Panorama
U Europi raste prodaje električnih automobila, ovo su najtraženiji modeli
Iako su benzinski automobili i dalje bili najtraženiji, porast novih registracija automobila u Europi prošlog mjeseca zasluga je električnih automobila. Oni su u kolovozu zabilježili svoj drugi najveći mjesečni tržišni udio. U 28 europskih tržišta, 22 posto ukupnih registracija činila su električna vozila.
Ukupno je tržište poraslo za 20 posto, s povećanjem količine električnih automobila za 102 posto, a benzinskih za samo 11 posto. No automobili s benzinskim pogonom i dalje čine više od polovice (53 posto) registracija, podaci su tvrtke JATO Dynamics, piše N1.
Prodaja električnih automobila doživjela je snažan rast u Belgiji (+224 posto), Grčkoj (+183), Luksemburgu (+164) i Portugalu (164). S porastom broja registriranih automobila od 171 u Njemačkoj, ova je zemlja činila 44 posto ukupne europske potražnje.
Međutim, porast električnih automobila ne utječe na sve proizvođače. Između siječnja i kolovoza, broj novo-registriranih Tesli skočio je s 45.600 primjeraka u 2020. na rekordnih 236.400 komada ove godine, a njihov udio na tržištu skočio je na 17,3 posto. MG je također bilježio rast prodaje u kolovozu, stekavši drugi najveći tržišni udio između kolovoza 2022. i istog mjeseca ove godine na cjelokupnom tržištu.
Ford, Hyundai-Kia, Citroën, Peugeot i Volkswagen su među onima na koje je utjecao uspon Tesle i MG-a.
Tesla Model Y i dalje vodi kao najprodavaniji model s 21.549 primjeraka u kolovozu, što je povećanje od 208 posto u odnosu na isti mjesec lani. Tijekom prvih osam mjeseci ove godine, ukupno je registrirano 169.420 komada, najviše u Europi.
Značajni rezultat zabilježili su i Renault Clio (+145 posto), Tesla Model 3 (+307 posto), Volkswagen ID.4 (+61 posto) i BMW X1 (+392 posto). Dobre rezultate također je zabilježio MG 4, šesti najprodavaniji električni model i BMW iX1 s registriranih 4.693 primjeraka.
Jači rezultat zabilježili su i Mercedes EQA (3.706 primjeraka ) i Volvo XC40 (3.108 primjeraka). Renault Austral, s 4460 primjeraka, bio je četvrti najpopularniji Renault, a Jeep Avenger zabilježio je snažan mjesec s 3.669 prodanih komada od kojih je 2.127 bilo električno.
Zanimljivosti
U susjednoj zemlji za prometni prekršaj dobio kaznu od 106.000 eura
58-godišnji Švicarac vozio je preblizu drugom vozilu na autocesti. Sada je osuđen na veliku novčanu kaznu.
58-godišnji vozač u Švicarskoj uložio je žalbu na presudu višeg suda iz prošlog kolovoza. Prema ovoj presudi, on mora platiti kaznu od preko 100.000 franaka – što je ekvivalentno 106.000 eura. Savezni sud je odbio njegovu žalbu.
Čovjek iz Aargaua osuđen je na uvjetnu kaznu od 50 dnevnih stopa od 1970 franaka svaka. To znači da mora platiti iznos veći od 100.000 ako u sljedeće dvije godine počini novo kazneno djelo. Vozač u svakom slučaju mora platiti sudske troškove od 13.000 franaka.
58-godišnjak je 23. ožujka vozio svoj automobil autocestom A1 prema Zürichu. “Policijski video dokazi pokazuju kako vozač prati vozilo ispred sebe na nedovoljnoj udaljenosti”, navodi se u presudi Saveznog suda.
Kako je vidljivo iz odluke Višeg suda, udaljenost od automobila ispred mora biti šestina brzinomjera. “Ovo nije proizvoljna odluka”, presudio je Savezni sud. Osim toga, podupire odluku Višeg suda koji je mjerio udaljenost kroz smjernice. Savezni sud stoga potvrđuje kaznu. Milijunaš se nadao da će svojom žalbom postići oslobađajuću presudu.
Kazna je tolika jer Švicarac ima oporezivi prihod od preko 1,6 milijuna franaka.
