Austrija
U Austriji prošle godine umrlo više od 90 tisuća ljudi
U Austriji je 2020. godini umrlo više od 90 000 ljudi. Očekivano trajanje života također je u padu.
Prema preliminarnim rezultatima Austrijskog ureda za statistiku (Statistik Austrija) u razdoblju između 1. siječnja i 31. prosinca 2020 zabilježeno je 90.123 smrtnih slučajeva. Međutim, ovaj će broj nastaviti rasti u narednim tjednima jer se očekuju kasne registracije umrlih iz prethodne godine koje dolaze iz matičnih ureda.
Ovaj broj još ne uključuje smrtne slučajeve među austrijskim stanovništvom koje živi u inozemstvu. Ako se usporede ovi 90.123 smrtni slučajevi u 2020. godini s prosjekom u posljednjih pet godina (iz razloga dosljednosti i bez smrtnih slučajeva koji su se dogodili u inozemstvu), bilježi se porast od 10,9%. Povećanje broja smrtnih slučajeva utjecalo je na muškarce (+ 13,7%) u mnogo većoj mjeri nego na žene (+ 8,2%).
Dostupni podaci sada također omogućuju prvu preliminarnu procjenu očekivanog života u 2020. godini. “Očekivano trajanje života u 2020. godini opalo je za oko pola godine u odnosu na 2019. godinu i sada iznosi 78,9 godina za muškarce i 83,7 za žene. S cijepljenjem koje postaje sve šire i nakon prevladavanja pandemije, može se pretpostaviti da će se očekivano trajanje života srednjoročno vratiti trendu rasta. Iskustva iz jačih godina gripe pokazuju nešto slično. Međutim, moguće dugoročne posljedice preživjelih koronskih bolesti i dalje su otvorene “, rekao je generalni direktor Statistik Austrija Tobias Thomas.
Pogled na preliminarne rezultate za pojedine kalendarske tjedne pokazuje da je u 52. kalendarskom tjednu – od 21. do 27. prosinca 2020. – u Austriji umrlo 2.114 osoba, što je oko 22% više od prosjeka za isti kalendarski tjedan od 2015. do 2019. godine. U 53. kalendarskom tjednu – od 28. prosinca 2020. do 3. siječnja 2021. – zabilježeno je 1.964 smrtnih slučajeva, 28% više u odnosu na 2015. godinu, kada je godina posljednji put imala 53. kalendarska tjedna.
Međutim, razvoj tjednih smrtnih slučajeva opao je od vrhunca u 49. kalendarskom tjednu, kada je umrlo 2.543 osobe. U posljednja tri tjedna 2020. vrijednosti su i dalje bile na relativno visokoj razini, ali već su bile nešto niže nego na vrhuncu jake epidemije gripe u siječnju 2017. godine.
- Lavine u Tirolu, Vorarlbergu i Salzburgu
- Istraga zbog nehotičnog ubojstva nakon nesreće na autocesti u Austriji u kojoj su preminule četiri žene
- Karner: Samo 250 od 100.000 Sirijaca se vratilo u domovinu
- Spašen Ivica Kostelić, u Austriji ga zatrpala lavina
- Četiri žene poginule u strašnoj nesreći na A2: Navodno su bile na putu iz Hrvatske za Austriju
Austrija
Karner: Samo 250 od 100.000 Sirijaca se vratilo u domovinu
Na današnjem zasjedanju Odbora za ljudska prava i pučkog pravobranitelja, austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (OVP) izjavio je da razmatra mogućnost prisilnog vraćanja migranata. Ova tema je pokrenuta na upit zastupnika FPÖ-a Reinholda Maiera, a povod za raspravu bio je podatak da se, unatoč promjenama vlasti u Siriji, dosad vratilo tek 250 od 100.000 sirijskih izbjeglica.
