Ekonomija
U Austriji slobodno čak 175.522 radnih mjesta
Wirtschaftsbund Stellenmonitor zabilježio je blagi pad slobodnih radnih mjesta diljem Austrije u lipnju. Dok su u svibnju u zemlji bila 178.072 nepopunjena radna mjesta, u lipnju ih je bilo 175.522 – oko 2500 manje. Međutim, situacija je i dalje napeta.
Zato je i glavni tajnik Gospodarske udruge Kurt Egger kritizirao planove čelnika SPÖ-a Andreasa Bablera o 4-dnevnom tjednu: „Brojke govore same za sebe, kad vidim crno na bijelo u kojim kritičnim područjima postoji akutni nedostatak osoblja, onda je to više kao nemarno pričati stanovništvu bajku o skraćivanju radnog vremena“.
Sektor “Trgovina, logistika, transport” ponovno prednjači s 27.344 nepopunjena radna mjesta – uz veliki pad, jer ih je u svibnju bilo još 33.167. Na drugom mjestu je “Elektrotehnika, elektronika, telekomunikacije, IT” s 25.206 slobodnih mjesta. Odmah iza na trećem mjestu je “strojarstvo, automobilska industrija, metal” (19.769).
“Tekstil, odjeća, moda, koža” je na začelju s 228 radnika koji nedostaju. Neposredno iznad ovoga je “Zaštita/sigurnost/nadzor” (412) i “Mediji, grafika, dizajn, tisak, umjetnost, obrt” (958). Oni su jedine tri koje su ispod granice od 1.000.
Također, kao i prošli mjesec, bilježi se porast nepopunjenih radnih mjesta u područjima turizma, skrbi i obrazovanja. Monitor poslova ovdje prikazuje 18.703, 18.692 i 4.935 otvorenih pozicija. Brojke za skrb i obrazovanje naglo su porasle u odnosu na prethodni mjesec. Uostalom, u svibnju je bilo “samo” 16.111 (skrb) i 1.084 (odgoj) slobodnih mjesta.
“Vidimo da gospodarstvo raste sporije od očekivanog, a to se odražava i na tržištu rada”, kaže Egger, sažimajući statistiku.
Konkretna rješenja za manjak radnika i brojna nepopunjena radna mjesta vidi u “Planu Austrije” kancelara Karla Nehammera. „Smanjenje dodatnih troškova za plaće na strani poslodavca, kao i poboljšani porezni poticaji za prekovremeni rad, poticaji za rad u starijoj dobi i naravno veći poticaji za puno radno vrijeme umjesto nepuno radno vrijeme bitne su mjere kako bi se učinak ponovno isplatio i učiniti posao privlačnijim”, rekao je glavni tajnik Svjetske banke.
Ekonomija
Strani diskontni lanac ima sve više poslovnica u Austriji
Ne privlačeći veliku pozornost, a relativno novi veliki igrač zadaje probleme domaćim diskonterima kao što su Hofer, Lidl i Eduscho/Tchibo. Nizozemska kompanija Action sada ima 117 poslovnica u ovoj zemlji.
Od 2015. otvaraju se jedna lokacija za drugom bez puno pompe. “Action je trenutačno prisutan u Austriji sa 117 podružnica i zapošljava oko 2500 ljudi”, rekao je šef Action Austria Boyko Tchakarov. U 2024. godini otvoreno je devet novih trgovina i otvoreno 200 dodatnih radnih mjesta. Action je u većinskom vlasništvu britanske privatne investicijske tvrtke 3i Group.
Takozvani neprehrambeni diskonti kao što su Action, Woolworth, Tedi, Pepco i Kodi specijalizirali su se za trgovinu robom koja se ne konzumira. Prodaju potrepštine za kućanstvo i papirnati materijal, kućni tekstil, modu i dekoraciju, igračke i multimediju, opremu za slobodno vrijeme i sport.
Action nudi oko 6000 proizvoda po niskim cijenama u 14 kategorija. Prema tržišnim promatračima, gubitak tržišnog udjela u neprehrambenom sektoru bolan je za Hofer, Lidl i Eduscho/Tchibo.
