Svijet
U Madridu se sastaju šefovi članica NATO-a, stiže i Zelenski
U Madridu se okupljaju čelnici 30 država članica NATO-a na sastanku koji će se održati tijekom najveće sigurnosne krize u Europi od kraja Drugog svjetskog rata i na kojem bi mogle biti donesene povijesne odluke.
Samit se održava u Madridu od 28. do 30. lipnja u najvećoj sigurnosnog krizi od Drugog svjetskog rata, koja je izazvana ruskom invazijom na Ukrajinu i koja je stubokom promijenila ustaljeni poredak. Predviđen je i dolazak na samit ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, koji od početka ruske agresije 24. veljače nije odjenuo civilno odijelo, piše HINA.
Na dnevnom redu samita je pitanje kako ruska brutalna agresija na Ukrajinu i nova sigurnosna realnost u Europi utječu na pristup NATO-a obrani i odvraćanju. Visoko na popisu prioriteta je i rastući utjecaj Kine i sigurnosne posljedice klimatskih promjena, zatim druge prijetnje, terorizam i nestabilnost u Sjevernoj Africi i Sahelu.
Očekuju se odluke o jačanju obrane i odvraćanja te o dugotrajnoj potpori Ukrajini.
Dvije nove članice kucaju na vrata?
Ruski napad na Ukrajinu nagnao je Švedsku i Finsku na odustajanje od duge tradicije neutralnosti, što je donedavno bilo nezamislivo, i one su 18. svibnja službeno zatražile članstvo u NATO-u.
Finska je dugo održavala neutralni status u dogovoru sa Sovjetskim Savezom nakon dvaju sovjetsko-finskih ratova 40-ih godina prošlog stoljeća. SSSR je tada osvojio desetinu finskog teritorija, a jedna od posljedica rata je prinudna neutralnost. Finska s Rusijom dijeli granicu dugu oko 1400 kilometara.
Švedska je neutralna već dva stoljeća i taj je status zadržala u oba svjetska rata i tijekom hladnog rata.
Iako je riječ o zemljama koje nemaju velik broj stanovnika, ulazak Švedske i Finske znatno bi ojačao NATO jer Finska ima vrlo ozbiljnu vojsku, s velikim brojem dobro obučenih vojnika i jedno od najjačih topništva u Europi.
Švedska ima snažnu vojnu industriju, iznimno cijenjenu na svjetskoj razini. Obje vojske su izuzetno sposobne, cijenjene i dobro opremljene. Imaju veliku demokratsku tradiciju, tijesno surađuju s NATO-om i kompatibilne su s NATO-ovim standardima. Sve su to pretpostavke za brzo i glatko pridruživanje Savezu.
Međutim, njihovo pridruživanje NATO-u još nije sigurno. Odluke u NATO-u donose se konsenzusom, a njega nema zbog Turske, velike i važne članica zbog njezina geostrateškog položaja s obzirom na to da se na njezinu teritoriju nalaze tjesnaci Bospor i Dardaneli, koji spajaju Crno more sa Sredozemnim. Turska je u hladnom ratu bila vjerna saveznica, ali se posljednjih godina udaljava od Zapada.
Kao glavni razlog za protivljenje ulasku tih dviju neutralnih skandinavskih država u Sjevernoatlantski savez, Turska navodi da one podržavaju kurdske separatiste. Ankara traži da Švedska i Finska prestanu pružati utočište članovima Kurdistanske radničke stranke (PKK) koje u Turskoj smatraju teroristima te da ukinu zabranu prodaje oružja Turskoj, koju su te dvije zemlje uvele zbog turske intervencije u Siriji.
Glavni tajnik Jens Stoltenberg i diplomacije najvećih članica intenzivno rade nastojeći ukloniti tursku blokadu.
I hrvatski predsjednik Zoran Milanović se zauzimao za uvjetovanje ulaska Finske i Švedske tražeći da se izvrši pritisak na one koji mogu utjecati da političari u BiH, koji blokiraju promjene izbornog zakona, odustanu od blokade, kako bi se Hrvatima, kao najmalobrojnijem narodu osigurala ravnopravnost.
Kasnije je Milanović rekao da se ne protivi članstvu tih dviju zemalja, ali da traži razumijevanje za težak položaj Hrvata u BiH te za sigurnosne probleme s kojima je suočena Hrvatska zbog nestabilne situacije u toj zemlji.
