Vijesti
U prijestolnici kave moglo bi doći do velikog poskupljenja cijena?
Espresso u kafiću, svakodnevni ritual milijuna Talijana, uskoro bi mogao postati luksuz.
Prema podacima udruge za zaštitu potrošača Assutenti, cijena espressa porasla je za 20 posto od 2021. godine. Iako je šalica kave u Italiji i dalje znatno jeftinija nego u većini europskih zemalja, rast cijena u posljednje četiri godine bio je značajan.
Cijene, međutim, variraju ovisno o regiji. Najskuplji espresso je u Bolzanu, gdje prosječno košta 1,43 eura, a slijede Trento, Pescara i Trst s cijenom od 1,34 eura. S druge strane, najjeftiniji espresso može se popiti u Catanzaru, u južnoj regiji Kalabriji, gdje ne prelazi jedan euro.
Daljnji rast cijena na vidiku
Talijanski pržioničari kave upozoravaju da bi cijena šalice espressa u nadolazećim mjesecima mogla dodatno rasti. Razlog za to je poskupljenje sirove kave, čija je cijena zbog klimatskih promjena i drugih faktora dosegnula rekordne razine. Stručnjaci upozoravaju da bi se do 2050. površine pogodne za uzgoj kave mogle prepoloviti na globalnoj razini.
Osim klimatskih promjena, tržište kave suočava se i s logističkim problemima te spekulacijama s robnim sirovinama, što dodatno pogoršava situaciju.
Talijani godišnje potroše više od osam milijardi eura na kavu, što je u prosjeku 392 eura po obitelji. Kapsule za kavu ostvaruju godišnji prihod od 595 milijuna eura, dok moka kava donosi 640 milijuna eura. Najveći dio tržišta, čak sedam milijardi eura, odnosi se na espresso konzumiran u kafićima. Međutim, udruženje za zaštitu potrošača Codacons upozorava da bi val poskupljenja mogao smanjiti potrošnju kave u Italiji.
Austrija
Sve više mladih muškaraca u Austriji u dugovima – prosječno 86.000 eura minusa
Austrija se već treću godinu zaredom nalazi u recesiji, a sve veći broj građana više ne može podmirivati osnovne životne potrebe. Prema izvješću Savjetovališta za dužnike u Donjoj Austriji, broj korisnika pomoći porastao je u 2024. za gotovo 10 %.
Prema riječima direktora centra, Michaela Lackenbergera, prosječni klijent je muškarac mlađi od 40 godina, a dug iznosi u prosjeku 86.000 eura – što je značajan porast u odnosu na 2023., kada je prosječan dug iznosio 74.000 eura.
Lackenberger naglašava kako su uzroci zaduženosti rijetko pretjerana potrošnja – samo kod 2 do 5 % slučajeva. Najčešći razlozi su gubitak posla, inflacija, životne nedaće i rastava. U mnogim slučajevima uzroci se kombiniraju, a posebno su pogođene skupine s niskim prihodima.
Jedan od ključnih problema su i visoke cijene energije. Početkom 2025. inflacija u Austriji iznosila je 3,2 %, potaknuta ukidanjem državnih potpora za energiju i rastom mrežnih naknada. Mnogi građani žive u unajmljenim stanovima i nemaju mogućnost biranja energetskog opskrbljivača.
Austrijsko gospodarstvo bilježi najveću recesiju među svim članicama EU – BDP je 2024. pao za 1,2 %. Brojne privatne osobe i poduzeća suočeni su s prezaduženošću, što dovodi do sve više stečajeva i gubitaka radnih mjesta.
Lackenberger upozorava i na nedostatak financijske pismenosti. Potrebno je obrazovanje koje će građane zaštititi od skrivenih troškova, agresivnih prodajnih taktika i visokih kamata. Upozorava i na opasnosti zaduživanja kod banaka: “Banke su godinama olako davale kredite, a sada su glavni vjerovnici gotovo svim našim klijentima.”
Kao posljednje rješenje ostaje privatni stečaj. Međutim, i tu dolazi do promjena – postojeća pravila istječu u srpnju 2026., a nova bi mogla značiti dulji postupak otplate, čak i do pet godina. Lackenberger zaključuje: “Ako ne dođe do nove regulative, savjetovališta za dužnike bit će preopterećena.”
