Connect with us

Austrija

U KAMPANJI SU I ISELJENICI BITNI: SPÖ za lakše dobivanje austrijskog državljanstva

Objavljeno

na

Polako se kuha predizborna kampanja za izbore u Beču, koji će se održati u listopadu ove godine. SPÖ se svojim konceptom za integraciju želi razlikovati od FPÖ-a i ÖVP-a, pa tako žele smanjiti naknade za postupak dobivanja austrijskog državljanstva.

Nakon što je predsjednik FPÖ-a Norbert Hofer u utorak na skupu na Viktor-Adler-Marktu izjavio kako je Kur’an „opasniji” od koronavirusa, a Gradsko vijeće ÖVP-a kritiziralo bečku minimalnu sigurnost (Mindestsicherung) kao „magnetom za imigraciju”, SPÖ je ponudio svoj koncept.

Iako se bečki SPÖ povučeno očituje o temi useljenika, program se razlikuje od tirkizne i plave politike. Socijaldemokrati se zalažu za integraciju od prvog dana te za zajedništvo umjesto na podjelu. Interna istraživanja stanovništva Beča su pokazala da su najbitnije teme posljednjih mjeseci borba protiv koronavirusa i nastale ekonomske krize, radna mjesta i pristupačniji smještaji, mnogo više od zaustavljanja useljenika.

U svom programu za imigracije, pored promocije njemačkog jezika i širenja podrške za integracijski program „StartWien”, nova stavka je znatno smanjenje državne pristojbe za postupak dobivanja austrijskog državljanstva.

Prema posljednjim podatcima, oko 1,2 milijuna ljudi koji žive u Austriji nisu mogli sudjelovati na parlamentarnim izborima 2019. godine, a većina njih živi u Beču. SPÖ Beč želi s ovim potezom uključiti još aktivnije imigrante u društvo kako mogu sudjelovati „s punim pravima i obvezama”, navodi se u programu.

Također, višejezično poznavanje se gleda kao „blago”. Crveni se s tim stavom žele jasno pozicionirati protiv ministrice integracija Susanne Raab (ÖVP), koja je nedavno u intervjuu za „Kronen Zeitung” spomenula podatak od 52,5 % učenika kojima njemački nije prvi jezik. Bečki gradski vijećnik za obrazovanje i integraciju Jürgen Czernohorszky kritizirao je njen stav. Te brojke po njegovim riječima ne govore ništa o poznavanju njemačkog jezika, a višejezičnost se treba gledati kao blago i „bogatstvo multikulturalnog grada”.

Antonio Šećereović
Foto: SPÖ / Kurt Prinz

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Austrija

Ranije od planiranog: U travnju se održavaju novi izbori u Beču

Objavljeno

na

ludwig

Sljedeći državni izbori održat će se u Beču i to ranije nego što je prvotno planirano. SPÖ i NEOS, koji su u koaliciji od 2020., u petak su najavili da će se izbori održati 27. travnja.

Prema planu, sljedeći izbori u Beču bili su zakazani za jesen. Međutim, s obzirom na domaću političku situaciju i mogući kancelarski položaj čelnika FPÖ-a Herberta Kickla, odlučeno je da se datum pomakne ranije.

Koalicija je tvrdila da želi poštedjeti građane Beča višemjesečne izborne kampanje. U najmanjoj, ali najmnogoljudnijoj saveznoj državi karte će se relativno brzo promiješati, i to na više razina. Donijet će se odluka o sastavu novog pokrajinskog parlamenta ili općinskog vijeća. No glasat će se i o okružnim vijećima.

SPÖ pod vođom stranke i gradonačelnikom Michaelom Ludwigom sada vlada s NEOS-om više od četiri godine. Njegov šef, Christoph Wiederkehr, dogradonačelnik je i gradski vijećnik. Odgovoran je za obrazovanje, integraciju i mlade. Odnos se smatra dobrim – unatoč nedavnim događajima.

