Hrvatska
U Hrvatskoj izglasan novi zakon o kaznama: Kazne se drastično povećavaju, a mnogi zakon smatraju kontroverznim
Hrvatski sabor u petak je izmijenio Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira i drastično povećao kazne za prekršaje koje sada idu do čak četiri tisuće eura, za izmjene je glasovalo 77 zastupnika, 50 je bilo protiv, prenosi Hina.
Najteži prekršaji, među kojima su isticanje simbola i pozdrava čiji sadržaj izražava ili potiče mržnju, a takav je, primjerice Za dom spremni, kao i širenje lažnih vijesti, kažnjavat će se od 700 do 4000 eura.
Za teške prekršaje, među kojima su tuča i svađa na javnom mjestu, lažno predstavljanje i neovlašteno nošenje znakova službene osobe, kazne iznose od 300 do 2000 eura.
U iznosima od 200 do 1000 eura, kažnjavalo bi se vrijeđanje i omalovažavanje moralnih osjećaja građana, pijančevanje ili konzumaciju opojnih droga na javnom mjestu.
Zakon izmijenjen u hitnoj proceduri
Sabor je spomenuti Zakon izmijenio u hitnoj proceduri čemu se protivila i lijeva i desna oporba koja je ustrajala na tvrdnjama da se to radi na zahtjev SDSS-a, HDZ-ova koalicijskog partnera, a uoči nedjeljne komemoracije u Jasenovcu.
Ovo je napravljeno radi komemoracije, radi jedne kolone, a Milorad Pupovac je jasno rekao da se to odnosi na pozdrav ZDS, ponovio je i danas Stipo Mlinarić (DP) u raspravi u kojoj je, opet, podijeljen niz opomena, a zastupnici se međusobno vrijeđali.
Jasno je da dolaze izbori, HDZ nije samo odriješio kesu, nego i po hitnom postupku i ispunjava dugove koalicijskom partneru SDSS-u, tvrdi Ružicva Vukovac (PH), dodavši kako je ne bi čudilo da slijedeći potez vladajućih bude bude brisanje prvog, bijelog polja na grbu crkve svetog Marka.
Nino Raspudić (Most) za zakon kaže da je „zabrinjavajući“, da se radi o opasnoj stvari, uvodu u budući totalitarizam i represiju.
Željko Sačić (HS) ponavlja da je predmetni zakon duboko protuustavan i nezakonit da krši temelja načela vladavine prava i narušava pravnu sigurnost naših građana. Krajnje je nejasno koje su sklade, slike, simboli kažnjivi, upozorio je te najavio kako će Suverenisti, izglasuje li se zakon, tražiti od predsjednika države da ga ne potpiše.
Za izglasovana zakonska rješenja, Arsen Bauk kaže da su „domobranski pristup“, za koji „mi kojima teče partizanska krv nikada nismo bili“.
Ističe i da je zakon donesen u dosta skučenoj demokratskoj proceduri i da bi ga Ustavni sud iz pedagoških razloga trebao vratiti.
Bavimo se tko će što govoriti, a ne rješavamo ozbiljnije prekršaje, poput uništavanja imovine, kaže Dario Zurovec (Fokus).
Sasvim drugačiji pogled na zakon nudi Nikola Mađar (HDZ) koji ističe da je njegova svrha odvraćanje, preventiva, sigurnost za sve građane i imovinu.
Prekršaji se usklađuju sa drugim zakonima, ne mijenja se sadržaj zakona, niti se uvodi ijedan novi prekršaj, naglasio je.
U raspravi koja je prethodila izglasavanju izmjena Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, zastupnici su ponovno ‘otklizali’ u međusobne uvrede, pa je predsjednik Sabora podijelio niz opomena.
Vlada: Nema novih prekršajnih djela, samo se povećavaju kazne
Vladini predstavnici proteklih su dana tumačili da se izmjenama Zakona o prekršajima ne ustanovljavaju nova prekršajna djela, već se samo povećavaju novčane kazne za njih.
Svrha većih kazni je da odvrati počinitelje, odnosno da osoba iz godine u godinu ne ponavlja isti prekršaj i da se pošalje poruka društvu da neki prekršaji nisu prihvatljivi, tumačili su Vladin predstavnici.
Na opaske zastupnika da je trebalo donijeti novi zakon, a ne mijenjati postojeći, star 46 godina, otkrili su da je osnovana međuresorna radna skupina za izradu novog zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
Hrvatska
Usporedio proizvode u Njemačkoj i Hrvatskoj, uslijedio je šok
U jeku bojkota trgovina koju je putem društvenih mreža inicirala potrošačka platforma “Halo, inspektore” te dok Vlada širi paket proizvoda s ograničenim cijenama, trgovce i trgovačke lance ponovno se proziva da su visokim maržama i raznim drugim nepoštenim praksama (poput zaokruživanja cijena naviše u vrijeme prelaska s kune na euro) lansirali cijene u nebo.