S druge strane, vlada i premijer Andrej Plenković od početka su podržavali članstvo tih dviju zemalja u NATO-u, ističući da je nepravedno je i nekorektno uvjetovati im članstvo izbornim zakonom u BiH, jer „jedno s drugim nema nikakve veze”.
Povećanje zajedničkih troškova i jačanje istočnog krila
Čelnici NATO-a usvojit će na samitu novi Strateški koncept za narednih 10 godina, u kojem će se definirati sigurnosni izazovi s kojima se Savez suočava i dati obrisi političkih i vojnih zadaća koje NATO treba provesti za njihovo rješavanje.
NATO revidira i dopunjuje svoje strateške koncepte približno svakih 10 godina s obzirom na promjene u globalnom sigurnosnom okruženju.
Jedna od važnijih odluka koja se na samitu očekuje i oko čijih elemenata još nema potpune suglasnost među članicama jest ona koja se odnosi na povećanje zajedničkih troškova. Do sada je zajednički proračun NATO-a bio vrlo mali i simboličan, namijenjen za pokrivanje troškova administrativnog osoblja.
Ideja je da se to sada postupno povećava tako da zapovjedna struktura ima viša sredstava i da NATO ne ovisi potpuno o dobroj volji članica.
Sve se članice slažu da se zajednički proračun poveća, ali se ne slažu za koliko ga treba povećati. Sjedinjene Države i istočnoeuropske članice žele veliko i znatno povećanje, dok zapadnoeuropske žele manje povećanje na temelju konkretnih programa da se vidi na što će se novac trošiti.
Postoje razlike među članicama i oko jačanja postava na istoku Saveza, u baltičkim državama i Poljskoj, koje bi sada trebale biti ono što je bila zapadna Njemačka tijekom hladnog rata. Tu postoje dvije ideje, jedna je da se na istoku uspostave zapovjedna mjesta, izgradi infrastruktura, razmjeste zalihe streljiva i opreme tako da dodatne snage mogu brzo doći i odmah postati operativne, a druga ideja je da se pojača stalni postav.
Najvjerojatnije je da će doći do kompromisa i kombinacije tih dvaju pristupa.
Samit počinje u utorak, 28. lipnja večerom sa španjolskim kraljem Filipom VI. U srijedu se održavaju radni sastanci čelnika država članica, a paralelno s tim i sastanci ministara obrane i ministara vanjskih poslova.
Ministri obrane će tijekom radne večere razgovarati o zapadnom Balkanu, a ministri vanjskih poslova o zemljama Sahela.
U hrvatskom izaslanstvu neće biti ni ministra vanjskih poslova ni ministra obrane.
U četvrtak su također predviđeni radni sastanci na najvišoj razini, a samit završava radnim ručkom.
Samit se održava na 40. obljetnicu članstva Španjolske, koja je ušla u NATO 30. svibnja 1982. godine kao 16. članica. Madrid je bio domaćin samita prije 25 godina, 8. i 9. srpnja 1997. godine, kada su Češka, Mađarska i
Poljska dobile pozivnice za pregovore o članstvu u Savezu. Te tri bivše članice Varšavskog pakta pristupile su NATO-u nešto manje od dvije godine kasnije, 12. ožujka 1999., što je bilo prvo proširenje Saveza nakon hladnog rata.
Španjolska je dala i glavnog tajnika NATO-a Javiera Solanu, koji je tu dužnost obnašao od 1995. do 1999. godine.
Svijet
U Americi se putnički avion sudario s vojnim helikopterom, najmanje 15 poginulih
Putnički zrakoplov American Airlinesa se sinoć po američkom vremenu sudario u zraku s helikopterom Black Hawk američke vojske u blizini Nacionalne zračne luke Reagan Washington, naveli su dužnosnici. Putnički zrakoplov se srušio u rijeku Potomac, izvijestili su mediji.
Senator Ted Cruz iz Teksasa potvrdio je na društvenim mrežama da “da ima smrtnih slučajeva”, no nije naveo koliko. CBS je izvijestio kako je dosad pronađeno najmanje 18 tijela.
Američka savezna uprava za zrakoplovstvo (FAA) priopćila je da se regionalni zrakoplov PSA Airlinesa sudario u zraku s helikopterom Black Hawk dok je prilazio Reaganu. Dužnosnik američke vojske potvrdio je da je jedan od njihovih helikoptera sudjelovao u nesreći.
PSA je upravljao letom 5342 za American Airlines, koji je poletio iz Wichite, Kansas. American Airlines je objavio da je u zrakoplovu bilo 60 putnika i četiri člana posade, avion može prevoziti do 65 putnika. Vojska SAD-a je objavila da su u helikopteru bila tri vojnika.
