Beč/New York, 22. rujna 2025. – Rani kontakt djece s kemikalijama koje se nalaze u plastici može imati ozbiljne zdravstvene posljedice sve do odrasle dobi, pokazuje sveobuhvatna analiza stotina novijih istraživanja, objavljena u uglednom časopisu The Lancet Child & Adolescent Health. Djeca su, ističu znanstvenici, izložena akutnoj opasnosti od plastike u okolišu.

Opasne kemikalije u svakodnevici

Analiza se posebno usredotočila na tri skupine tvari:

ftalate, koji plastiku čine savitljivom,

bisfenole, zaslužne za čvrstoću,

te per- i polifluorirane alkilne tvari (PFAS), koje materijale čine otpornima na toplinu i vodu.

Te se kemikalije nalaze u širokoj paleti proizvoda: od ambalaže za hranu i kozmetike do papirnatih premaza. „Primjerice, prilikom zagrijavanja plastičnih posuda u mikrovalnoj pećnici mogu se osloboditi mikro- i nanočestice koje djeca potom unesu u organizam“, upozorava voditelj studije Leonardo Trasande, pedijatar i profesor na njujorškoj NYU Grossman School of Medicine.

Rizici: od hormona do inteligencije

Prema znanstvenicima, postoje čvrsti dokazi da kemikalije iz plastike remete hormonalne funkcije i povećavaju rizik za bolesti više organa. Povezuju se i s neurološkim poremećajima, smanjenom plodnošću te gubitkom kvocijenta inteligencije (IQ). Navedeni su i mogući utjecaji na pojavu srčanih bolesti, ADHD-a, debljine i niske porođajne težine.

„Naši rezultati jasno pokazuju da plastika ima značajnu ulogu u ranom razvoju kroničnih bolesti koje se protežu u mladost i odraslu dob“, naglasio je Trasande. „Ako želimo da djeca ostanu zdrava i žive dulje, moramo ozbiljno smanjiti uporabu ovih materijala.“

Stručnjaci predlažu mjere zaštite

Iako Savezni ured za okoliš (UBA) upozorava da postoje još uvijek praznine u znanju o stvarnim rizicima mikroplastike, već sada postoji dovoljno dokaza za zabrinutost. Stručnjaci savjetuju praktične mjere: koristiti staklene ili metalne posude, izbjegavati plastične u mikrovalnoj ili perilici posuđa te djecu što manje izlagati plastičnim materijalima.

Međutim, istraživanja pokazuju da čak ni pića u staklenim bocama nisu potpuno oslobođena mikroplastike. „U staklenim bocama također je pronađena određena količina čestica, iako je plastika i dalje najveći izvor“, navodi Eleonore Fröhlich s Medicinskog sveučilišta u Grazu. Mikroplastika se, podsjeća, nalazi i u morskim organizmima i čak u soli.

Plastika u medicini ostaje nezamjenjiva

Unatoč štetnosti, znanstvenici naglašavaju da plastika ima ključnu ulogu u medicini – primjerice u respiratorima za nedonoščad, maskama ili nebulizatorima. Kritiziraju, međutim, njezinu prekomjernu uporabu u područjima gdje postoje jednostavne alternative.

Pritisak na politike

Znanstvenici pozivaju vlade na hitne mjere i strože regulacije. Iako je u kolovozu u Ženevi održan novi krug pregovora o globalnom sporazumu o plastici, obvezujući dogovor nije postignut. Više od 100 država zalaže se za jasne proizvodne kvote, no rasprava je odgođena za idući sastanak.

Foto: Image by pvproductions on Freepik – ILUSTRACIJA

Za većinu putnika to je najgora noćna mora, a za 63-godišnjeg Francuza Dominiquea Lefèvrea postala je stvarnost – nakon trottjednog putovanja u sjevernu Afriku dočekao ga je telefonski račun veći od 37.000 eura.

„Isprva sam mislio da je riječ o pogrešci“, ispričao je Lefèvre za lokalne medije. „Račun sam pregledao tri puta, a onda mi je postalo jasno: ovo je stvarno.“

Skupo neznanje
Tijekom boravka Lefèvre je svoj pametni telefon koristio kao da je kod kuće – gledao je filmove i serije, slao videozapise prijateljima i redovito razgovarao putem aplikacija. Ono što nije znao bilo je da njegov mobilni paket ne uključuje međunarodne podatkovne usluge za tu regiju. Umjesto toga, svaki megabajt naplaćivan mu je po enormnim cijenama.
„Jedne večeri sam pogledao seriju. Samo to me koštalo više od 10.000 eura“, rekao je Lefèvre.

Teleoperater bez razumijevanja
Po povratku u Francusku odmah je kontaktirao svog mobilnog operatera, no naišao je na hladan odgovor. „Naknade su nastale u skladu s uvjetima korištenja“, stajalo je u službenom priopćenju.

Tek nakon što je angažirao odvjetnika i slučaj dospio u javnost, teleoperater je pristao smanjiti iznos računa – s gotovo 37.000 eura na 500 eura.

Putovanja često donose iznenađenja, no malo koje je toliko duhovito kao ovo. Naime, Zračna luka Beč već godinama vodi poseban “Australia Desk” – šalter namijenjen putnicima koji su zabunom rezervirali let u Austriju umjesto u Australiju.

Svake godine deseci putnika koji očekuju pješčane plaže i klokane u Sydneyju ili Melbourneu završe u austrijskoj prijestolnici Beču. Iznenađeni, a ponekad i u panici, traže pomoć pri promjeni karata, rezervaciji novih letova ili barem savjete kako najbolje iskoristiti svoj neplanirani europski boravak.

Kako bi riješila ovu ponavljajuću zabunu, zračna luka osnovala je posebni šalter. Ondje zaposlenici pomažu putnicima pri izmjenama putnih planova, ali i preporučuju austrijske atrakcije – od uživanja u bečkom šnicleu do razgledavanja veličanstvenih dvoraca. S vremenom je ovaj šalter postao osebujan dio reputacije Zračne luke Beč, a mnogi putnici svoje duhovite priče dijele na društvenim mrežama.

Ovaj simpatični detalj podsjeća da nisu sve pogreške katastrofa – neke postaju neočekivane avanture. Možda nećete stići do Bondi Beacha, ali bečke kavane, palače i alpski vidici mogu vam pružiti uspomenu jednako vrijednu pričanja.

Zanimljivost: Austrija i Australija često se miješaju zbog sličnog pravopisa. No barem u Beču postoji rješenje za putnike koje ova zabuna zatekne.

Izvori: BBC, “Vienna Airport’s ‘Australia Desk’ Helps Confused Travelers”, 2018.; Oliver Smith, “Austria vs Australia: The Classic Travel Confusion”, The Telegraph, 2019.