Svijet
U jednoj europskoj zemlji skratili su radni tjedan, plaća ostala ista. Ovo su rezultati testa
Godinu dana nakon završetka najvećeg svjetskog eksperimenta s četverodnevnim radnim tjednom velika većina tvrtki koje su sudjelovale još uvijek dopušta svojim zaposlenicima da rade skraćeni radni tjedan, a više od polovice njih je potpuno prešlo na novi način rada.
Od lipnja do prosinca 2022. radnici u 61 tvrtki u Velikoj Britaniji radili su 80% svojih uobičajenih sati za istu plaću. U zamjenu su se obvezali da će obaviti 100% svog posla, piše CNN, a prenosi Index.hr.
Najmanje 89% tih tvrtki i dalje je provodilo politiku, a najmanje 51% tvrtki je potpuno prešla na četverodnevni radni tjedan krajem 2023., navodi se u izvješću koje je objavio jedan od organizatora eksperimenta.
Studiju je u srijedu objavio Autonomy, think tank koji je proveo ispitivanje 2022. s neprofitnim organizacijama 4 Day Week Global i 4 Day Week UK Campaign u partnerstvu s istraživačima sa sveučilišta Cambridge i Oxford te Boston Collegea.
Učinci skraćenog radnog vremena bili su iznimno korisni za zaposlenike i njihove tvrtke, navodi se u izvješću.
Zaposlenici su izjavili da uživaju u boljem tjelesnom i mentalnom zdravlju, boljoj ravnoteži između poslovnog i privatnog života, općem zadovoljstvu životom te da su manje iscrpljeni zbog posla.
„Ključna stvar je da rezultati nakon šest mjeseci nisu posljedica kratkoročnih utjecaja. Ti su učinci stvarni i dugotrajni”, rekla je Juliet Schor, profesorica sociologije koja je anketirala radnike koji su sudjelovali u eksperimentu.
Menadžeri i izvršni direktori u 28 tvrtki koji su pristali odgovoriti na dodatna pitanja kažu da je četverodnevni radni tjedan pozitivno utjecao na njihovu tvrtku. Polovica tvrtki imala je manju fluktuaciju osoblja, trećini je zapošljavanje novih ljudi postalo mnogo lakše, a 82% je prijavilo korisne učinke na dobrobit zaposlenika.
Izvješće također naglašava metode koje su organizacije koristile za održavanje četverodnevnog tjedna, uključujući nove načine organizacije sastanaka, radne komunikacije i određivanja prioriteta.
Gotovo polovica od 61 tvrtke koje su sudjelovale u ispitivanju 2022. godine su u marketingu i oglašavanju, uslužnom i neprofitnom sektoru. Ostatak obuhvaća niz industrija, uključujući građevinarstvo, proizvodnju, maloprodaju, zdravstvo te zabavu.
Zaposlenici posljednjih godina sve češće zagovaraju skraćenje radnog tjedna, pogotovo nakon što su milijuni zaposlenika tijekom pandemije prešli na rad na daljinu i prestali putovati na posao, štedeći tako vrijeme i novac.
Svijet
Bivši američki general upozorava neutralne zemlje Švicarsku i Austriju
Bivši zapovjednik američke vojske u Europi, Ben Hodges, upozorava Europu na moguće povlačenje američkih trupa pod Donaldom Trumpom i poziva na ozbiljne pripreme: “Neutralnost sama po sebi ne štiti.”
Hodges ističe da bi povlačenje američkih snaga povećalo rizik od daljnjih ruskih napada, osobito na Moldaviju i baltičke države. “Ruska propaganda stalno o tome govori,” rekao je u intervjuu za SonntagsBlick.
Trump bi mogao povući trupe iz Europe
Prema Hodgesu, Trump Kinu vidi kao glavnog suparnika, što bi moglo dovesti do preusmjeravanja američkih snaga iz Europe u Indo-Pacifik. Sličnu analizu nedavno je iznio i YouTuber i obavještajni analitičar Ryan McBeth.
Trenutno je u Europi stacionirano oko 100.000 američkih vojnika, čije se financiranje osigurava iz različitih proračuna. Ako se ne osiguraju dodatna sredstva, moglo bi doći do povlačenja 10.000 vojnika, a kasnije i do 30.000. “Američke snage nisu primarno u Europi kako bi štitile Njemačku ili Francusku,” objašnjava Hodges. “One služe obrani unaprijed – SAD se ne može zaštititi samo iz Teksasa ili Sjeverne Karoline.”
Može li Europa sama odvratiti Rusiju?
