, već i na štandu sa hranom.

Od 2025. na plastične boce i aluminijske limenke naplaćivat će se depozit od 25 centi. Kako je ministrica okoliša Leonore Gewessler (Zeleni) Nakon konzumacije, potrošači mogu vratiti ambalažu bilo kojem prodavatelju tih proizvoda te će naknadu dobiti natrag.

Tri četvrtine građana podržava uvođenje jednokratnog pologa u maloprodaju, koji će se od 2025. godine primjenjivati ​​na PET i aluminijsku ambalažu za piće, pokazalo je istraživanje koje je u srijedu objavio Institut za tržište, a izradio ga je TOMRA Collection.

Osobito starije generacije pridaju veću važnost pitanju okoliša i održivosti materijala. 67 posto ispitanika između 16 i 39 godina to smatra važnim, 88 posto onih starijih od 70 godina to smatra izuzetno važnim. Više od devet od deset ispitanih jasno je za smanjenje ambalažnog materijala. Baš kao što mnogi očekuju da trgovci na malo poduzmu inicijative za uštedu hrane, na primjer fokusiranjem na regionalne proizvode. Čak ih više želi striktno korištenje samo materijala koji se može reciklirati (83 posto).

Osim mreže automata u supermarketima, moraju ih preuzimati i mala prodajna mjesta koja prodaju pića u limenkama ili jednokratnim plastičnim bocama. No, postoje i brojni posebni propisi, posebice za klasične restorane, automate za piće, online trgovinu i dostavu hrane.

„Preporučujemo da svaki povratnik ambalaže odmah sazna vrijede li posebni ili iznimni propisi za dotično prodajno mjesto“, rekla je Monika Fiala, sudirektorica Recycling Pfand Austria. Jedna od njih odnosi se, primjerice, na ugostiteljske objekte u kojima se proizvodi konzumiraju samo na licu mjesta. Oni ne moraju proslijediti iznos depozita i stoga nisu primatelji. Ovo je jedini propis u kojem se iznos depozita ne mora prenijeti na potrošače.

Upravljači automatima za piće ne moraju vratiti spremnike, ali moraju platiti kompenzacijski doprinos po spremniku tvrtki Recycling Pfand Austrija. Ovo se može izostaviti ako se dokaže da u neposrednoj blizini stroja postoji sabirno mjesto s kojim je sklopljen dogovor i koje je jasno naznačeno na stroju.