Austrija
U Austriji raste broj bolovanja
Nakon pada uzrokovanog karantenom 2021. u posljednje dvije godine, broj bolovanja ponovno je porastao.
Nakon pada uzrokovanog karantenom 2021., broj bolovanja ponovno je porastao u posljednje dvije godine. Zaposlenici su u 2022. godini na bolovanju proveli u prosjeku 14,9 dana, a sljedeće godine 15,4 dana. To proizlazi iz “izvješća o odsutnosti” predstavljenog u utorak. Međutim, povećanje (12,3 dana u 2022.) nije razlog za zabrinutost za predsjednika ÖGK-a Andreasa Hussa.
Nakon što su se osobe zaražene virusom Covid-19 morale izolirati u prvoj fazi pandemije, to se tek od kolovoza 2022. odražava na brojke bolovanja. U “korona godinama” broj bolovanja je pao “jer smo puno pazili na sebe, nosili maske, prali ruke i distancirali se”, rekao je Huss na predstavljanju izvješća u ime nositelja socijalnog osiguranja, Gospodarske komore, Radničke komore i Institut za ekonomska istraživanja (WIFO). “Alarmizam definitivno nije indiciran”, zaključio je Huss. Iz brojki se ne može zaključiti da ljudi prebrzo odlaze na bolovanje te se nije mogao složiti sa zahtjevom da prvi dan bolovanja bude neplaćen.
Udio osiguranika koji su barem jednom uzeli bolovanje porastao je s 57,4 posto u 2021. na 71,2 posto u 2023. No, bolovanja su kraća te dosežu najnižu razinu u povijesti od 9,3 dana. S jedne strane, porast obolijevanja posljedica je porasta bolesti dišnog sustava – primjerice, posljednjih godina naglo raste broj oboljelih od gripe. Bolesti dišnog sustava također su sve češće zbog promjena u okolišu. S druge strane psihičke bolesti su odgovorne za najduža razdoblja bolovanja.
Dok je za zarazne bolesti bolovanje u prosjeku trajalo 3,7 dana za osobe od 15 do 29 godina, za psihičke bolesti to je bilo 23,6 dana. Stope bolovanja osobito su visoke među mladim stručnjacima, što je, prema Hussu, također posljedica činjenice da su oni najmanje sposobni za samostalan rad.
Rolf Gleißner, voditelj odjela za socijalnu i zdravstvenu politiku u Austrijskoj gospodarskoj komori, također je dodao da je od pandemije porasla svijest da se ne ide na posao kada je netko bolestan kako se ne bi zarazili ostali kolege. No, to predstavlja veliko opterećenje za tvrtke u 2023. zbog bolovanja izgubljeno je 4,2 posto radnog vremena, odnosno 0,7 postotnih bodova više.
Iako ove godine još nema brojki o povezanosti bolovanja i kućnog ureda, Wolfgang Panhölzl, voditelj odjela za socijalno osiguranje u Radničkoj komori Beča, pretpostavlja da ljudi sve više rade od kuće umjesto da uzimaju bolovanje kad su bolesni. Ono što je “alarmantno” je, međutim, visok broj kroničnih bolesti među dječacima (18 posto u dobi od 15 do 19 godina). “Ovo pokazuje obrazac da mnogi mladi ljudi ulaze u radni život bolesni ili u opasnosti.” Naglo raste i broj bolesti mišićno-koštanog sustava.
Međutim, broj nesreća na radu je na vrlo niskoj razini. 2,7 posto bolovanja bilo je radi nesreća na radu. Broj bolovanja najveći je među radnicama, a najmanji među zaposlenicima, naglasila je Christine Mayrhuber, zamjenica direktora WIFO-a i autorica studije. S jedne strane, to je zato što se muškarci mogu bolje razlikovati na poslu, a s druge strane, jer je opterećenje žena izvan posla često veće zbog brige o djeci ili skrbi.