Vijesti
Nove potpore za radnike: Ovisno o saveznoj pokrajini moguće je dobiti 1.200 eura izravno na račun
Tijekom 2025. godine radnici u Austriji ponovno mogu ostvariti pravo na različite novčane potpore, koje se razlikuju ovisno o saveznoj pokrajini. Iznosi se kreću od nekoliko stotina pa sve do 1.200 eura po osobi, a potpore su posebno namijenjene osobama koje svakodnevno putuju na posao, kako bi im se ublažili troškovi prijevoza.
Donja Austrija – do 1.200 eura
U Donjoj Austriji radnici mogu ostvariti do 1.000 eura kroz tzv. „NÖ Pendlerhilfe“, a uz korištenje javnog prijevoza i dodatni eko-bonus, potpora može doseći 1.200 eura. Potrebno je imati prebivalište u Donjoj Austriji i udaljenost do radnog mjesta od najmanje 25 km. Maksimalni mjesečni prihodi ovise o obiteljskom statusu i broju djece.
Burgenland (Gradišće) – do 850 eura
U Gradišću je dostupan novi prijevozni dodatak do 850 eura. Uvjet su prebivalište u pokrajini, minimalna udaljenost do posla od 20 km te godišnji bruto prihod ispod 50.000 eura (uz povećanje granice po djetetu za samohrane roditelje). Visina potpore ovisi o udaljenosti.
Kärnten (Koruška) – do 825 eura
U Koruškoj se prijevozni dodatak može ostvariti za 2024. godinu u iznosu do 825 eura. Potrebno je prebivalište u Koruškoj, udaljenost do radnog mjesta od barem 5 km, a prihod ne smije premašiti 31.680 eura (privatno vozilo) ili 35.000 eura (javnim prijevozom).
Gornja Austrija – do 421 eura
Gornja Austrija nudi „OÖ Pendlerhilfe“ u iznosu do 421 eura. Uvjet je udaljenost do posla od najmanje 25 km i godišnji prihod ispod 35.000 eura (povećanje granice za svako dijete). Iznos ovisi o udaljenosti.
Steiermark (Štajerska)– do 389 eura
U Štajerskoj se potpora za putne troškove isplaćuje retroaktivno za 2024. godinu, u maksimalnom iznosu od 389 eura. Uvjet je minimalna udaljenost do posla od 25 km i godišnji prihod ispod 35.000 eura. Prijava je moguća do kraja 2025.
Ove potpore predstavljaju važno financijsko olakšanje za mnoge radnike, osobito one koji svakodnevno putuju veću udaljenost do posla.
Vijesti
Austrijska vlada planira strože mjere za maloljetne počinitelje kaznenih djela
Zbog značajnog porasta kriminala među djecom od 10 do 14 godina, austrijska vlada razmatra uvođenje strožih mjera – uključujući zatvoru slične oblike smještaja za maloljetne počinitelje kaznenih djela.
Prema najnovijim policijskim statistikama, broj kaznenih prijava protiv djece u toj dobnoj skupini gotovo se udvostručio – s 6.300 prijava u 2020. na čak 12.000 u 2024. godini. Gotovo polovicu počinitelja (48%) čine djeca stranog porijekla, a posebno se ističe udio sirijskih državljana.
Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner predlaže da se djeca s izraženim delinkventnim ponašanjem smještaju u posebne ustanove koje bi imale karakter “zatvorskih zajednica”, u kojima bi im se mogla ograničiti sloboda kretanja. Za to bi bilo potrebno izmijeniti postojeći zakon o boravku u ustanovama, kako bi se omogućilo legalno uvođenje takvih mjera i nadzor izlazaka.
Međutim, prijedlog izaziva kontroverze. Stručnjaci iz područja prava i dječje skrbi izražavaju zabrinutost. Pravni stručnjaci upozoravaju da trenutni zakon predviđa ograničavanje slobode isključivo za osobe s invaliditetom, a ne za zdravu djecu. Istodobno, predstavnici dječjih ustanova smatraju da je zaključavanje djece prihvatljivo samo u iznimnim slučajevima i uz stručno vodstvo i brigu odraslih.
