Nova studija otkriva dramatične jezične deficite u mnogim bečkim i austrijskim vrtićima. Sindikalist Paul Kimberger upozorava na ozbiljan problem u jezičnoj potpori djece.

Studija sa Sveučilišta pedagogije u Tirolu i Gornjoj Austriji pokazala je da vrtići u kojima djeca govore strani jezik kao materinji, a više od 50 posto djece dolazi iz takvih obitelji, imaju ozbiljne jezične i kognitivne probleme.

Paul Kimberger, predsjednik sindikata učitelja osnovnih škola, upozorava da je potrebno poduzeti restriktivne mjere u jezičnoj potpori. Naglašava da roditelji moraju preuzeti odgovornost i bolje sudjelovati u obrazovanju svoje djece.

Kimberger ističe da djeca koja nisu izložena redovitom čitanju imaju slabiji vokabular, dok djeca koja previše vremena provode pred ekranima kasnije imaju značajne poteškoće u učenju.

Također, pored jezičnih problema, neka djeca pokazuju i socijalne deficite, što je dodatni izazov u obrazovnom procesu.

U veljači je u Austriji zabilježeno ukupno 1.397 zahtjeva za azil, a broj sirijskih zahtjeva i dalje opada. Iako su sirijski građani tradicionalno bili među najbrojnijima, u veljači je samo 315 sirijskih zahtjeva bilo podneseno, što je značajno smanjenje u odnosu na siječanj, kada je bilo 618 zahtjeva, te u odnosu na veljaču prošle godine, kada je bilo 1.308 zahtjeva.

Smanjenje broja sirijskih zahtjeva za azil posljedica je promjena u politici prema sirijskim izbjeglicama, kao i smanjenja broja prihvaćenih zahtjeva za azil. Ove godine, samo 39 sirijskih osoba dobilo je status izbjeglice. Usporedbe radi, 860 afganistanskih državljana dobilo je status azilanta.

Na prvom mjestu po broju zahtjeva za azil u veljači, kao i u siječnju, nalazi se Afganistan s 568 zahtjeva, od kojih je samo 120 novih. Ostali zahtjevi odnose se na obiteljske članove ili djecu rođenu u Austriji. Ovaj trend je povezan s odlukom Europskog suda da za afganistanske žene ne mora biti vođen individualni postupak, zbog čega žene često podnose zahtjev za azil kad im je odobren samo subsidiarni status.

U prvom dijelu 2025. godine podneseno je ukupno 3.315 zahtjeva za azil, što je smanjenje u odnosu na 4.489 zahtjeva u isto razdoblje prošle godine. Gotovo 52% podnositelja zahtjeva su maloljetnici.

Obiteljsku reunifikaciju trenutno karakterizira nizak broj zahtjeva, što je rezultat privremenog obustavljanja tog postupka od strane vlade. U veljači 2025. bilo je samo 60 zahtjeva za spajanje obitelji, dok je prošle godine bilo gotovo 1.000.

U Europi je do kraja veljače zabilježeno 131.056 zahtjeva za azil, što je smanjenje od 19% u odnosu na prošlu godinu. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, Austrija se nalazi na devetom mjestu u EU prema broju zahtjeva u odnosu na broj stanovnika.

Smanjuje se i broj osoba u osnovnoj skrbi. Trenutno je njih oko 66.000, što je 1.500 manje nego na početku godine, a 55% njih su Ukrajinci. Ako se Ukrajinci izostave, broj je sličan onom iz 2020./2021. godine, prije ruske agresije na Ukrajinu.

Broj zakazanih aukcija za ovrhe u Austriji u 2024. godini značajno je porastao. Prema najnovijoj analizi portala za analizu nekretnina “smart facts”, ukupno je zakazano 1.092 termina za ovrhu – što je porast od 32,7 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Najveći porast zabilježen je u Salzburgu i Burgenlandu, gdje je broj zakazanih termina više nego udvostručen. Također, broj termina na 100.000 stanovnika porastao je s 9,0 na 11,9, što pokazuje povećanje važnosti u odnosu na broj stanovnika.

Najveći broj ovrha odnosio se na stambene nekretnine s 630 termina. Komercijalne nekretnine (265) i zemljišta (197) imali su manji broj ovrha, iako su i u tim kategorijama zabilježeni porasti.

Usporedba prema vrijednosti nekretnina također je pokazala rast. Ukupna procijenjena vrijednost nekretnina povećala se za 27,1 posto na 437 milijuna eura. Stambene nekretnine porasle su za 16,1 posto, komercijalne za 32,3 posto, dok su zemljišta zabilježila najveći porast od 60,2 posto.