Panorama
U Hrvatskoj za produženi vikend ostvareno gotovo milijun noćenja, gosti iz Austrije među najbrojnijim
Tijekom produženog vikenda povodom Praznika rada, odnosno u razdoblju od 28. travnja do 1. svibnja u Hrvatskoj je prema podacima sustava eVisitor ostvareno više od 256 tisuća dolazaka i preko 890 tisuća noćenja, što u usporedbi s istim razdobljem prošle godine predstavlja rast u dolascima od 49 posto te u noćenjima od 42 posto. Pritom je najviše noćenja ostvareno u Istri, na Kvarneru te u Splitsko–dalmatinskoj županiji, a gledano prema destinacijama u Dubrovniku, Poreču, Rovinju, Umagu, Zagrebu i Splitu.
„Rezultati ovog produženog vikenda potvrđuju kako je naša zemlja sve zanimljivija cjelogodišnja destinacija, a s obzirom na ulazak Hrvatske u Schengen i prometno dostupnija destinacija za kraća i česta vikend putovanja. Naime, ovih su dana naši najbrojniji gosti bili Slovenci, Poljaci, Austrijanci, Nijemci i Talijani, a zanimljivo je kako su vrlo zastupljeni bili i Nizozemci te Britanci“, izjavio je Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice, nadodavši kako su rezultati iz dosadašnjeg dijela godine najbolja najava glavne ljetne sezone.
Kada je pak riječ o rezultatima ostvarenim tijekom prva četiri mjeseca ove godine, podaci sustava eVisitor pokazuju kako je u navedenom razdoblju u našoj zemlji ostvareno preko 2 milijuna dolazaka i 5,9 milijuna noćenja. Navedeno u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od 28 posto u dolascima i 17 posto u noćenjima, odnosno rast od 4 posto u noćenjima u odnosu na isto razdoblje rekordne 2019. godine. Pritom su najbrojniji bili gosti s tržišta Hrvatske, Slovenije, Njemačke, Austrije, BiH, Italije, UK-a i SAD-a, dok je gledano prema destinacijama najviše noćenja ostvareno u Zagrebu, Dubrovniku, Rovinju, Splitu, Poreču i Opatiji.
„Zadovoljni smo da su se pozitivni trendovi otpočetka godine nastavili i tijekom ovog produženog vikenda što je ponovna potvrda kako je Hrvatska poželjna destinacija i izvan ljetnih mjeseci. Veseli nas posebno što turisti sve više i više prepoznaju atraktivnosti i ponudu naših kontinentalnih županija, koje gotovo sve ostvaruju bolje rezultate nego 2019. godine. Oboje ide u prilog ispunjenju naših strateških ciljeva – razvoju cjelogodišnjeg i regionalno uravnoteženijeg turizma. S obzirom na izvrsne dosadašnje rezultate optimistično dočekujemo i glavni dio turističke godine, koji je pred nama“, poručila je Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta.
Pozitivna kretanja zabilježena su i tijekom samog mjeseca travnja u kojem je u Hrvatskoj ukupno ostvareno više od 1,1 milijun dolazaka i 3,3 milijuna noćenja, što u odnosu na travanj prošle godine predstavlja rast od 26 posto u dolascima i 16 posto u noćenjima. Najbrojniji gosti u travnju bili su s tržišta Hrvatske, Slovenije, Njemačke, Austrije, BiH, Italije, UK-a i SAD-a, dok je gledano prema destinacijama najviše noćenja ostvareno u Zagrebu, Dubrovniku, Rovinju, Splitu, Poreču i Opatiji.
Zanimljivosti
U susjednoj zemlji za prometni prekršaj dobio kaznu od 106.000 eura
58-godišnji Švicarac vozio je preblizu drugom vozilu na autocesti. Sada je osuđen na veliku novčanu kaznu.
58-godišnji vozač u Švicarskoj uložio je žalbu na presudu višeg suda iz prošlog kolovoza. Prema ovoj presudi, on mora platiti kaznu od preko 100.000 franaka – što je ekvivalentno 106.000 eura. Savezni sud je odbio njegovu žalbu.
Čovjek iz Aargaua osuđen je na uvjetnu kaznu od 50 dnevnih stopa od 1970 franaka svaka. To znači da mora platiti iznos veći od 100.000 ako u sljedeće dvije godine počini novo kazneno djelo. Vozač u svakom slučaju mora platiti sudske troškove od 13.000 franaka.
58-godišnjak je 23. ožujka vozio svoj automobil autocestom A1 prema Zürichu. “Policijski video dokazi pokazuju kako vozač prati vozilo ispred sebe na nedovoljnoj udaljenosti”, navodi se u presudi Saveznog suda.