Nastavi čitati

Austrija

Posljednja prilika za klima bonus: Tko ima pravo na isplatu novca

Objavljeno

na

Unatoč planiranom ukidanju klimatskog bonusa, mnogi stanovnici Austrije još uvijek mogu imati koristi od konačne isplate do 290 eura. Saznajte tko ispunjava uvjete i kako još uvijek možete dobiti bonus.

Prema aktualnim planovima štednje FPÖ-a i ÖVP-a, klimatski bi bonus od ove godine trebao biti prošlost. Mjera, koja je još u koalicijskim pregovorima i još nije odlučena, do kraja 2025. trebala bi donijeti oko dvije milijarde eura uštede u proračunu.

Međutim, još uvijek slijedi važan val isplata za tekuću godinu. Osobe koje nisu ispunile uvjete do 2. srpnja 2024. dobit će isplatu od veljače 2025. To se uglavnom odnosi na osobe koje su se odselile, pridošlice i novorođenčad.

Iznos isplate za odrasle je između 145 i 290 eura, djeca dobivaju polovicu. Točan iznos ovisi o mjestu stanovanja.

Deseci tisuća ljudi još nisu preuzeli pisma o klimatskim bonusima. Ukupno do 20 milijuna eura čeka svoje prave primatelje. Naknadno plaćanje moguće je do tri godine retroaktivno. Pogođeni mogu kontaktirati institucije na klimabonus.gv.at kako bi im se novac prebacio na račun.

Nastavi čitati

Austrija

Novo istraživanje: Prosječna plaća u Austriji 49.121 bruto godišnje

Objavljeno

na

U usporedbi saveznih pokrajina najviše zarađuju Bečani i stanovnici Vorarlberga. Razlika u primanjima muškaraca i žena vidljiva je i u sadašnjoj provjeri plaća.

Zaposleni stanovnici Austrije u prosjeku godišnje zarade 49.121 euro bruto, no plaće se razlikuju po saveznim državama. Rezultat je to procjene platforme za ocjenjivanje poslodavaca kununu koja je analizirala 181.000 podataka o plaćama iz 2023. i 2024. godine.

Prema studiji, najveće prosječne plaće imaju Bečani od 51.127 eura i stanovnici Vorarlberga 51.094 eura, dok Gradišćani primaju samo 45.019 eura.

Blagdani kroativ

Što se tiče 10 najvećih gradova u Austriji, Linz je sa 51.278 ispred Beča, Dornbirna, Graza i Welsa. St. Pölten, Salzburg i Villach su u sredini terena, dok su plaće u Innsbrucku i Klagenfurtu najniže u ovoj usporedbi.

U analizi postaje jasan i jaz između primanja muškaraca i žena. Prema studiji, žene u prosjeku godišnje zarade 43.599 eura, što je 8.839 eura manje od muških kolega koji zarade 52.438 eura. Razlika se potvrđuje i kad se pogledaju platne liste kadrovski odgovornih djelatnika: tu je razlika među spolovima čak i viših 24 posto. Sve u svemu, menadžeri zarađuju u prosjeku 58.818 eura godišnje.

“Naše brojke pokazuju da još uvijek nema jednakosti plaća na austrijskom tržištu rada. To se odnosi na usporedbu među spolovima, ali i na regionalnu usporedbu. Ključni razlog za to je stalni nedostatak transparentnosti plaća, što značajno košta zaposlenik”, izjavila je šefica kununua Nina Zimmermann u priopćenju za javnost u ponedjeljak.

Također postoje jasne razlike između profesija i industrija. Najviše zarađuju ljudi s titulom “profesor” – 90.027 eura bruto godišnje, a slijede ih voditelji poslovnih jedinica (84.439 eura) i liječnici (84.352 eura). Ostali koji najviše zarađuju uključuju softverske arhitekte, privatne bankare i porezne savjetnike. Sektorski gledano, prednjače IT sektor i bankarski sektor.

Studija je uzela u obzir podatke o plaćama stalno zaposlenih. U ocjenjivanje nisu uključeni zaposlenici na određeno vrijeme ili pripravnici.

Nastavi čitati
LM