Najveću ljutnju potrošača izazivaju znatno niže cijene u susjednim zemljama, pogotovo u onim trgovačkim lancima koji posluju i ondje i ovdje.
Upravo je to jedno od najčešće postavljanih pitanja u posljednje vrijeme: Zašto su kod nas cijene više nego u istom trgovačkom lancu vani?
“I tu je inflacija ostavila svoje posljedice, međutim sve u okvirima do 20 posto poskupljenja. No, treba reći da se ovdje osnovica plaće svake godine korigira sukladno sa stopom godišnje inflacije iz protekle godine, tako da je građani praktički i ne osjete previše”, kazao nam je u uvodu.
I u Njemačkoj, barem u onom dijelu pokrajine Baden-Württemberg gdje on živi, naš nam sugovornik kaže kako u zadnje vrijeme uočava povećani oprez kupaca.
“Vidljivo je da u zadnje vrijeme kupci malo opreznije biraju dućane i više kupuju po akcijama. Isto tako, prije je bilo normalno da trgovine i parkinzi istih budu krcati svakodnevno u vremenu od 18 do 20 sati u tjednu, dok se zadnjih godina to vidno smanjilo, čak i više nego prepolovilo”, kaže Goran.
Potom se osvrnuo na trgovačke marže u kojima mnogi u Hrvatskoj vide razlog previsokim cijenama.
“Opće je poznato kako ovdje u Njemačkoj, ali i ostalim uređenim zemljama Europske unije, postoje uredbe i zakon o maržama te ne pada nikome na pamet da to krši. Marže su definirane u postocima – najniža i najviša – po skupinama proizvoda, po dobavljačima, preprodavačima i slično, tako da gotovo sve trgovine imaju iste startne pozicije, a i krajnje cijene u trgovinama se u konačnici mnogo ne razlikuju. Sve to kontrolira država preko porezne uprave i inspektorata. Pitam se zašto u Hrvatskoj ne urede cijene na sličan način. Ne vjerujem da vlastodršci u Hrvatskoj ne znaju navedene podatke iz EU-a”, govori naš sugovornik.
PDV u Njemačkoj, dodaje, dijeli se u dvije skupine.
“Pet posto je na hranu, prehrambene artikle i sve što je vezano za prehranu, i on se u mojem slučaju kod tjedne prosječne kupovine odnosi na 85-90 posto artikala. Drugi porez je 19 posto, a on se odnosi na tehničke stvari, alkoholna pića ili luksuzne proizvode koji nisu nužno neophodni za život”, objašnjava.
Za primjer je naveo cijene nekoliko proizvoda u Njemačkoj. Kaže kako dezodorans u spreju od 150 mililitara poznatijih marki, kakvih je u Hrvatskoj teško naći po cijeni ispod 4 eura, u Njemačkoj košta između 1,99 i 2,99 eura, a na akcijama i manje. A kilogram kave u zrnu, također ovisno o marki proizvođača, košta od 7 do najviše 15 eura. Goran se prisjeća kako je u Hrvatskoj prije desetak godina kilogram takve kave po veleprodajnoj cijeni, dakle bez PDV-a, koštao 165 kuna iliti današnjih 22 eura.
Za čuvene čokolade Milka koje u Njemačkoj ne dolaze pakirane po 80 i 270 grama kao u Hrvatskoj, nego samo od 100 i 300 grama, naš sugovornik ističe da tamo koštaju 1,99 i 3,89 eura te da im je do Nove godine cijena bila 80 centi niža.
“Treba spomenuti kako su ti proizvodi izuzetno kvalitetni, većinom originalnog, najčešće njemačkog porijekla, proizvedeni za zapadno tržište, dok se u Hrvatskoj najčešće prodaju proizvodi proizvedeni u trećim zemljama za istočnoeuropsko tržište. Treba vidjeti zašto čokolada Milka od 300 grama proizvedena u Njemačkoj košta ovdje 3,89 eura, a ona proizvedena u Rumunjskoj ili Bugarskoj u Hrvatskoj košta 4,79 eura”, napominje.
Naveo je još jedan primjer koji je uočio dolazeći u Hrvatsku.
“Kraš Napolitanke od 740 grama u velikim trgovačkim lancima u Hrvatskoj su prije godinu dana duži period koštale 4,29 eura, a na akcijama 3,59 eura. A ja sam ih u jednom malom dućanu na sjeveru Hrvatske u to isto vrijeme kupovao po redovnoj cijeni od 3,50 eura.”
Usput je dao i sljedeći izračun za koji smatra da objašnjava taj nesrazmjer.