Kako je vidljivo iz odluke Višeg suda, udaljenost od automobila ispred mora biti šestina brzinomjera. “Ovo nije proizvoljna odluka”, presudio je Savezni sud. Osim toga, podupire odluku Višeg suda koji je mjerio udaljenost kroz smjernice. Savezni sud stoga potvrđuje kaznu. Milijunaš se nadao da će svojom žalbom postići oslobađajuću presudu.
Kazna je tolika jer Švicarac ima oporezivi prihod od preko 1,6 milijuna franaka.
Panorama
Znanstvenici otkrili ključnu poveznicu u povijesti indoeuropskih jezika
Nova genetska analiza otkriva dosad nepoznatu populaciju ključnu za nastanak i širenje indoeuropskih jezika.
Međunarodni tim istraživača pod vodstvom Rona Pinhasija s Instituta za evolucijsku antropologiju Sveučilišta u Beču i Davida Reicha sa Sveučilišta Harvard otkrio je važan dio slagalice u razumijevanju podrijetla indoeuropske jezične porodice. Analizom drevne DNK 435 pojedinaca s arheoloških nalazišta diljem Euroazije (6.400 – 2.000 g. pr. Kr.) identificirana je populacija koja predstavlja „kariku koja nedostaje” u povijesti indoeuropskih jezika.
Više od 400 indoeuropskih jezika, uključujući važne grane poput germanskih, romanskih, slavenskih, indoiranskih i keltskih jezika, danas govori gotovo polovica svjetske populacije. Povjesničari i lingvisti istražuju podrijetlo i širenje jezika koji potječu iz proto-indoeuropskog (PIE) još od 19. stoljeća, budući da u ovom području i dalje postoje znanstvene nepoznanice.
Novootkrivena populacija, koja je živjela na stepskom području Kavkaza i donje Volge, povezana je sa svim populacijama koje govore indoeuropske jezike. Posebno je značajno otkriće da su i anatolijski jezici, uključujući hetitski, potekli od ove grupe.
Prijašnja istraživanja pokazala su da je jamna kultura (3.300 – 2.600 g. pr. Kr.) od 3.100 g. pr. Kr. nadalje imala ključnu ulogu u širenju indoeuropskih jezika iz pontsko-kaspijskih stepa prema Europi i Aziji. No, anatolijski jezici, poput hetitskog, razlikuju se jer nisu imali stepsko podrijetlo. Nova istraživanja pokazuju da su potekli iz populacije koja je između 4.500 i 3.500 g. pr. Kr. živjela u regiji između Kavkaza i donje Volge – takozvane kavkasko-donjovolške skupine.
Studija, objavljena u časopisu „Nature“, otkriva da su pripadnici jamne kulture nosili do 80 posto genetskog nasljeđa populacije kavkasko-donjovolške populacije, što znači da je upravo ova skupina mogla biti ključni nositelj proto-indoanatolijskog jezika – zajedničkog pretka kako anatolijskih, tako i kasnijih indoeuropskih jezika. Ovi nalazi predstavljaju veliki iskorak u razumijevanju razvoja i širenja indoeuropskih jezika i nude odgovor na jedno od najvažnijih pitanja u povijesti lingvistike.
Zanimljivosti
Milijunaš u Poljskoj gradi najveći kip Djevice Marije u Europi
Jedan od najbogatijih Poljaka u rodnom Kikolu, 170 kilometara sjeverozapadno od Varšave, želi podići kip Djevice Marije visok 55 metara. Prema riječima gradonačelnice Renate Golebiewske, gradić je već odobrio gradnju, prenose poljski mediji.
Inicijator i financijer su multimilijunaš Roman Karkosik (73) i njegova supruga Grazyna. Kip Djevice Marije trebao bi biti najveći u Europi, nadmašujući skulpturu Majke Božje u blizini gradića Miribel u zapadnoj Francuskoj.
Francuski kip podignut je prije više od 80 godina i visok je 35 metara. Najveći svjetski kip Djevice Marije već nekoliko godina stoji na obalnom brdu Monte Maria, oko 20 kilometara južno od grada Batangas na Luzonu, na Filipinima. Mjeri više od 90 metara.
Očekuje se da će novi poljski kip biti dovršen sljedeće godine. U planu je 40 metara visoka skulptura na 15 metara visokom postamentu u obliku krune. Rečeno je da će zgrade koje već stoje na imanju izvan malog grada biti srušene. Nalazište se nalazi u blizini marijanskog svetišta u selu Konotopie.
Već prije 15 godina izgradnja goleme figure Krista izazvala je pomutnju u Poljskoj. Kip u Swiebodzinu, u zapadnoj Poljskoj, visok je 52 metra uključujući bazu i stoga je manji od trenutnog građevinskog projekta. Najveći kip Isusa na svijetu je građevina visoka 61 metar u Indoneziji, koja je svečano otvorena 2024. godine.
You must be logged in to post a comment Login