Austrija
U slučaju zabrane skijanja Austrija će od EU tražiti odštetu
Talijanska vlada izašla je u javnost s prijedlogom o mogućem zatvaranju europskih skijališta tijekom božićnog razdoblja. Talijanska vlada planira kontaktirati susjedne alpske zemlje, uključujući i Austriju, kako bi zajednički donijeli odluku o mogućem zatvaranju tijekom božićnog razdoblja. Cilj je zabraniti skijaški odmor na europskoj razini, kako se ne bi ponovio scenarij iz veljače i ožujka.
Inicijativa talijanske vlade izazvala je oštre reakcije u sjevernotalijanskim regijama, uključujući susjedne austrijske regije Trentino-Alto Adige i Furlaniju-Julijsku krajinu. Nije dugo trebalo čekati i na prve snažnije reakcije ostalih zemalja. Prvi su se oglasili austrijski političari, ministrica turizma Elisabeth Köstinger te ministar financija Gernot Blümel (oboje ÖVP).
“Ne podržavam inicijativu Italije. Zimski odmor u Austriji bit će siguran. Naši turistički radnici već su promijenili čitav sigurnosni koncept za siguran skijaški odmor, te u sklopu toga ukinuli smo i “apres ski”, objasnila je Köstinger te dodala kako turizam nije odgovoran za visoku stopu širenja zaraze. Prema njenim riječima Europska unija će morati nadoknaditi štetu ako stvarno misli uvesti tu vrstu ograničenja.
Sličnog stava je i austrijski ministar financija Gernot Blümel koji je rekao da zatvaranje skijaških centara predstavlja trošak od oko dvije milijarde eura. Ministar financija je naglasio da ako EU stvarno misli ograničiti rad skijaških centara onda to mora i platiti.
Predsjednik Austrijske gospodarske komore Harald Maher pojasnio je kako ne vidi prepreke za sigurno skijanje u Austriji. Početkom tjedna oglasio se i pokrajinski predsjednik Salzburga Wilfried Haslauer (ÖVP) koji je naglasio da je cilj otvaranje skijališta i smještajnih kapaciteta prije Božića. On od 7. prosinca očekuje otvaranje trgovina te osnovnih škola, a možda i svih ostalih obrazovnih ustanova. “Nisam toliko siguran u ugostiteljsku i hotelijersku industriju”, rekao je Haslauer na internetskoj konferenciji za novinare. “Očekujem da će to biti tjedan dana kasnije.”, pojasnio je Haslauer te je spomenuo ponedjeljak, 19. prosinca, kao mogući datum za početak zimskog turizma.
R.P
Foto: Daniel Frank / unsplash.com
Austrija
Ptičja gripa u Austriji, ubijeno više od 200.000 životinja
Ptičja gripa se brzo širi. Od petka je za cijelu Austriju na snazi “povećani rizik”. Savezna vojska pomaže pri ograničavanju širenja zaraze.
Sablasne scene odvijaju se na farmi peradi u Biberbachu u okrugu Amstetten (Donja Austrija). Kamioni se uvelike odlaze iz takozvane “vruće zone”, odnosno zagađenog područja. Vozila su jučer natovarena ubijenim pilićima – više ih je od 100.000 samo na ovoj farmi. Brojka ubijenih jedinki je najmanje dvostruko veća, izvještavaju mediji.
Vojska pomaže u dezinficiranju i ograničavanju širenja. Postoje specijalni protokoli u kojima se nadzire prskanje eutanaziranih pilića.
Prema WHO-u, više od 860 ljudi diljem svijeta zaraženo je virusom H5N1 od 2003. godine. U oko 450 slučajeva infekcija je bila fatalna.
Simptomi ptičje gripe kod ljudi uključuju temperaturu, kašalj i otežano disanje. Također se mogu javiti proljev i povraćanje. Kako infekcija napreduje, često se razvije upala pluća.
