Ekonomija
U Austriji sve više dolazi do izražaja nedostatak ugostiteljskog osoblja
Kod AMS-a Donje Austrije trenutno je u gastronomiji registrirano više od 2.500 slobodnih radnih mjesta. To čini situaciju za mnoge tvrtke sve nesigurnijom. Situacija je “vrlo ozbiljna”, kaže predsjednik udruge Mario Pulker u intervjuu za „NÖ heute“.
Ugostitelj Mathias Strunz u Ratzersdorfu u St. Pöltenu ne može se požaliti na premalo gostiju, već na premalo osoblja: “Imamo dovoljno gostiju, no ne i osoblja”, kaže. Troje novih zaposlenika “dobro bi došlo”, pri čemu bi se morala popuniti dva mjesta u servisu i jedno u kuhinji.
Prije godinu dana Strunz je pokušao potražiti osoblje preko AMS-a. Međutim, nije dobio nijednu prijavu. Sudbina s kojom nije sam. U roku od godinu dana, od svibnja 2021., broj slobodnih mjesta kod AMS-a Donje Austrije porastao je za gotovo dvije trećine. Krajem svibnja 2022. godine na AMS-u Donje Austrije bilo je slobodno 2.502 radna mjesta.
Mathiasu Strunzu trenutno pomažu prijatelji koji uz glavni posao kod njega rade honorarno. I sam, kaže radi od 7 do 23 sata. Zašto se nitko ne javlja, za njega je misterij: „Mi smo tvrtka u St. Pöltenu s pristupačnosti javnim prijevozom. Nedjeljom smo zatvoreni, državnim praznicima smo zatvoreni.”
Isto vrijedi i za ugostitelja Hansa-Jörga Hinterleithnera u Hofamt Prielu (okrug Melk). Također očajnički traži zaposlenike i ne može objasniti zašto ni on ne može pronaći zaposlene. U interesu zaposlenika Hinterleithner je čak odlučio uvesti četverodnevni tjedan. Sada je otvoren od srijede do subote kako bi i zaposlenici mogli uživati u obiteljskom životu. No, ipak prijave nisu stizale. Nitko se ne prijavljuje na oglašena slobodna radna mjesta.
Općenito, četverodnevni tjedan je trenutno trend koji je vrlo uočljiv, kaže predsjednik odjela za gastronomiju Mario Pulker u intervjuu za „NÖ heute“. Mnoge tvrtke su ih već predstavile. “Mislim da poduzetnici ovdje moraju puno promijeniti svoje razmišljanje”, kaže Pulker, koji također naglašava da četverodnevni tjedan nije izvediv za sve.
Zbog nedostatka osoblja situacija je sada “vrlo ozbiljna”, kaže Pulker. Mnoge tvrtke morale bi ograničiti svoje radno vrijeme ili čak zatvoriti na nekoliko dana. Na njega je, kaže, utjecalo i to što je morao smanjiti radno vrijeme u kuhinji i opcije jelovnika u svom restoranu.
Prema Pulkeru, jedan od razloga akutnog nedostatka osoblja je pandemija. Pogotovo nakon posljednjeg zatvaranja, mnogi su se zaposlenici morali prekvalificirati. To dokazuju i brojke s AMS-a. Samo u prva tri mjeseca ove godine 654 osobe u Donjoj Austriji prešle su iz ugostiteljskog obrta u neku drugu ekonomsku granu.
Ekonomija
“Dug je sve veći”: Krizni sastanak zbog sanacije proračuna u Austriji
Zbog teške proračunske situacije, austrijska vlada organizirala je krizni sastanak s čelnicima saveznih država i općina. Javni dug u 2024. godini porastao je na 394,1 milijardi eura, što čini 4,7% BDP-a, zbog čega Europska unija razmatra pokretanje postupka zbog prekomjernog deficita.
