Ekonomija
U Austriji jako nedostaje radnika u ovom sektoru
Gospodarstvo se žali da se prometna djelatnost bori s nedostatkom kadra – zanimanje vozač mora biti stavljeno na popis deficitarnih.
Hrana, odjeća itd. Gotovo sva svakodnevna roba se barem dio puta prevozi kamionom. Ali koliko dugo još? Industrija zvoni na uzbunu. U najgorem slučaju postoji čak i rizik od uskih grla u opskrbi.
Gospodarska komora (WKO) već godinama poziva da se vozači kamiona uvrste na popis deficitarnih zanimanja. U današnjem “Ö1-Morgenjournalu” Alexander Klacska, predsjednik WKO saveznog odjela za transport i promet, upozorio je na neizvjesnu budućnost industrije.
Prema Ö1, prometna industrija osjeća posljedice slabog gospodarskog rasta i ima problema s pronalaskom osoblja. Prema riječima predsjednika federalnog odjela, to nije samo nacionalni problem, već pogađa cijelu Europu. Samo prošle godine 235.000 vozačkih mjesta diljem Europe nije moglo biti popunjeno.
Zbog “demografskog razvoja u industriji cestovnog teretnog prometa”, očekuje se da će 20 posto zaposlenika otići u mirovinu u sljedećih deset do 15 godina”. Prema Institutu za istraživanje ekonomskog obrazovanja, očekuje se da će takozvani demografski “jaz” dosegnuti vrhunac 2025. godine. Sukladno tome, 141.383 radnika u dobi od 60 godina usporedit će se samo s 94.131 u dobi od 20 godina. To je zato što baby boomeri postupno odlaze u mirovinu i sve manje ljudi ulazi na tržište rada.
Velika potražnja: prema Klacskoj, očekuje se da će se broj vozačkih mjesta koja treba popuniti povećati na preko 745.000 diljem Europe do 2028. godine. Do sada je bilo dovoljno vozača iz istočne Europe. Ali i Istok sada ima slične probleme.
Privatni sektor ne može pratiti
Predsjednik odjela također vidi “intenzivnu konkurenciju s javnim prijevozom” u budućnosti. Prema njegovim riječima, taj se potencijalni zaposlenik jako regrutira – s “modelima s kojima se privatni sektor ne može natjecati”. Kraće radno vrijeme i naknade ne bi trebali biti problem za privatne tvrtke.
Vozači autobusa već su na popisu deficitarnih zanimanja Ministarstva rada. Pokrenuta je ofenziva za posao, a AMS i WKO pomažu u financiranju obuke. Prema oglasu Wiener Liniena, kao vozač autobusa u prosjeku mjesečno zaradite 3200 eura bruto, uključujući i dodatke. Sa 14 plaća to bi bilo 44.800 eura bruto godišnje.
Vozači kamiona, pak, godišnje zarade 35.700 eura bruto prema platformi za zapošljavanje “Stepstone”, što je nešto ispod austrijskog srednjeg dohotka (prema AMS-u 35.952 eura bruto godišnje).
Ekonomija
Strani diskontni lanac ima sve više poslovnica u Austriji
Ne privlačeći veliku pozornost, a relativno novi veliki igrač zadaje probleme domaćim diskonterima kao što su Hofer, Lidl i Eduscho/Tchibo. Nizozemska kompanija Action sada ima 117 poslovnica u ovoj zemlji.
Od 2015. otvaraju se jedna lokacija za drugom bez puno pompe. “Action je trenutačno prisutan u Austriji sa 117 podružnica i zapošljava oko 2500 ljudi”, rekao je šef Action Austria Boyko Tchakarov. U 2024. godini otvoreno je devet novih trgovina i otvoreno 200 dodatnih radnih mjesta. Action je u većinskom vlasništvu britanske privatne investicijske tvrtke 3i Group.
Takozvani neprehrambeni diskonti kao što su Action, Woolworth, Tedi, Pepco i Kodi specijalizirali su se za trgovinu robom koja se ne konzumira. Prodaju potrepštine za kućanstvo i papirnati materijal, kućni tekstil, modu i dekoraciju, igračke i multimediju, opremu za slobodno vrijeme i sport.
