Austrija
U Austriji raste broj bolovanja
Nakon pada uzrokovanog karantenom 2021. u posljednje dvije godine, broj bolovanja ponovno je porastao.
Nakon pada uzrokovanog karantenom 2021., broj bolovanja ponovno je porastao u posljednje dvije godine. Zaposlenici su u 2022. godini na bolovanju proveli u prosjeku 14,9 dana, a sljedeće godine 15,4 dana. To proizlazi iz “izvješća o odsutnosti” predstavljenog u utorak. Međutim, povećanje (12,3 dana u 2022.) nije razlog za zabrinutost za predsjednika ÖGK-a Andreasa Hussa.
Nakon što su se osobe zaražene virusom Covid-19 morale izolirati u prvoj fazi pandemije, to se tek od kolovoza 2022. odražava na brojke bolovanja. U “korona godinama” broj bolovanja je pao “jer smo puno pazili na sebe, nosili maske, prali ruke i distancirali se”, rekao je Huss na predstavljanju izvješća u ime nositelja socijalnog osiguranja, Gospodarske komore, Radničke komore i Institut za ekonomska istraživanja (WIFO). “Alarmizam definitivno nije indiciran”, zaključio je Huss. Iz brojki se ne može zaključiti da ljudi prebrzo odlaze na bolovanje te se nije mogao složiti sa zahtjevom da prvi dan bolovanja bude neplaćen.
Udio osiguranika koji su barem jednom uzeli bolovanje porastao je s 57,4 posto u 2021. na 71,2 posto u 2023. No, bolovanja su kraća te dosežu najnižu razinu u povijesti od 9,3 dana. S jedne strane, porast obolijevanja posljedica je porasta bolesti dišnog sustava – primjerice, posljednjih godina naglo raste broj oboljelih od gripe. Bolesti dišnog sustava također su sve češće zbog promjena u okolišu. S druge strane psihičke bolesti su odgovorne za najduža razdoblja bolovanja.
Dok je za zarazne bolesti bolovanje u prosjeku trajalo 3,7 dana za osobe od 15 do 29 godina, za psihičke bolesti to je bilo 23,6 dana. Stope bolovanja osobito su visoke među mladim stručnjacima, što je, prema Hussu, također posljedica činjenice da su oni najmanje sposobni za samostalan rad.
Rolf Gleißner, voditelj odjela za socijalnu i zdravstvenu politiku u Austrijskoj gospodarskoj komori, također je dodao da je od pandemije porasla svijest da se ne ide na posao kada je netko bolestan kako se ne bi zarazili ostali kolege. No, to predstavlja veliko opterećenje za tvrtke u 2023. zbog bolovanja izgubljeno je 4,2 posto radnog vremena, odnosno 0,7 postotnih bodova više.
Iako ove godine još nema brojki o povezanosti bolovanja i kućnog ureda, Wolfgang Panhölzl, voditelj odjela za socijalno osiguranje u Radničkoj komori Beča, pretpostavlja da ljudi sve više rade od kuće umjesto da uzimaju bolovanje kad su bolesni. Ono što je “alarmantno” je, međutim, visok broj kroničnih bolesti među dječacima (18 posto u dobi od 15 do 19 godina). “Ovo pokazuje obrazac da mnogi mladi ljudi ulaze u radni život bolesni ili u opasnosti.” Naglo raste i broj bolesti mišićno-koštanog sustava.
Međutim, broj nesreća na radu je na vrlo niskoj razini. 2,7 posto bolovanja bilo je radi nesreća na radu. Broj bolovanja najveći je među radnicama, a najmanji među zaposlenicima, naglasila je Christine Mayrhuber, zamjenica direktora WIFO-a i autorica studije. S jedne strane, to je zato što se muškarci mogu bolje razlikovati na poslu, a s druge strane, jer je opterećenje žena izvan posla često veće zbog brige o djeci ili skrbi.
Kako bi se spriječila bolovanja, posebno se ulaže u prevenciju i podršku tvrtkama u zdravstvu, naglasio je Huss. Godišnje provjere zaposlenika pomažu u održavanju dobre radne atmosfere, dodao je Gleißner. Ali također morate osigurati da ljudi i dalje mogu zdravo raditi pred kraj svog radnog vijeka. Osobito u njegovateljima, mnoge žene, za koje se dob za odlazak u mirovinu postupno podiže na 65 godina, ne mogu zamisliti da će nastaviti raditi do tada, rekla je Panhölzl.
Austrija
Odgođena nova pravila na granicama EU
Primjena novih pravila za ulazak u zemlje Europske unije, koja uključuju skeniranje biometrijskih pasoša i uzimanje otisaka prstiju, odgođena je zbog nespremnosti svih članica EU. Ovo je dobra vijest za građane BiH, čije se kompanije već suočavaju s velikim problemima pri prelasku granica. Međutim, nova pravila, koja uključuju i maksimalni boravak od 180 dana u EU, već predstavljaju izazov za profesionalne vozače, osobito u BiH.