Na sastanku, koji se održao u Bundeskanzleramt-u, razgovaralo se o mogućim mjerama za smanjenje proračunskog deficita. Planira se zajednički reformski proces s ciljem smanjenja duga, a prve konkretne mjere očekuju se do lipnja 2025. godine. Prema informacijama koje je izvještavao portal “Heute”, zatražena su dodatna ulaganja i štednja na svim razinama vlasti, uz koordinaciju od strane državnog tajnika Alexandra Prölla iz ÖVP-a.
Međutim, prijedlozi za dodatnu štednju naišli su na otpor, osobito od strane Tirolskog predsjednika Anton Mattlea, koji je izjavio da njegova savezna država više ne može dodatno smanjivati troškove jer su već poduzeli sve moguće mjere u okviru svojih proračuna.
Tijekom sastanka, austrijski kancelar Christian Stocker izjavio je da će biti potrebno poduzeti sveobuhvatan pristup i napraviti dugoročne strukturne reforme kako bi se smanjio deficit. Također, naglasio je da će to zahtijevati napore svih razina vlasti, a vladini ministri izrazili su uvjerenje da će reforme biti uspješno provedene, unatoč izazovima.
Ministar financija Markus Marterbauer istaknuo je da je potrebno pokrenuti jedno od najvećih programa štednje u povijesti, uz potporu svih saveza i općina, čime će se stabilizirati austrijski proračun.
Ekonomija
Nova poskupljenja u Austriji: Što je sve sada skuplje?
Kupovina postaje prava financijska zamka. Prema najnovijem izvještaju radničke komore (AK) Beč, cijene najjeftinijih prehrambenih i sredstava za čišćenje ponovno su porasle.
Podaci AK Preismonitora za ožujak 2025. pokazuju da su najjeftiniji proizvodi poskupjeli u prosjeku za 10 posto u odnosu na prošlu godinu.
Najveća poskupljenja zabilježena su kod kave (72%), soka od naranče (45%) i čokolade (33%). Cijene za 40 najjeftinijih proizvoda u bečkim supermarketima porasle su za 10,1 posto, pa je tako košarica s tim proizvodima u ožujku 2025. iznosila 81 euro, dok je prošle godine bila 73,27 eura.
Osim toga, potrošači moraju računati na veće cijene u supermarketima u odnosu na diskontere, gdje je razlika u cijeni prosječno 11 posto.
Ekonomija
Šef OeNB-a protivi se daljnjem smanjenju kamata na kredite
Robert Holzmann, guverner Austrijske narodne banke (OeNB), izjavio je da ne vidi potrebu za daljnjim smanjenjem kamatnih stopa od strane Europske središnje banke (ECB). Prema njegovim riječima, trenutne kamatne stope više ne utječu na ekonomski rast u eurozoni, a inflacija pada kako se očekivalo.
Holzmann je naglasio da je, s obzirom na to da se inflacija približava ciljanoj stopi, trenutna monetarna politika smatra neutralnom, što znači da kamatne stope više ne podupiru, ali ni ne usporavaju ekonomiju. Kao rezultat toga, smatra da nema potrebe za daljnjim smanjenjem kamata.
Holzmann je bio jedini član ECB-a koji je tijekom sastanka u ožujku glasao protiv smanjenja kamatnih stopa. Prema trenutnim procjenama na financijskim tržištima, postoji 80% vjerojatnosti da će ECB 17. travnja smanjiti kamate za dodatnih 0,25 postotnih bodova, što bi bio sedmi potez prema smanjenju otkako je ECB počela smanjivati kamate u lipnju 2024. godine.
S obzirom na trenutne inflacijske pokazatelje, Holzmann je izrazio optimizam zbog opadanja inflacije u eurozoni, koja je u ožujku pala na 2,2%, a inflacija u sektoru usluga također se smanjuje. ECB teži inflaciji od 2% kao idealnoj stopi za ekonomiju eurozone, što je sada gotovo postignuto.
You must be logged in to post a comment Login