Kako bi se spriječila bolovanja, posebno se ulaže u prevenciju i podršku tvrtkama u zdravstvu, naglasio je Huss. Godišnje provjere zaposlenika pomažu u održavanju dobre radne atmosfere, dodao je Gleißner. Ali također morate osigurati da ljudi i dalje mogu zdravo raditi pred kraj svog radnog vijeka. Osobito u njegovateljima, mnoge žene, za koje se dob za odlazak u mirovinu postupno podiže na 65 godina, ne mogu zamisliti da će nastaviti raditi do tada, rekla je Panhölzl.
Austrija
Vozilom od 3 milijuna eura jurio 122 km/h Bečom pa ostao bez vozila
Vozač Bugatti Chirona, vrijednog 3 milijuna eura, ostao je bez automobila u četvrtak nakon prekoračenja brzine u Austriji. Spominje se da je vozio 122 km/h, dok je na cesti bila dopuštena maksimalna brzina od 50 km/h.
Što će se na kraju dogoditi s automobilom, još uvijek nije jasno. Velika je vjerojatnost da će automobil prodati vlasti i da će prihod ići u državnu blagajnu, piše HAK Revija.
Austrijanac (38) vozio se poznatim bečkim Ringstrasseom, obilaznicom koja prolazi oko povijesne jezgre grada. S navedenom brzinom naišao je na kameru za brzinu koja je bila blizu zgrade parlamenta.
Nakon što je uhićen, vozač je tvrdio da Bugatti pripada prijatelju. To mu nije pomoglo, jer je policija zaplijenila Bugatti i odvukla automobil od 1500 KS s mjesta zločina. Vozač je izgubio i vozačku dozvolu.
Premda zapljena hiperautomobila vrijednog tri milijuna eura zvuči kao ekstremna mjera, Austrija je prošle godine donijela stroge zakone za borbu protiv “demona brzine”. Ako se automobil proda na aukciji, 70 posto prihoda mora ići u fond za sigurnost na cestama, a ostatak će ići na račun općine.
Austrija
Wiener Linien s rekordnih 1,3 milijuna stalnih putnika
Bečka javna prijevozna mreža Wiener Linien svakodnevno preveze gotovo 2,4 milijuna putnika, dok broj stalnih korisnika doseže rekordnih 1,3 milijuna. Ove brojke proizlaze iz financijskog izvješća za 2024. godinu, predstavljenog u četvrtak. Uz to, Beč će u rujnu biti domaćin Svjetskog prvenstva u vožnji tramvaja.
Više putnika, manje automobila
Stalni putnici uključuju vlasnike godišnjih karata, Klimaticket-a, Top-Jugendticket-a i semestarskih karata. Ukupan broj putnika značajno je porastao – tijekom prošle godine prevezeno je 873 milijuna ljudi, što je 6,8 posto više nego 2023. godine.
Ovaj rast izravno utječe na prometne navike u Beču: sve više ljudi koristi javni prijevoz, dok se udio automobilskog prometa smanjuje. Prema Wiener Linien, javnim prijevozom obavljeno je 34 posto svih putovanja po gradu, što je porast od dva postotna boda u odnosu na prethodnu godinu. U isto vrijeme, udio putovanja automobilom smanjen je na 25 posto.
9.700 zaposlenih i stotine novih stručnjaka
U godišnjem izvješću naglašena je i važnost zaposlenika, kojih je ukupno 9.700 i koji 24 sata dnevno održavaju bečki javni prijevoz. Izvršna direktorica Wiener Linien, Alexandra Reinagl, istaknula je da zahvaljujući predanom radu zaposlenika, Beč nudi svjetski kvalitetan javni prijevoz po pristupačnim cijenama.
Kako bi osigurali održiv razvoj, nastavljaju se ulaganja u infrastrukturu i obrazovanje. Tijekom 2024. godine osposobljeno je 337 novih vozača tramvaja, 105 vozača podzemne željeznice i 199 vozača autobusa. Također, trenutno se obrazuje 309 naučnika u deset različitih struka.
