Connect with us

Panorama

Udruga đaka i prijatelja Franjevačke klasične gimnazije Visoko u Beču bila domaćin dvodnevnog druženja

Objavljeno

na

Franjevačka klasična gimnazija Visoko svjetionik je odgoja i obrazovanja već više od jednog stoljeća. Njezini bivši ‘đaci’, barem oni koji su još među živima, svjetlo Franjevačke klasične gimnazije nose svugdje po svijetu. Povezanost đaka i Gimnazije, kako je to u svom govoru naglasio i fra Stipo Alandžak, ravnatelj Franjevačke klasične gimnazije Visoko, veza je koja traje i koja, hvala Bogu – daje plodove.

Bivši učenici te neraskidive veze s Gimnazijom i dalje njeguju putem Udruge đaka i prijatelja Franjevačke klasične gimnazije Visoko. Udruga đaka i prijatelja putem svoje podružnice za njemačko govorno područje djeluje i u Austriji, Švicarskoj i Njemačkoj. Godišnja skupština Udruge bila je tako povod za još jedno kvalitetno dvodnevno druženje bivših učenika, sadašnjih i bivših djelatnika, duhovnika i njihovih prijatelja u Beču.

Godišnja skupština održana je 5. i 6. listopada u Beču, u Pfarre Emmaus am Wienerberg, Tesarekplatz 2. Osim formalnosti vezanih za rad same Udruge, ovogodišnja skupština imala je bogat znanstveno-kulturni program. Naglasak je naravno još jednom bio i na oživljavanju starih sjećanja, prijateljstava i neraskidivih veza koje bivše učenike i dan danas drže blizu Franjevačke gimnazije. Ugodno dvodnevno druženje bilo je prožeto i duhovnim notama, ali i onim glazbenim.

Kvalitetno dvodnevno druženje u Beču

Učenici Franjevačke klasične gimnazije razasuti su svugdje po svijetu, a u Beču ih se na dvodnevnom druženju s prijateljima okupilo preko 60. Organizatori skupštine u Beču (Drago Blažević, braća Ljubomir i Vitomir Damjanović, Predrag Mijić, Rudolf Mijoč i Juro Stipić, s članovima svoje obitelji) su sa župnikom vlč. Zvonkom Brezovskim u subotu već od jutarnjih sati dočekivali goste i uzvanike koji su pristizali iz Njemačke, Austrije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i drugih krajeva. Uz bogatu trpezu organizatori su se pobrinuli da nitko ne ostane gladan.

Službeni program skupštine počeo je u 17 sati, a gostima se obratio potpredsjednik Podružnice Darko Rubčić. U uvodnom govoru izrazio je zahvalnost organizatorima s posebnim naglaskom na gostoprimstvo župnika vlč. Zvonka Brezovskog. Rubčić je biranim riječima govorio o samoj Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji, vezama koje traju i dan danas te je još jednom podsjetio na razloge osnivanja i Udruge i Podružnice. O samom događaju i prigodi održavanja istog gostima se obratio i sam župnik vlč. Brezovski, koji je uputio tople riječi dobrodošlice te svima jasno poručio da se „osjećaju kao kod kuće“.

Programom je moderirao tajnik Predrag Mijić, a među uvaženim gostima je bio i fra Stipo Alandžak, ravnatelj Franjevačke klasične gimnazije Visoko. Upravo je Alandžak u svome kratkom govoru naglasio važnost povezanosti između bivših đaka i Gimnazije ističući kako je podrška bivših učenika i danas važan kotačić u radu same Gimnazije. Vinko Hrkać, predsjednik Udruge u Zagrebu, istaknuo je značenje zajedništva između Udruge i Podružnice pozivajući na još bolju i revniju suradnju i održavanje dobrih veza, kako unutar same Udruge tako i prema Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Visokom.

Među uvaženim gostima bio je i veleposlanik Republike Hrvatske u Republici Austriji, gospodin Daniel Glunčić, koji je organizatorima i samoj Udruzi čestitao na kulturnom radu, povezanosti s Domovinom. U svom govoru Glunčić je poseban naglasak stavio na jedinstvo čitavog hrvatskog naroda.