Mali trgovac: nabavna cijena 1,40€ + 1,40€ (100% marža) = 2,80€ + 0,70€ (PDV 25%) = 3,50€
Trgovački centri: nabavna cijena 1,40€ + 2,03 € (145% marža) = 3,43€ + 0,86€ (PDV 25%) = 4,29€
“Pritom nisam ukalkulirao da trgovački lanci sigurno dobiju jeftiniju nabavnu cijenu zbog brojnosti i količine narudžbe pa njihova marža otprilike iznosi negdje oko 170 posto. Neshvatljivo mi je i nelogično da netko od trgovaca zaradi više na proizvodu od onoga tko ga je proizveo”, kaže.
Smatra da država ima aparate kao što su Državni inspektorat i Porezna uprava, da cijene stavi pod kontrolu, samo ako za to postoji volja.
Potaknut započetim bojkotom trgovina u Hrvatskoj za N1 javio se jedan čitatelj iz Njemačke – predstavio se kao Goran – koji već desetak godina živi u jednom mjestu pokraj Stuttgarta. Usporedio je tamošnju inflaciju i njene posljedice s ovom u Hrvatskoj.
Hrvatska
U Hrvatskoj danas opći bojkot svega:” Ne kupujemo ništa”
U Hrvatskoj je jučer počeo najavljeni tjedni bojkot trgovačkih lanaca Lidla, Eurospina i dm-a te triju proizvoda – Coca Cole i drugih gaziranih pića, vode u bocama i deterdženata za posuđe – na poziv platforme Halo, inspektore.
Danas je opći bojkot svega. Platforma Halo, inspektore, koja bojkote organizira, poziva potrošače da danas ne kupuju ništa nigdje.
“Jednodnevni bojkot. Svega. DANAS NE KUPUJEMO NIŠTA. Ni fizički ni online. Ne plaćamo ništa”, napisali su.
Rano jutros su se oglasili na Facebook stranici Halo, inspektore.
“DANAS OPĆI BOJKOT!
Divljanje s cijenama postalo je profiterstvo na grbi potrošača koji je ostao nezaštićen na vjetrometini pohlepe i neosjetljivosti. I rekli smo: dosta je”, napisali su.
“Nakon prvog bojkota hrvatskih potrošača 24. 1. 2025. pokazali smo da POTROŠAČ IMA MOĆ. Bili smo jedinstveni u zahtjevu: zaustavite divljanje cijena na hrvatskom tržištu!
Trgovci su taj petak izgubili – novac, a to je jedino što ih je moglo pokrenuti. Odjednom je u roku dva-tri dana moguće sniziti cijenu za stotine proizvoda. I najavljuju se daljnja sniženja. Znači – može se. Ima prostora”, pišu.
Hrvatska
U Hrvatskoj se nastavlja bojkot, građni pozvani na bojkot tri velika lanca
Na konferenciji za medije Facebook grupe “Halo, inspektore“ iza koje stoji Europski centar izvrsnosti potrošača odlučeno je kako se nastavlja bojkot koji je počeo prošli petak kada se uspješno motiviralo građane da cijeli dan ne kupuju u trgovinama. Prema izvještajima Porezne uprave, pad broja izdanih fiskalnih računa iznosio je preko 35 posto što je dovelo do toga da trgovine taj dan zjape prazne.
“Ovo su organizirani potrošači, a mi smo samo samo kanal“, rekao je na početku Josip Klemen, savjetnik potrošačke platforme koja je pokrenula spomenutu Facebook grupu. Pozivaju u petak, 31. siječnja, na opći bojkot potrošnje bez obzira radi li se o trgovinama, bankama ili benzinskim postajama. Od četvrtka najavljuju organizirani bojkot po tri trgovačka lanca i tri proizvoda. U prvom tjednu pozivaju na bojkot Lidla, Eurospina i DM-a. Tri proizvoda za koja su se odlučili su Coca Cola i srodna gazirana pića, flaširana voda i deterdženti.
Kod posljednje spomenutog posebno ističu kako su nezadovoljni smanjenjem količine proizvoda, a rastom cijene istog. Obratili su se i djelatnicima spomenutih lanaca: “Pozivamo blagajnice, vozače, sve radnike u trgovačkim centrima da nam se pridruže. Usporite taj dan rad – ako ste na blagajni, usporite svoj rad. Mirnim prosvjedom i usporenim radom pokažite da ste uz nas. Ne želimo ugroziti vaša primanja. Ovo je poruka svima koji nisu poduzeli apsolutno ništa. Vjerujemo da možemo dočekati promjene i to je ono što želimo reći. Idemo u petak doslovno zaustaviti Hrvatsku – idemo reći ne, dosta nam je poskupljenja, želimo bolji život”, rekao je Kelemen.
Na pitanje zašto su se odlučili baš za ta tri lanca, Klemen je poručio kako su to odabrali potrošači jer su uočili da su cijene u tim trgovinama bitno skuplje u odnosu na susjedne zemlje.
You must be logged in to post a comment Login