Ptičja gripa od četvrtka nije problem samo u Donjoj i Gornjoj Austriji. Ministarstvo zdravlja odlučilo je: cijela Austrija je sada “područje s povećanim rizikom”.
To znači strože mjere za uzgoj: “Između ostalog, više nije dopušteno hraniti životinje na otvorenom. Osim toga, kontakt peradi i divljih ptica mora biti onemogućen tehničkim uređajima.” Nadalje: Ne smije se koristiti voda iz sabirnih bazena kojima imaju pristup divlje ptice. Patke i guske moraju se držati odvojeno od ostale peradi.
Austrija
Ubojstvo u Beču, uhićen Afganistanac
Nakon što je umirovljenik pronađen mrtav u svom stanu u središtu Beča u četvrtak poslijepodne, osumnjičenik je identificiran i uhićen u petak. Navodni počinitelj je 26-godišnja osoba bez državljanstva rođena u Afganistanu. Kako tvrdi policija, “jako se sumnja” da je nanio nekoliko teških uboda nožem 70-godišnjoj žrtvi ubojstva. Prema preliminarnom izvješću obdukcije, to je dovelo do smrti muškarca, rekla je policija u petak navečer.
Žrtva je navodno švicarski državljanin koji je donedavno vodio mali restoran iza katedrale svetog Stjepana.
Osumnjičeni počinitelj je bivši, dugogodišnji cimer ubijenog umirovljenika. Ondje je također bio registriran, legalno boravi u Austriji i nositelj je takozvane konvencijske putovnice, rekla je za APA-u glasnogovornica policije Anna Gutt. Međutim, 26-godišnjak je od početka rujna bio odjavljen s adrese stanovanja 70-godišnjaka. Tijekom početnog ispitivanja, 26-godišnjak je u osnovi priznao policajcima, ali je dao zbunjujuće informacije, Istražitelji još nisu utvrdili motiv, a ispitivanja još traju.
Prijatelji 70-godišnjaka obavijestili su policiju nakon što danima nisu čuli s njim i bili su zabrinuti. Policajci policijske postaje Laurenzerberg otvorili su vrata stana u 1. Bezirku i pronašli su muškaraca mrtvog. Prema obdukciji, uzrok smrti je više teških uboda nožem, koje je osumnjičenik, prema tvrdnjama istražitelja, navodno zadao oštrim predmetom.
Austrija
U Austriji poskupljuje parking, smeće, kanalizacija i voda
Tko želi parkirati u Beču, od 1. siječnja plaćat će parking 5,9 posto skuplje. Prema ÖAMTC-u, pola sata parkiranja koštat će 1,30 eura umjesto 1,25 eura. Parkirna karta za jedan sat poskupljuje za 10 centi s 2,50 eura na 2,60 eura.
Za period parkiranja od 90 minuta morat ćete platiti 3,90 eura umjesto 3,75 eura, a za 120 minuta ćete morati platiti 5,20 eura umjesto sadašnjih 5 eura. Parkiranje od 15 minuta ostaje besplatno.
Poskupljuju naknade za smeće, kanalizaciju i vodu
Od 1. siječnja 2025. u glavnom gradu poskupljuju i naknade za odvoz smeća, kanalizaciju i vodu – za gotovo 6 posto. Sve u svemu, to znači povećanje naknade od 1,35 eura mjesečno za prosječno samačko kućanstvo u Beču (40 m2) i 3,11 eura za višečlano kućanstvo (90 m2). Za dvočlano kućanstvo godišnji trošak u Beču nakon usklađivanja iznosi 257 eura. Bečani će ubuduće plaćati 5,56 eura za pražnjenje spremnika za ostatak otpada od 120 litara (uključujući i kantu za organski otpad).
U drugim saveznim državama još je skuplje: u Salzburgu se pražnjenje zaostalog otpada plaća gotovo dvostruko više. U Klagenfurtu su godišnje naknade za otpadne vode gotovo 200 eura skuplje nego u Beču.
