Austrija
U Austriji se i dalje postavljaju ‘super-radari’, kazne pljušte na sve strane
Upravitelj autocesta ASFINAG trenutno uvelike zamjenjuje radarske uređaje diljem Austrije. Prelazak na nove uređaje započeo je 2020. godine. Od tada se sukcesivno mijenjaju sustavi na najvažnijim autocestama diljem zemlje. Nije ni čudo: u 2023. je u cijeloj zemlji bilo 369 smrtnih slučajeva u prometu.
Prema službenoj statistici nesreća, glavni uzroci prometnih nesreća sa smrtnim ishodom bili su nepažnja i rastresenost (25,6 posto), a zatim “neprilagođena brzina vožnje” (22,7 posto).
Jedan od načina da se vozače spriječi u utrkivanju je izricanje kazni. Kako bi se grešnici doista uhvatili, radari su sve bolji i precizniji. ASFINAG koristi nove “super radarske” uređaje i sljedeće će godine, primjerice, zamijeniti uređaje na S10 i A7 u blizini Linza.
Oni rade ovako: laser snima fotografije unutar radarske kutije. Tipično “bljeskanje” kao na starim uređajima više ne postoji. Pa vozači niti ne znaju jesu li uhvaćeni.
Snimaju se obično dvije fotografije (kao i dosad). Jedna sa stražnje strane i jedna s prednje strane što je važno za identifikaciju vozača. Također zakonski, jer u nekim zemljama vlasnici vozila ne moraju dati podatke tko je konkretno prebrzo vozio automobil (npr. u Njemačkoj).
Brojni novi radarski uređaji izazivaju uzbuđenje kod mnogih vozača. Jedni misle da je dobro da se brzina pažljivo provjerava, drugi to vide kao prijevaru. Činjenica je: uređaji su sve bolji i precizniji, a grešaka pri snimanju sve je manje.
Manje je i grešaka prilikom snimanja. Novi sustavi također se aktiviraju brže. Naime, kamera uređaja postaje aktivna kada brzina prijeđe tri km/h, a kod brzina preko 100 kilometara na sat i dalje postoji tolerancija mjerenja od tri posto.
Kakav učinak može imati ugradnja novih radarskih uređaja pokazalo se i u Welsu. Tamo je u lipnju postavljen novi uređaj i u šest mjeseci ulovljeno je 13.000 vozača.
Austrija
Agenda Austrija podržava ukidanje mogućnosti dodatne zarade uz naknadu za nezaposlene
Austrijska vlada odlučila je ukinuti mogućnost dodatne zarade do 551,10 eura mjesečno za korisnike naknade za nezaposlene, osim u rijetkim iznimkama. Ova promjena donesena je u sklopu koalicijskog dogovora (ÖVP, SPÖ, NEOS), a podržava je i ekonomski orijentirani think-tank Agenda Austria.
Prema riječima njihova ekonomista Dénesa Kucsere, dosadašnji sustav je demotivirao ljude da se vrate na tržište rada, jer su kombinacija naknade i dodatnog posla često donosili više prihoda uz minimalan rad nego redovno zaposlenje s punim radnim vremenom.
Usporedni primjer pokazuje da osoba koja radi samo sedam sati tjedno, uz naknadu i dodatni prihod, može ostvariti godišnji neto iznos od oko 25.253 eura. Nasuprot tome, netko tko radi puno radno vrijeme za bruto plaću od 3.000 eura mora raditi 31 sat tjedno da bi prešao taj iznos.
Posebno su pogođeni radnici s nižim primanjima – primjerice, oni koji rade za 1.500 eura bruto ne mogu zaraditi više nego korisnici naknade koji rade minimalno.
Agenda Austria stoga predlaže širu reformu tržišta rada, uključujući uvođenje degresivne naknade za nezaposlene – koja bi u početku bila viša, ali bi postupno opadala – te smanjenje poreznog opterećenja rada, osobito za srednji sloj. Također se ističe potreba za većom dostupnošću dječje skrbi kako bi se više žena moglo zaposliti na puno radno vrijeme.
Austrija
Austrijska pomoć Ukrajini dosegnula skoro 3 milijarde eura
Od početka ruskog napada na Ukrajinu u veljači 2022., Austrija je Ukrajini pružila pomoć u ukupnom iznosu od oko 2,9 milijardi eura. Iako zbog svoje neutralnosti ne može pružati vojnu pomoć, Austrija je značajno sudjelovala u humanitarnim i financijskim potporama.
Prema austrijskom Ministarstvu vanjskih poslova, od veljače 2022. do veljače 2024. izravna bilateralna pomoć iznosila je oko 294 milijuna eura. Od toga je 117 milijuna uloženo u humanitarnu pomoć, osam milijuna u materijalne donacije (npr. za zaštitu od katastrofa), 146,5 milijuna u osnovnu opskrbu i obnovu, 9,7 milijuna u borbu protiv korupcije i druge projekte, te 12,8 milijuna eura za pomoć ratom pogođenim susjednim zemljama poput Moldavije.
Preostali dio pomoći vjerojatno je uplaćen putem europskog proračuna, u koji Austrija redovno doprinosi. Prema podacima Instituta za svjetsku ekonomiju u Kielu, sveukupna austrijska pomoć Ukrajini – uključujući bilateralne i EU doprinose – iznosila je oko 2,3 milijarde eura do kraja veljače 2024., dok novije procjene ukupni iznos procjenjuju na 2,9 milijardi eura.
Austrija
Austrija produžila granične kontrole prema dvije susjedne zemlje
Austrija je produžila granične kontrole prema Češkoj i Slovačkoj za dodatnih šest mjeseci. Ministarstvo unutarnjih poslova ovu je odluku obrazložilo kao nužnu mjeru za odvraćanje krijumčarskih mreža.
Na granicama sa Slovačkom i Mađarskom austrijska policija trenutno također pomaže zdravstvenim vlastima u suzbijanju širenja slinavke i šapa, zbog čega su neki granični prijelazi prema tim državama privremeno zatvoreni.
Kontrole se provode kako na stacioniranim graničnim prijelazima, tako i mobilno u pograničnim područjima.
