Ekonomija
U Austriji jako nedostaje radnika u ovom sektoru
Gospodarstvo se žali da se prometna djelatnost bori s nedostatkom kadra – zanimanje vozač mora biti stavljeno na popis deficitarnih.
Hrana, odjeća itd. Gotovo sva svakodnevna roba se barem dio puta prevozi kamionom. Ali koliko dugo još? Industrija zvoni na uzbunu. U najgorem slučaju postoji čak i rizik od uskih grla u opskrbi.
Gospodarska komora (WKO) već godinama poziva da se vozači kamiona uvrste na popis deficitarnih zanimanja. U današnjem “Ö1-Morgenjournalu” Alexander Klacska, predsjednik WKO saveznog odjela za transport i promet, upozorio je na neizvjesnu budućnost industrije.
Prema Ö1, prometna industrija osjeća posljedice slabog gospodarskog rasta i ima problema s pronalaskom osoblja. Prema riječima predsjednika federalnog odjela, to nije samo nacionalni problem, već pogađa cijelu Europu. Samo prošle godine 235.000 vozačkih mjesta diljem Europe nije moglo biti popunjeno.
Zbog “demografskog razvoja u industriji cestovnog teretnog prometa”, očekuje se da će 20 posto zaposlenika otići u mirovinu u sljedećih deset do 15 godina”. Prema Institutu za istraživanje ekonomskog obrazovanja, očekuje se da će takozvani demografski “jaz” dosegnuti vrhunac 2025. godine. Sukladno tome, 141.383 radnika u dobi od 60 godina usporedit će se samo s 94.131 u dobi od 20 godina. To je zato što baby boomeri postupno odlaze u mirovinu i sve manje ljudi ulazi na tržište rada.
Velika potražnja: prema Klacskoj, očekuje se da će se broj vozačkih mjesta koja treba popuniti povećati na preko 745.000 diljem Europe do 2028. godine. Do sada je bilo dovoljno vozača iz istočne Europe. Ali i Istok sada ima slične probleme.
Privatni sektor ne može pratiti
Predsjednik odjela također vidi “intenzivnu konkurenciju s javnim prijevozom” u budućnosti. Prema njegovim riječima, taj se potencijalni zaposlenik jako regrutira – s “modelima s kojima se privatni sektor ne može natjecati”. Kraće radno vrijeme i naknade ne bi trebali biti problem za privatne tvrtke.
Vozači autobusa već su na popisu deficitarnih zanimanja Ministarstva rada. Pokrenuta je ofenziva za posao, a AMS i WKO pomažu u financiranju obuke. Prema oglasu Wiener Liniena, kao vozač autobusa u prosjeku mjesečno zaradite 3200 eura bruto, uključujući i dodatke. Sa 14 plaća to bi bilo 44.800 eura bruto godišnje.
Vozači kamiona, pak, godišnje zarade 35.700 eura bruto prema platformi za zapošljavanje “Stepstone”, što je nešto ispod austrijskog srednjeg dohotka (prema AMS-u 35.952 eura bruto godišnje).
Ekonomija
Austrijski deficit veći nego se očekivalo, manjak čak 4,4 posto
Ovogodišnji proračunski deficit bit će veći nego što se ranije očekivalo, objavilo je danas Fiskalno vijeće u svojoj najnovijoj prognozi. Za 2025. godinu predviđa se manjak u visini od 4,4 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok se za sljedeću godinu očekuje deficit od 4,1 posto.
U 2026. godini udio javnog duga dosegnut će povijesno visoku razinu. Jedan od glavnih razloga za ovako pesimističnu procjenu je, prema mišljenju stručnog tijela, to što Vlada preoptimistično procjenjuje učinke mjera štednje.