Budući da će u nadolazećim godinama velik broj zaposlenika otići u mirovinu, Wiener Linien planira nova zapošljavanja. U tu svrhu nedavno je otvoren novi centar za obuku vozača tramvaja, a redovito se organiziraju i događanja za zapošljavanje.
Nova vozila i proširenje linija
Prošle godine Wiener Linien modernizirali su 8,6 kilometara tračnica i obnovili 53 skretnice. Održano je oko 100 gradilišta, uključujući velika infrastrukturna poboljšanja na Wiedner Hauptstraße i Universitätsstraße.
Za 2024. godinu najavljena su daljnja ulaganja od oko 900 milijuna eura u modernizaciju mreže, kupnju novih vozila i razvoj mobilnosti. Među ključnim projektima su uvođenje autobusa na vodik, početak rada nove tramvajske linije 12 te proširenje linije 27 koja će povezivati okruge Donaustadt i Floridsdorf.
Radovi na proširenju podzemnih linija U2 i U5 također napreduju prema planu. 2025. godine stroj za bušenje tunela “Debohra” nastavit će raditi prema budućoj stanici U2-U3 Neubaugasse, a zatim prema Augustinplatzu. Istodobno, na stanici U5 Frankhplatz odvijaju se završni unutarnji radovi. Planirano je da linija U5 započne s prometovanjem između Frankhplatza i Karlsplatza 2026. godine.
Beč domaćin Svjetskog prvenstva u vožnji tramvaja
Osim financijskog izvješća, Wiener Linien najavili su i poseban događaj 13. rujna – Beč će tada postati svjetska prijestolnica javnog prijevoza. Na prvom Svjetskom prvenstvu u vožnji tramvaja natjecat će se 25 timova iz cijelog svijeta u šest različitih disciplina. Ljubitelji javnog prijevoza i međunarodni gosti moći će sudjelovati u slavlju na trgu ispred gradske vijećnice.
Austrija
Sumnjive bau firme vrebaju građane Austrije, upozorava AK
Gospodarska komora Vorarlberga (AK) upozorava na takozvane “putujuće obrtnike”. Oni u proljeće mame navodno povoljnim ponudama, ali često ostavljaju samo frustraciju i financijsku štetu. Prvi vlasnici kuća već su zatražili pomoć od AK-ovog odjela za zaštitu potrošača.
Agresivne metode prodaje
Tvrtke se reklamiraju s jedne strane putem sjajnih brošura i novinskih oglasa, a s druge strane kucaju izravno na vrata kuća. Već su se pojavili prvi slučajevi prijavljeni AK-u, uključujući vlasnika kuće iz donjeg Vorarlberga koji je primijetio jednu takvu tvrtku i zatražio ponudu za čišćenje fasade.
Dva radnika zatim su ga posjetila kod kuće, dali mu usmenu ponudu i pritom ga stavili pod pritisak – navodno je ponuda vrijedila samo nekoliko dana. Vlasnik kuće postao je sumnjičav i prekinuo razgovor.
Savjet: Ne dopustite da vas pritisnu
“Čovjek je u zadnji čas povukao ručnu kočnicu”, istaknula je AK-ova stručnjakinja za zaštitu potrošača, Renate Burtscher. Kod takvih tvrtki često se na internetskim stranicama uzaludno traže registracijski brojevi tvrtke ili dozvole za obavljanje djelatnosti.
Jedan od trikova ovih putujućih obrtnika je i tvrdnja da im je ostalo viška asfalta s obližnjeg gradilišta. Ako im vlasnici kuća povjeruju i odluče asfaltirati prilaz, često dobiju loše iskustvo – asfalt ne pokriva cijelu dogovorenu površinu, a radovi su nekvalitetno izvedeni. Unatoč tome, unaprijed se traže tisuće eura.
Burtscher upozorava građane da ne sklapaju poslove s takvim obrtnicima. Posebno savjetuje da se ne daju nagovoriti na vratima kuće pod izlikom “povoljnih ponuda” i “velikih popusta” te da ne plaćaju unaprijed.