Karner je naglasio da svaki slučaj mora biti pojedinačno procijenjen, budući da sigurnosna situacija nije jednaka za sve etničke i vjerske skupine. Prema dostupnim podacima, tijekom 2023. i 2024. godine, dobrovoljno je napustilo Austriju oko 160 Sirijaca.
“Za nekoliko tjedana” trebao bi biti objavljen izvještaj o sigurnosnoj situaciji u Siriji. Austrija u vezi s tim pitanjem blisko surađuje s njemačkim vlastima.
Karner je prošlog tjedna planirao putovanje u Siriju zajedno s njemačkom ministricom unutarnjih poslova Nancy Faeser, no putovanje je otkazano zbog “konkretnih upozorenja o terorističkoj prijetnji”. Ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je da bi potencijalna opasnost za delegacije i sigurnosne snage bila prevelika te da su austrijske i njemačke vlasti zajednički donijele odluku o otkazivanju putovanja.
Austrija
Spašen Ivica Kostelić, u Austriji ga zatrpala lavina
Bivši hrvatski skijaš Ivica Kostelić ponovno se našao u situaciji opasnoj po život. U Obertauernu u Austriji odnijela ga je lavina i zatrpala. Uslijedila je akcija spašavanja u kojoj su Kostelić i skijaš koji je bio s njim uspješno spašeni, piše 24.ur.
Podignut je i spasilački helikopter. Jedan od skijaša uspio se sam izvući, dok su drugog morali otkopavati ispod snijega. Kostelić je trenutno u Obertauernu sa suprugom Elin i četvero djece.
Austrija
Austrija zbog deficita uvodi velike promjene kod AMS-a?!
Proračunska situacija u Austriji postaje sve alarmantnija. Zbog toga se šef AMS-a Johannes Kopf sada zalaže za ukidanje modela prijevremenog umirovljenja.
U ponedjeljak je postalo jasno da je proračunski deficit Austrije još veći nego što se ranije mislilo. Prema podacima Statistik Austria, državni dug je prošle godine porastao na visokih 394,1 milijardu eura.
Vlada uvodi prve mjere za smanjenje deficita
Austrijska vlada već je najavila prve mjere kako bi spriječila pokretanje postupka prekomjernog deficita od strane Europske unije. Tako je, primjerice, model obrazovnog dopusta ukinut 1. travnja, a u srijedu je predstavljen novi model kao njegova zamjena.
“Opravdano je znatno smanjenje”
U srijedu je šef AMS-a Johannes Kopf otišao korak dalje te se založio za ukidanje modela prijevremenog umirovljenja. Ovaj model do sada su mogli koristiti svi koji su bili pet godina pred mirovinu i postigli dogovor sa svojim poslodavcem. “Model je izuzetno privlačan za radnike, ali je previše skup”, izjavio je 52-godišnjak za list “Krone”.
Proračunske nesuglasice: “Ne možemo si više to priuštiti”
Posebno za AMS, prijevremena mirovina je veliki financijski teret, budući da se u slučaju kontinuirane prijevremene mirovine 90 posto troškova pokriva iz fonda osiguranja za nezaposlene. “Austrijski model je, s obzirom na proračunsku situaciju, preskup. Smatram da bi bilo opravdano znatno ga smanjiti”, jasan je Kopf.
Vlada planira prelazak na djelomičnu mirovinu
I u vladinom programu predviđena je zamjena postojećeg sustava novim modelom djelomične mirovine. Dok su prema dosadašnjim pravilima zaposlenici radili samo pola radnog vremena, ali primali tri četvrtine plaće i punu mirovinsku naknadu, ubuduće bi trebala biti moguća smanjena radna satnica od 62. ili 63. godine života, pri čemu bi zaposlenici djelomično već primali mirovinu.
Prema Kopfu, ovaj bi koncept bio znatno jeftiniji za državu, jer bi se sredstva crpila iz mirovinskog osiguranja, a ne više iz osiguranja za nezaposlene.