Hodges smatra da bi povlačenje američkih trupa ugrozilo sigurnost Europe. “Logično bi bilo očekivati da će SAD stati uz svoje saveznike,” kaže, ali upozorava da se već sama činjenica da se to pitanje često postavlja može smatrati lošim znakom.
Unatoč tome, Europa nije potpuno nezaštićena: “Francuska i Velika Britanija su nuklearne sile, a Njemačka, Italija i Poljska imaju snažne vojske. Ako postoji politička volja, Europa može odvratiti Rusiju.”
Švicarska i Austrija trebaju ulagati u protuzračnu obranu
Hodges također upozorava da bi se i neutralne države, poput Švicarske i Austrije, trebale pripremiti. “Prije tri godine nitko nije vjerovao da će Rusija pokrenuti opsežan napad na Ukrajinu,” ističe.
Savjetuje da Švicarska (a time i Austrija) značajno poveća ulaganja u protuzračnu obranu. “Rusija koristi artiljeriju, vođene bombe i rakete za uništavanje infrastrukture. Protiv toga je potrebna snažna protuzračna obrana.”
Također naglašava potrebu za boljom obranom od dronova i obuku kroz velike vojne vježbe.
Neutralnost nije jamstvo sigurnosti
Hodges upozorava da se Švicarska ne može osloniti na svoju neutralnost. “Ne vjerujem da Rusija poštuje švicarsku neutralnost,” tvrdi. Iako ne očekuje da će ruski tenkovi ikada ući u Švicarsku, naglašava da Rusija vodi hibridne ratove, kao što se već vidi na Crnom moru i u Sjevernom moru. “Švicarska (i Austrija) nisu imune na takve prijetnje.”
Skepticizam prema Trumpovoj politici prema Ukrajini
Govoreći o Trumpovoj strategiji prema Ukrajini, Hodges je skeptičan. Iako Trump želi okončati rat, njegov način djelovanja ostaje nejasan. “Pritisak na Ukrajinu nije dovoljan,” kaže Hodges. “Putin će nastaviti dok ne ostvari svoje ciljeve.”
Zaključuje da sankcije same po sebi nisu dovoljne te da je potreban vojni pritisak kako bi se Kremlj zaustavio.
Iako se trenutno puno priča o mirovnim pregovorima, Hodges ne vjeruje u brzi dogovor. “Svi ti razgovori u Rijadu, Moskvi ili Bruxellesu su tek priprema. Pravi mirovni pregovori još nisu ni na vidiku.”
Svijet
Turska planira izgradnju 8,5 km dugog zida prema Grčkoj
Turska je najavila planove za izgradnju dijela graničnog zida duž granice s Grčkom kako bi spriječila ilegalne prelaze. Guverner turske provincije Edirne, Yunus Sezer, izjavio je u utorak da će se ove godine najprije izgraditi 8,5 kilometara zida. Edirne graniči s državama članicama EU-a, Grčkom i Bugarskom.
Zid će se postupno proširivati
Prema Sezerovim riječima, u kasnijim fazama planira se izgradnja dodatnih dijelova zida duž kopnene granice između Turske i Grčke, koja je duga oko 200 kilometara.
Sporazum između Turske i EU-a
Turska i Europska unija potpisale su 2016. godine sporazum s ciljem smanjenja broja migranata koji preko Turske ulaze u EU. Ipak, mnogi migranti i dalje pokušavaju prijeći u Grčku, uglavnom morskim putem, pri čemu često dolazi do tragičnih nesreća.
Tijekom proteklih godina, Turska je već izgradila više od tisuću kilometara zidova duž svojih granica s Iranom i Sirijom kako bi spriječila ilegalne ulaske u zemlju.
Svijet
Rekordan rezultat AfD-u u Njemačkoj, CDU
Njemački glasači izlaze danas na opće izbore na kojima su konzervativci favoriti nakon kampanje uzdrmane jačanjem krajnje desnice i dramatičnim povratkom američkog predsjednika Donalda Trumpa. Biračka mjesta otvorila su se u 8 sati, a više od 59 milijuna Nijemaca ima pravo glasa.
Vjerojatni novi kancelar Friedrich Merz obećao je čvrst pomak udesno ako bude izabran kako bi ponovno pridobio birače krajnje desne antiimigracijske Alternative za Njemačku (AfD), koja očekuje rekordan rezultat nakon niza smrtonosnih napada za koje se okrivljuje tražitelje azila.
Ovo su rezultati izlaznih anketa u 18 sati:
- CDU/CSU – 29 posto
- AfD – 19.5 posto
- SPD – 16 posto
- Zeleni – 13.5 posto
- Linke – 8.5 posto
- FPD – 4.9 posto
- BSW – 4.7