Svijet
Njemici zabranjeno upravljati automobilom u nikabu
Njemačka muslimanka otišla je pred sud u Berlinu – htjela je ishoditi izuzeće od zakona oko nošenja vela kako bi mogla voziti automobil s nikabom. Međutim, tužba 33-godišnjaka nije uspjela.
Prema njemačkim propisima o cestovnom prometu, vozači ne smiju pokrivati ili sakrivati svoja lica na način da više nisu prepoznatljivi. Međutim, postoji veliki problem za muslimanku: vjera Nancy A. zabranjuje pojavljivanje izvan svoja četiri zida sa prikazanim licem.
Muslimanka, koja se preobratila 2016., htjela je da joj se dopusti da nosi nikab dok vozi. Kod ovog vela kroz prorez se vide samo oči. Ona pak ovisi o vozilu kako bi stigla na posao ili za prijevoz svoje djece.
Htjela je stoga ishoditi izuzeće i podnijela je tužbu. Sudac je objasnio da to sprječava prepoznavanje osobe na slikama snimljenim radarom. Žena je uz pomoć pravnih savjetnika bila spremna voditi dnevnik vožnje ili nositi nikab s vidljivim QR kodom. U svakom slučaju, područje oko očiju bilo bi dovoljno za identifikaciju, tvrdila je. Osim toga, branila se da je motocikliste koji nose kacige i jednojajčane blizance teško prepoznati ili razlikovati, objasnila je.
Konačno, njen zahtjev ipak nije uspio pred Upravnim sudom u Berlinu. Obrazloženje: Samo zabranom pokrivanja lica može se osigurati učinkovito procesuiranje prometnih prekršaja. Prijedlozi A., poput vođenja dnevnika ili nošenja nikaba s QR kodom, također nisu prikladni.
Svijet
Oluja Eowyn pogodit će dijelove Europe, prijeti “ciklon bomba”
Meteorolozi objašnjavaju da će oluja Éowyn proći kroz proces poznat kao “bombogeneza”, kada tlak zraka padne za najmanje 24 milibara u 24 sata. U ovom slučaju predviđa se još dramatičniji pad. S obzirom na sve to, Irska se sprema za poremećaje u prometu i infrastrukturi, rizik od poplava u obalnim područjima, moguće prekide u opskrbi električnom energijom
Irska se priprema za dolazak jedne od najsnažnijih oluja u posljednjih nekoliko desetljeća, piše Severe Weather Europe. Oluja Éowyn, koja se razvija u “ciklon bombu”, prijeti zapadnoj obali zemlje s ekstremnim vjetrovima i opasnim uvjetima koji bi mogli ugroziti živote. Irska meteorološka služba, izdala je crveno upozorenje za cijelu zemlju – najviši stupanj uzbune. Očekuju se olujni vjetrovi koji će dosezati brzine do 200 km/h, posebno duž zapadne obale. Stručnjaci upozoravaju da bi ovo mogla biti jedna od najrazornijih oluja koja je pogodila Irsku u posljednjih nekoliko desetljeća, piše Večernji.
Crveno upozorenje izdano je za sve irske regije, očekuju se valovi viši od 12 metara duž obale te ekstremno nizak atmosferski tlak. Meteorolozi objašnjavaju da će oluja Éowyn proći kroz proces poznat kao “bombogeneza” – kada tlak zraka padne za najmanje 24 milibara u 24 sata. U ovom slučaju predviđa se još dramatičniji pad. S obzirom na sve to, Irska se sprema za poremećaje u prometu i infrastrukturi, rizik od poplava u obalnim područjima, moguće prekide u opskrbi električnom energijom.
Ljudi su dobili preporuku da izbjegavaju nepotrebna putovanja tijekom trajanja oluje, da se drže podalje od obalnih područja, da pripreme zalihe za slučaj nestanka struje te da prate službena upozorenja i obavijesti.
Očekuje se da će oluja Éowyn utjecati i na druge dijelove zapadne Europe, uključujući Sjevernu Irsku, Škotsku i dijelove Engleske. Meteorolozi predviđaju da bi se tijekom vikenda mogle formirati dodatne oluje na sjevernom Atlantiku, iako manje intenzivne od Éowyn. Stanovnici pogođenih područja pozivaju se da ostanu na oprezu i prate službene informacije dok se ova izvanredna vremenska situacija razvija.
You must be logged in to post a comment Login