Panorama
Znanstvenici otkrili ključnu poveznicu u povijesti indoeuropskih jezika
Nova genetska analiza otkriva dosad nepoznatu populaciju ključnu za nastanak i širenje indoeuropskih jezika.
Međunarodni tim istraživača pod vodstvom Rona Pinhasija s Instituta za evolucijsku antropologiju Sveučilišta u Beču i Davida Reicha sa Sveučilišta Harvard otkrio je važan dio slagalice u razumijevanju podrijetla indoeuropske jezične porodice. Analizom drevne DNK 435 pojedinaca s arheoloških nalazišta diljem Euroazije (6.400 – 2.000 g. pr. Kr.) identificirana je populacija koja predstavlja „kariku koja nedostaje” u povijesti indoeuropskih jezika.
Više od 400 indoeuropskih jezika, uključujući važne grane poput germanskih, romanskih, slavenskih, indoiranskih i keltskih jezika, danas govori gotovo polovica svjetske populacije. Povjesničari i lingvisti istražuju podrijetlo i širenje jezika koji potječu iz proto-indoeuropskog (PIE) još od 19. stoljeća, budući da u ovom području i dalje postoje znanstvene nepoznanice.
Novootkrivena populacija, koja je živjela na stepskom području Kavkaza i donje Volge, povezana je sa svim populacijama koje govore indoeuropske jezike. Posebno je značajno otkriće da su i anatolijski jezici, uključujući hetitski, potekli od ove grupe.
Prijašnja istraživanja pokazala su da je jamna kultura (3.300 – 2.600 g. pr. Kr.) od 3.100 g. pr. Kr. nadalje imala ključnu ulogu u širenju indoeuropskih jezika iz pontsko-kaspijskih stepa prema Europi i Aziji. No, anatolijski jezici, poput hetitskog, razlikuju se jer nisu imali stepsko podrijetlo. Nova istraživanja pokazuju da su potekli iz populacije koja je između 4.500 i 3.500 g. pr. Kr. živjela u regiji između Kavkaza i donje Volge – takozvane kavkasko-donjovolške skupine.
Studija, objavljena u časopisu „Nature“, otkriva da su pripadnici jamne kulture nosili do 80 posto genetskog nasljeđa populacije kavkasko-donjovolške populacije, što znači da je upravo ova skupina mogla biti ključni nositelj proto-indoanatolijskog jezika – zajedničkog pretka kako anatolijskih, tako i kasnijih indoeuropskih jezika. Ovi nalazi predstavljaju veliki iskorak u razumijevanju razvoja i širenja indoeuropskih jezika i nude odgovor na jedno od najvažnijih pitanja u povijesti lingvistike.
Zanimljivosti
Milijunaš u Poljskoj gradi najveći kip Djevice Marije u Europi
Jedan od najbogatijih Poljaka u rodnom Kikolu, 170 kilometara sjeverozapadno od Varšave, želi podići kip Djevice Marije visok 55 metara. Prema riječima gradonačelnice Renate Golebiewske, gradić je već odobrio gradnju, prenose poljski mediji.
Inicijator i financijer su multimilijunaš Roman Karkosik (73) i njegova supruga Grazyna. Kip Djevice Marije trebao bi biti najveći u Europi, nadmašujući skulpturu Majke Božje u blizini gradića Miribel u zapadnoj Francuskoj.
Francuski kip podignut je prije više od 80 godina i visok je 35 metara. Najveći svjetski kip Djevice Marije već nekoliko godina stoji na obalnom brdu Monte Maria, oko 20 kilometara južno od grada Batangas na Luzonu, na Filipinima. Mjeri više od 90 metara.
Očekuje se da će novi poljski kip biti dovršen sljedeće godine. U planu je 40 metara visoka skulptura na 15 metara visokom postamentu u obliku krune. Rečeno je da će zgrade koje već stoje na imanju izvan malog grada biti srušene. Nalazište se nalazi u blizini marijanskog svetišta u selu Konotopie.
Već prije 15 godina izgradnja goleme figure Krista izazvala je pomutnju u Poljskoj. Kip u Swiebodzinu, u zapadnoj Poljskoj, visok je 52 metra uključujući bazu i stoga je manji od trenutnog građevinskog projekta. Najveći kip Isusa na svijetu je građevina visoka 61 metar u Indoneziji, koja je svečano otvorena 2024. godine.