„Zastava na tiramolu“ i „Ljudi i sudbine u ‘Novoj Austriji’“

Nakon uvodnih riječi i obraćanja, fokus je prebačen na znanstveno-kulturni dio koji je brzo zaokupio pažnju svih uzvanika i gostiju. Uslijedilo je predstavljanje zbirke pjesama „Zastava na tiramolu“ autora i pjesnika Stjepana Sirovine, također bivšeg učenika Gimnazije. O knjizi je biranim riječima govorio dr. Marijan Oršolić, također bivši visočki đak. Oršolić se u predstavljanju knjige dotaknuo važnosti same poezije uopće, ali i samog književnog izričaja autora. Sam autor je pročitao nekoliko svojih pjesama, a sve je bilo obogaćeno glazbenim programom u kojem su sudjelovali Ivan Boškić i Darko Rubčić koji su izveli pjesmu VIS-a Jukić pod nazivom „Nađeni Bog“. Autor teksta je bosanskohercegovački i hrvatski pjesnik Antun Branko Šimić, a autor glazbe bosanski franjevac fra Ivan Opačak. Svojim muziciranjem i pjevanjem impresionirali su sve prisutne u dvorani.

U drugom dijelu programa dr. Jozo Džambo održao je predavanje pod naslovom „IZ BEČA U BEČ – Ljudi i sudbine u ‘Novoj Austriji’“. Iako naslov sugerira jedno, Džambo je odmah otkrio da pod „Novom Austrijom misli na Bosnu i Hercegovinu, kako je ovu zemlju nazvao bečki politički i kulturni establišment“, a ne na „Neu-Österreich-Ungarn“. Govorio je i o vezama između Beča i BiH i to „ne kroz događaje nego u prvome redu kroz osobe koje su kao akteri oblikovali ove odnose i veze“.

Poslije predavanja uslijedio je još jedan glazbeni predah u kojem su Ivan Boškić i Darko Rubčić izveli pjesmu VIS-a Jukić pod nazivom „Stari put“. Autor teksta i glazbe je bosanski franjevac fra Mirko Filipović.

Posjet grobnom mjestu fra Ivana Frane Jukića

Subotnje druženje je završeno uz bogatu večeru i glazbene note, a nedjeljno druženje počelo je sv. misom koju je dvojezično, na njemačkom i hrvatskom, predvodio župnik Zvonko Brezovski, a propovijedao je dr. fra Ivan Šarčević, bosanski franjevac i profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu. Na početku je Ljubomir Damjanović kratko predstavio Udrugu i Gimnaziju župnoj zajednici, a tamburaški sastav AKroBiH glazbeno je animirao sv. misu.

Nakon mise uslijedio je ručak, a nakon toga odlazak na groblje Sankt Marxer, na kojem je pokopan fra Ivan Frano Jukić. O fra Ivanu Frani Jukiću govorio je Rudolf Mijoč, koji je na vrlo zanimljiv i poučan način ispričao kako je došlo do podizanja nadgrobnog spomenika fra Ivanu Frani Jukiću. Posjetom groblju i nadgrobnom mjestu završio je i službeni program Udruge đaka i prijatelja Franjevačke klasične gimnazije Visoko – Podružnice za njemačko govorno područje u Beču.

Advertisement

Zanimljivosti

“Opasnost za zdravlje”: Iz prodaje povučena jedna vrsta tzv. “Dubai čokoloade”

Objavljeno

na

By

Zbog nedeklariranih alergena, proizvođač povlači popularnu čokoladu iz Dubaija koja se prodavala online i u trgovinama.

Tvrtka Artis GmbH objavila je opoziv proizvoda “Miskets Dubai Chocolate” jer je u jednoj od analiza otkriven sezam, koji nije bio naveden na popisu sastojaka ni u alergenskim upozorenjima.

Koji proizvod je pogođen?

Radi se o “Miskets Dubai Chocolate” s rokom trajanja 09.11.2025. i oznakom serije L: 24314\1.

Gdje je proizvod prodavan?

Čokolada je bila dostupna u trgovinama i putem online shopa www.candy2go.de.

Kome proizvod predstavlja rizik?

Internetska trgovina Candy2go.de upozorava na moguću opasnost za zdravlje isključivo za osobe alergične na sezam. Kupcima s ovom alergijom savjetuje se da ne konzumiraju proizvod.

Mogućnost povrata

Kupci mogu vratiti proizvod u trgovinu gdje su ga kupili ili ga reklamirati online, uz puni povrat novca, i to bez obveznog predočenja računa. Za osobe koje nisu alergične na sezam, proizvod je siguran za konzumaciju.