Action nudi oko 6000 proizvoda po niskim cijenama u 14 kategorija. Prema tržišnim promatračima, gubitak tržišnog udjela u neprehrambenom sektoru bolan je za Hofer, Lidl i Eduscho/Tchibo.
Prodaja Action-a skočila je za oko četvrtinu na 13,8 milijardi eura u 2024. godini. Do 2024. diskont je otvorio 352 trgovine diljem Europe i sada upravlja s 2918 trgovina u dvanaest europskih zemalja, objavio je diskont u četvrtak. Tvrtka ne otkriva tržišne udjele ili razvoj prodaje u pojedinim zemljama.
U 2023. godini promet Action Retail Austria GmbH iznosio je oko 348 milijuna eura, a neto dobit iznosila je 8,5 milijuna eura, prema godišnjim financijskim izvješćima podnesenim u trgovački registar (“Wirtschafts-Compass”).
Kurs širenja akcije nastavit će se u Europi i Austriji. Diskont će u proljeće biti lansiran u Švicarskoj, nakon čega će na jesen uslijediti ulazak na tržište Rumunjske. Otvaranje novih poslovnica u Austriji. “Uvijek tražimo odgovarajuće lokacije”, rekao je šef Action Austria. U svim zemljama Action planira otvoriti 1300 do 1400 trgovina između 2023. i 2026.
Ekonomija
Što se to događa s Njemačkom? Gospodarstvo palo i u četvrtom kvartalu
Njemačka ekonomija se smanjila krajem 2024. Bruto domaći proizvod pao je od listopada do prosinca za 0,2 posto u odnosu na prethodni kvartal, objavio je danas Savezni zavod za statistiku.
Ranija procjena, koja se temeljila na manje podataka, pokazala je pad od samo 0,1 posto. Dok su izdaci za privatnu i državnu potrošnju rasli, izvoz je bio “znatno manji”. U trećem tromjesečju ipak je zabilježen mini-rast od 0,1 posto.
U cijeloj 2024. najveće europsko gospodarstvo palo je za 0,2 posto, nakon što je već palo za 0,3 posto u 2022. Posljednje dvije godine recesije bile su 2002/03. Savez njemačkih industrijalaca (BDI) očekuje pad gospodarske proizvodnje za 0,1 posto u 2025. Ako se to dogodi, bila bi to najduža gospodarska kriza u povijesti Savezne Republike.
U usporedbi s drugim velikim zemljama eurozone, Njemačka je prošle godine imala loše rezultate. Francuska je ostvarila rast od 1,1 posto, Španjolska čak 3,2 posto.
Bundesbank ne očekuje kraj tekuće ekonomske krize u Njemačkoj početkom nove godine. “Čak ni u prvom tromjesečju 2025. njemačko gospodarstvo vjerojatno neće uspjeti pobjeći iz dugotrajne faze stagnacije”, stoji u aktualnom mjesečnom izvješću.
Sljedeća vlada se ne može nadati brzom gospodarskom oporavku. U godišnjem gospodarskom izvješću u srijedu prognoze su ponovno značajno snižene. Nakon dvije godine recesije, ministar gospodarstva Robert Habeck (Zeleni) sada očekuje rast od samo 0,3 posto u 2025. umjesto dosad očekivanih 1,1 posto.
Ekonomija
Sjajne vijesti: ECB snižava ključnu kamatnu stopu na 2,75 posto
Europska središnja banka (ECB) nastavlja seriju smanjenja kamatnih stopa na svom prvom ovogodišnjem sastanku o monetarnoj politici.
Upravno vijeće ECB-a odlučilo je danas smanjiti kamatnu stopu na depozite, koja je ključna na financijskom tržištu, za četvrtinu boda na 2,75 s 3,00 posto. Ovo je već peto smanjenje otkako je ECB prošlog lipnja pokrenula zaokret kamatnih stopa.
ECB je posebno zabrinut zbog nesigurne gospodarske situacije u eurozoni. Prema najnovijim prognozama svojih ekonomista, središnja banka očekuje da će u prvoj polovici godine održivo postići ciljanu inflaciju od 2,0 posto. U prosincu je stopa još uvijek iznosila 2,4 posto. No sumorni gospodarski izgledi za europodručje zabrinjavaju monetarne vlasti.