Prodaja Action-a skočila je za oko četvrtinu na 13,8 milijardi eura u 2024. godini. Do 2024. diskont je otvorio 352 trgovine diljem Europe i sada upravlja s 2918 trgovina u dvanaest europskih zemalja, objavio je diskont u četvrtak. Tvrtka ne otkriva tržišne udjele ili razvoj prodaje u pojedinim zemljama.
U 2023. godini promet Action Retail Austria GmbH iznosio je oko 348 milijuna eura, a neto dobit iznosila je 8,5 milijuna eura, prema godišnjim financijskim izvješćima podnesenim u trgovački registar (“Wirtschafts-Compass”).
Kurs širenja akcije nastavit će se u Europi i Austriji. Diskont će u proljeće biti lansiran u Švicarskoj, nakon čega će na jesen uslijediti ulazak na tržište Rumunjske. Otvaranje novih poslovnica u Austriji. “Uvijek tražimo odgovarajuće lokacije”, rekao je šef Action Austria. U svim zemljama Action planira otvoriti 1300 do 1400 trgovina između 2023. i 2026.
Ekonomija
Što se to događa s Njemačkom? Gospodarstvo palo i u četvrtom kvartalu
Njemačka ekonomija se smanjila krajem 2024. Bruto domaći proizvod pao je od listopada do prosinca za 0,2 posto u odnosu na prethodni kvartal, objavio je danas Savezni zavod za statistiku.
Ranija procjena, koja se temeljila na manje podataka, pokazala je pad od samo 0,1 posto. Dok su izdaci za privatnu i državnu potrošnju rasli, izvoz je bio “znatno manji”. U trećem tromjesečju ipak je zabilježen mini-rast od 0,1 posto.
U cijeloj 2024. najveće europsko gospodarstvo palo je za 0,2 posto, nakon što je već palo za 0,3 posto u 2022. Posljednje dvije godine recesije bile su 2002/03. Savez njemačkih industrijalaca (BDI) očekuje pad gospodarske proizvodnje za 0,1 posto u 2025. Ako se to dogodi, bila bi to najduža gospodarska kriza u povijesti Savezne Republike.
U usporedbi s drugim velikim zemljama eurozone, Njemačka je prošle godine imala loše rezultate. Francuska je ostvarila rast od 1,1 posto, Španjolska čak 3,2 posto.
Bundesbank ne očekuje kraj tekuće ekonomske krize u Njemačkoj početkom nove godine. “Čak ni u prvom tromjesečju 2025. njemačko gospodarstvo vjerojatno neće uspjeti pobjeći iz dugotrajne faze stagnacije”, stoji u aktualnom mjesečnom izvješću.
Sljedeća vlada se ne može nadati brzom gospodarskom oporavku. U godišnjem gospodarskom izvješću u srijedu prognoze su ponovno značajno snižene. Nakon dvije godine recesije, ministar gospodarstva Robert Habeck (Zeleni) sada očekuje rast od samo 0,3 posto u 2025. umjesto dosad očekivanih 1,1 posto.
Ekonomija
Sjajne vijesti: ECB snižava ključnu kamatnu stopu na 2,75 posto
Europska središnja banka (ECB) nastavlja seriju smanjenja kamatnih stopa na svom prvom ovogodišnjem sastanku o monetarnoj politici.
Upravno vijeće ECB-a odlučilo je danas smanjiti kamatnu stopu na depozite, koja je ključna na financijskom tržištu, za četvrtinu boda na 2,75 s 3,00 posto. Ovo je već peto smanjenje otkako je ECB prošlog lipnja pokrenula zaokret kamatnih stopa.
ECB je posebno zabrinut zbog nesigurne gospodarske situacije u eurozoni. Prema najnovijim prognozama svojih ekonomista, središnja banka očekuje da će u prvoj polovici godine održivo postići ciljanu inflaciju od 2,0 posto. U prosincu je stopa još uvijek iznosila 2,4 posto. No sumorni gospodarski izgledi za europodručje zabrinjavaju monetarne vlasti.
