Austrija
U Beču otvoren labaratorij s kapacitetom od 30.000 PCR testova dnevno

Puštanjem u rad novog laboratorija u 14. bečkom kotaru, austrijski kapacitet za precizne testova na koronavirus značajno se povećao. Iza labaratorija stoji Lifebrain Group, a u labaratoriji se dnevno može obaviti 30.000 PCR testova.
“Ovaj laboratorij može obraditi 30.000 PCR testova dnevno”, rekao je Michael Havel, suosnivač Lifebrain Group na konferenciji za novinare u utorak. Uskoro bi se kapacitet laboratorija mogao povećati i na 60.000 PCR testova dnevno. U svakom slučaju, Grad Beč već je rezervirao kvotu do 10.000 testova dnevno.
Laboratorij je smješten u paviljonu 17 bolnice Otto Wagner i osigurava 140 radnih mjesta. Grad će kao vlasnik iznajmiti 3.600 četvornih metara prostora. “U obnovu je uloženo pet milijuna eura, a sama obnova trajala je samo šest tjedana”, rekao je direktor Havel.
Šef tvrtke obećao je da će rezultati testa biti dostupni u roku od 24 sata. Do kraja godine, testovi će se provoditi svakodnevno od 7 do 22 sata, a danonoćni rad planiran je od početka 2021. godine.
Bečki gradski vijećnik za zdravstvo Peter Hacker (SPÖ) bio je oduševljen ovim super vrijednim resursom. Budući da je od početka bio pristaša čestog i masovnog testiranja. “Testiranje je jedini način da pandemiju donekle držite pod nadzorom. Sam grad je rezervirao kvotu do 10.000 PCR testova dnevno u novom laboratoriju”, rekao je Hacker.
Ova vrlo precizna metoda otkrivanja koronavirusa bit će važna i u budućnosti, unatoč nadolazećem cijepljenju. Čak i oni koji su cijepljeni ponekad mogu biti nositelji virusa.
Grupa Lifebrain osnovana je 2013. godine, a osim nove ustanove u bolnici Otto Wagner, nalaze se i na 300 lokacija u Italiji. Od početka tjedna se privatne osobe mogu testirati na virus putem brzog testa antigena (25 eura) ili PCR testa (59 eura) na tri mjesta za testiranje u Beču (dva u 10. bečkom kotaru te jedno u 15. bečkom kotaru).
- Lavine u Tirolu, Vorarlbergu i Salzburgu
- Istraga zbog nehotičnog ubojstva nakon nesreće na autocesti u Austriji u kojoj su preminule četiri žene
- Karner: Samo 250 od 100.000 Sirijaca se vratilo u domovinu
- Spašen Ivica Kostelić, u Austriji ga zatrpala lavina
- Četiri žene poginule u strašnoj nesreći na A2: Navodno su bile na putu iz Hrvatske za Austriju
Pero Bačić
Foto: Peter Hacker / facebook

Austrija
Karner: Samo 250 od 100.000 Sirijaca se vratilo u domovinu

Na današnjem zasjedanju Odbora za ljudska prava i pučkog pravobranitelja, austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (OVP) izjavio je da razmatra mogućnost prisilnog vraćanja migranata. Ova tema je pokrenuta na upit zastupnika FPÖ-a Reinholda Maiera, a povod za raspravu bio je podatak da se, unatoč promjenama vlasti u Siriji, dosad vratilo tek 250 od 100.000 sirijskih izbjeglica.
Karner je naglasio da svaki slučaj mora biti pojedinačno procijenjen, budući da sigurnosna situacija nije jednaka za sve etničke i vjerske skupine. Prema dostupnim podacima, tijekom 2023. i 2024. godine, dobrovoljno je napustilo Austriju oko 160 Sirijaca.
“Za nekoliko tjedana” trebao bi biti objavljen izvještaj o sigurnosnoj situaciji u Siriji. Austrija u vezi s tim pitanjem blisko surađuje s njemačkim vlastima.
Karner je prošlog tjedna planirao putovanje u Siriju zajedno s njemačkom ministricom unutarnjih poslova Nancy Faeser, no putovanje je otkazano zbog “konkretnih upozorenja o terorističkoj prijetnji”. Ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je da bi potencijalna opasnost za delegacije i sigurnosne snage bila prevelika te da su austrijske i njemačke vlasti zajednički donijele odluku o otkazivanju putovanja.
Austrija
Spašen Ivica Kostelić, u Austriji ga zatrpala lavina

Bivši hrvatski skijaš Ivica Kostelić ponovno se našao u situaciji opasnoj po život. U Obertauernu u Austriji odnijela ga je lavina i zatrpala. Uslijedila je akcija spašavanja u kojoj su Kostelić i skijaš koji je bio s njim uspješno spašeni, piše 24.ur.
Podignut je i spasilački helikopter. Jedan od skijaša uspio se sam izvući, dok su drugog morali otkopavati ispod snijega. Kostelić je trenutno u Obertauernu sa suprugom Elin i četvero djece.
Austrija
Austrija zbog deficita uvodi velike promjene kod AMS-a?!

Proračunska situacija u Austriji postaje sve alarmantnija. Zbog toga se šef AMS-a Johannes Kopf sada zalaže za ukidanje modela prijevremenog umirovljenja.
U ponedjeljak je postalo jasno da je proračunski deficit Austrije još veći nego što se ranije mislilo. Prema podacima Statistik Austria, državni dug je prošle godine porastao na visokih 394,1 milijardu eura.
Vlada uvodi prve mjere za smanjenje deficita
Austrijska vlada već je najavila prve mjere kako bi spriječila pokretanje postupka prekomjernog deficita od strane Europske unije. Tako je, primjerice, model obrazovnog dopusta ukinut 1. travnja, a u srijedu je predstavljen novi model kao njegova zamjena.
“Opravdano je znatno smanjenje”
U srijedu je šef AMS-a Johannes Kopf otišao korak dalje te se založio za ukidanje modela prijevremenog umirovljenja. Ovaj model do sada su mogli koristiti svi koji su bili pet godina pred mirovinu i postigli dogovor sa svojim poslodavcem. “Model je izuzetno privlačan za radnike, ali je previše skup”, izjavio je 52-godišnjak za list “Krone”.
Proračunske nesuglasice: “Ne možemo si više to priuštiti”
Posebno za AMS, prijevremena mirovina je veliki financijski teret, budući da se u slučaju kontinuirane prijevremene mirovine 90 posto troškova pokriva iz fonda osiguranja za nezaposlene. “Austrijski model je, s obzirom na proračunsku situaciju, preskup. Smatram da bi bilo opravdano znatno ga smanjiti”, jasan je Kopf.
Vlada planira prelazak na djelomičnu mirovinu
I u vladinom programu predviđena je zamjena postojećeg sustava novim modelom djelomične mirovine. Dok su prema dosadašnjim pravilima zaposlenici radili samo pola radnog vremena, ali primali tri četvrtine plaće i punu mirovinsku naknadu, ubuduće bi trebala biti moguća smanjena radna satnica od 62. ili 63. godine života, pri čemu bi zaposlenici djelomično već primali mirovinu.
Prema Kopfu, ovaj bi koncept bio znatno jeftiniji za državu, jer bi se sredstva crpila iz mirovinskog osiguranja, a ne više iz osiguranja za nezaposlene.