Kontakt za korisnike

Proizvođač je uspostavio službu za korisnike. Dodatne informacije dostupne su putem info linije 0176/60366629 (radno vrijeme: 10:00 – 17:00) ili na službenoj stranici www.candy2go.de.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

U susjednoj zemlji za prometni prekršaj dobio kaznu od 106.000 eura

Objavljeno

na

58-godišnji Švicarac vozio je preblizu drugom vozilu na autocesti. Sada je osuđen na veliku novčanu kaznu.

58-godišnji vozač u Švicarskoj uložio je žalbu na presudu višeg suda iz prošlog kolovoza. Prema ovoj presudi, on mora platiti kaznu od preko 100.000 franaka – što je ekvivalentno 106.000 eura. Savezni sud je odbio njegovu žalbu.

Čovjek iz Aargaua osuđen je na uvjetnu kaznu od 50 dnevnih stopa od 1970 franaka svaka. To znači da mora platiti iznos veći od 100.000 ako u sljedeće dvije godine počini novo kazneno djelo. Vozač u svakom slučaju mora platiti sudske troškove od 13.000 franaka.

58-godišnjak je 23. ožujka vozio svoj automobil autocestom A1 prema Zürichu. “Policijski video dokazi pokazuju kako vozač prati vozilo ispred sebe na nedovoljnoj udaljenosti”, navodi se u presudi Saveznog suda.

Kako je vidljivo iz odluke Višeg suda, udaljenost od automobila ispred mora biti šestina brzinomjera. “Ovo nije proizvoljna odluka”, presudio je Savezni sud. Osim toga, podupire odluku Višeg suda koji je mjerio udaljenost kroz smjernice. Savezni sud stoga potvrđuje kaznu. Milijunaš se nadao da će svojom žalbom postići oslobađajuću presudu.

Kazna je tolika jer Švicarac ima oporezivi prihod od preko 1,6 milijuna franaka.

Nastavi čitati

Panorama

Znanstvenici otkrili ključnu poveznicu u povijesti indoeuropskih jezika

Objavljeno

na

By

Nova genetska analiza otkriva dosad nepoznatu populaciju ključnu za nastanak i širenje indoeuropskih jezika.

Međunarodni tim istraživača pod vodstvom Rona Pinhasija s Instituta za evolucijsku antropologiju Sveučilišta u Beču i Davida Reicha sa Sveučilišta Harvard otkrio je važan dio slagalice u razumijevanju podrijetla indoeuropske jezične porodice. Analizom drevne DNK 435 pojedinaca s arheoloških nalazišta diljem Euroazije (6.400 – 2.000 g. pr. Kr.) identificirana je populacija koja predstavlja „kariku koja nedostaje” u povijesti indoeuropskih jezika.

Više od 400 indoeuropskih jezika, uključujući važne grane poput germanskih, romanskih, slavenskih, indoiranskih i keltskih jezika, danas govori gotovo polovica svjetske populacije. Povjesničari i lingvisti istražuju podrijetlo i širenje jezika koji potječu iz proto-indoeuropskog (PIE) još od 19. stoljeća, budući da u ovom području i dalje postoje znanstvene nepoznanice.

Novootkrivena populacija, koja je živjela na stepskom području Kavkaza i donje Volge, povezana je sa svim populacijama koje govore indoeuropske jezike. Posebno je značajno otkriće da su i anatolijski jezici, uključujući hetitski, potekli od ove grupe.

Prijašnja istraživanja pokazala su da je jamna kultura (3.300 – 2.600 g. pr. Kr.) od 3.100 g. pr. Kr. nadalje imala ključnu ulogu u širenju indoeuropskih jezika iz pontsko-kaspijskih stepa prema Europi i Aziji. No, anatolijski jezici, poput hetitskog, razlikuju se jer nisu imali stepsko podrijetlo. Nova istraživanja pokazuju da su potekli iz populacije koja je između 4.500 i 3.500 g. pr. Kr. živjela u regiji između Kavkaza i donje Volge – takozvane kavkasko-donjovolške skupine.

Studija, objavljena u časopisu „Nature“, otkriva da su pripadnici jamne kulture nosili do 80 posto genetskog nasljeđa populacije kavkasko-donjovolške populacije, što znači da je upravo ova skupina mogla biti ključni nositelj proto-indoanatolijskog jezika – zajedničkog pretka kako anatolijskih, tako i kasnijih indoeuropskih jezika. Ovi nalazi predstavljaju veliki iskorak u razumijevanju razvoja i širenja indoeuropskih jezika i nude odgovor na jedno od najvažnijih pitanja u povijesti lingvistike.

Nastavi čitati
LM