Nova pravila trebala su omogućiti bržu i jednostavniju provjeru na graničnim prijelazima, ali primjena sistema biometrijskih podataka nije moguća dok sve zemlje ne osiguraju tehničku spremnost. Iako je Komisija planirala implementaciju sustava EES (Europski ulazno-izlazni sustav), odgođena je zbog problema u koordinaciji među državama članicama. Za profesionalne vozače iz BiH, koji već imaju ograničen boravak u EU, nova pravila znače dodatne izazove, jer bi mogli biti podložni velikim kaznama zbog nesuglasica u primjeni, piše Federalna.ba.
Velibor Peulić, koordinator Konzorcijima Logistika BiH, upozorava da bi ovo moglo imati ozbiljan utjecaj na cijeli transportni sektor, jer BiH oslanja 93% svog transporta na cestovnu dostavu. Prema tvrdnjama Vjekoslava Vukovića iz VTK-a BiH, vozači su suočeni s nejasnoćama u primjeni novih propisa na graničnim prijelazima, dok ministar Edin Forto naglašava diskriminaciju u odnosu na druge sektore prijevoza, poput zračnog ili brodskog, koji nisu obuhvaćeni istim pravilima.
Ako se ne postigne dogovor o ukidanju restrikcija, transportni sektor u BiH mogao bi se suočiti s ozbiljnim problemima, a mnogi vozači već razmatraju napuštanje zemlje zbog kazni i otežanih uvjeta za rad.
Austrija
Bolovanja u Austriji, osnovne informacije
U posljednje vrijeme često dobivamo pitanja vezana za bolovanje i otvaranje istog te koliko je poslodavac dužan plaćati za radnika. No, mnoge zanima i proces, pogotovo ljude koji su novi u Austriji.
VAŽNO: Ako se razbole, zaposlene osobe moraju odmah javiti poslodavcu (npr. telefonom ili faksom) da ne mogu doći na posao (“Mitteilungspflicht” / “Obaveza prijavljivanja”).
Zaposleni moraju donijeti i liječničku potvrdu ako to njihov poslodavac zahtjeva, prenosi kroativ.at.
Ako ne jave na vrijeme da su bolesni ili ne donesu liječničku potvrdu, zaposleni (do trenutka javljanja/podnošenja potvrde) nemaju pravo dobivati naknadu za bolovanje.
Ako su zaposleni na bolovanju (“im Krankenstand”), poslodavac za njih mora plaćati najmanje 6 tjedana punu platu i četiri tjedna polovinu, jer za to vrijeme ljudi na bolovanju imaju pravo na isplatu pola plate od Zavoda za zdravstveno osiguranje.
Za sva detaljnija pitanja na raspolaganju su vam uvijek dostupne radničke službe ili direktno Radnička komora.
Austrija
U Beču nestao Obrad Ilić, obitelj moli za pomoć
Austrijska stranica koja pomaže u pronalaženju nestalih osoba objavila je jučer priču o Obradu Iliću kojem se misteriozno gubi svaki trag. Naime, obitelj moli za pomoć budući da već više od godinu dana Obradu nema traga.
Obrad je u Austriju došao iz Srbije gdje je podigao obitelj i školovao troje djece koji su danas uspješni ljudi. Njegova surpuga je i dalje radila kao čistačica, a Obrad je mirovinu zaslužio na građevini. Sve to govori da je Obrad vodio miran i uredan život koji mu je u starosti bio ispunjen i druženjima s unucima.
No, prošle godine u kolovozu 72-godišnjak je netragom nestao iz svog stana u bečkom kotaru (bezirku) Florisdorfu. Kako prepričava njegova supruga obrad je spremao hranu, budući da je na štednjaku bio lonac s vodom i već pripremljene kobasice. Supruga je u prvi mah pomislila da je Obrad otišao nakratko u kupovinu. No, nakon nekog vremena čekanje se oduljilo, a obitelj je krenula u potragu. Sve su uredno prijavili i policiji.
Obitelj je odbacila i moguće teorije da je Obrad želio nauditi sam sebi budući da nije bio depresivan. Neposredne pretrage okoline u koju je često znao odlaziti bile su neuspješne. Lokacija njegovog mobitela pokazuje da on nije otišao daleko.
Obitelj je neslužbeno doznala da je 72-godišnja jednom od poznanika posuđivao novac, s kojim se možda navodno i posvađao, ali o tome nema sumnje trenutno.
Godinu dana kasnije potraga i dalje traje. Djeca su se obratila platformi “Austrija te traži” te vjeruju kako će barem nekako doći do traga. Gdje je Obrad danas, je li bio žrtva nekog zločina, je li otet, je li ga drži neka mentalno bolesna osoba… pitanja su na koja obitelj traži odgovor. O njemu danas piše i austrijski Krone.