U jesenskoj prognozi Fiskalno vijeće je još predviđalo deficit od 4,1 posto za 2025. godinu. Revidirana procjena sada je viša, između ostalog i zato što je prošlogodišnji deficit iznosio 4,7 posto, što je znatno više od prethodnih očekivanja. Uz to, dolazi do smanjenja prihoda zbog trajne recesije i snižene prognoze gospodarskog rasta za iduću godinu.
Manji očekivani učinci štednje
U slučaju potpune provedbe planiranog konsolidacijskog paketa Vlade u vrijednosti od 6,3 milijarde eura, proračunski deficit bi iznosio 4,0 posto. Međutim, Fiskalno vijeće ne vjeruje da će predložene mjere uistinu donijeti takve uštede. Realnija procjena iznosi 4,2 milijarde eura.
Ni za planirane uštede u iznosu od 8,7 milijardi eura u 2026. godini stručnjaci za proračun ne vide stvarnu osnovu. Umjesto toga, za sljedeću godinu očekuju uštede od 4,9 milijardi eura.
Dio predviđenog konsolidacijskog iznosa nije potkrijepljen konkretnim mjerama, a i procijenjeni učinci nekih prijedloga znatno su manji od onoga što Vlada navodi. To se, primjerice, odnosi na ukidanje roditeljskog dopusta za stručno usavršavanje te na smanjenje materijalnih rashoda ministarstava.
Ekonomija
Novi val poskupljenja u Austriji: Struja, hrana, internet i državne pristojbe skuplji
Austriju ponovno pogađa val poskupljenja. Unatoč laganom padu inflacije na 2,9 posto u ožujku 2025., prosječna inflacija u prvom kvartalu iznosi 3,1 posto – jedna od najviših u EU. Glavni uzroci su poskupljenja energije, hrane, komunikacijskih usluga te povećanja poreza i državnih pristojbi.
Stalni rast cijena struje
Cijene električne energije znatno su porasle – početkom godine čak 35,7 posto više nego godinu ranije. Dok su cijene plina, drva i peleta pale, struja ostaje velika stavka u kućnim budžetima. Preporučuje se usporedba i promjena dobavljača, što može donijeti i do 220 eura uštede godišnje.
Hrana značajno skuplja
Prema podacima potrošačkog nadzora, iako su neke osnovne namirnice pojeftinile, većina ih je poskupjela – više od 57 posto. Posebno su porasle cijene kave u zrnu (+72 %), soka od naranče (+45 %), maslaca (+36 %) i čokolade (+33 %). U usporedbi s cijenama iz 2021., kava i sok poskupjeli su za više od 120 posto. Diskonti nude proizvode u prosjeku 11 posto jeftinije od velikih trgovina.
Poskupljenje interneta i mobilnih tarifa
Od travnja su ponovno porasle cijene internetskih i mobilnih paketa – ovog puta za 2,9 %. U posljednjih pet godina, prosječno kućanstvo plaća više od 300 eura godišnje samo na ove usluge.
Povećanje državnih pristojbi i poreza
Od travnja 2025. povećane su sudske pristojbe za 23 posto – uključujući izvatke iz zemljišnih i trgovačkih registara te troškove sudskih postupaka. Od srpnja slijedi i retroaktivna valorizacija saveznih pristojbi – prvi put nakon 2011., što znači poskupljenje dokumenata poput putovnica i vozačkih dozvola za oko 44 posto.
Više poreza – skuplje cigarete i e-vozila
Povećana je porezna stopa na duhan i proizvode poput e-cigareta i zagrijavajućeg duhana – cigarete su poskupjele za oko 0,30 eura po pakiranju. Ukinuta je i porezna olakšica za male solarne sustave i e-vozila. Vlasnici električnih automobila godišnje će plaćati i do 400 eura više zbog ukidanja oslobođenja od poreza na osiguranje vozila.
Zbog svih tih mjera, troškovi života u Austriji i dalje rastu, a građani su sve više financijski opterećeni.
Ekonomija
Nedostatak radne snage u austrijskim supermarketima, poznat problem
Trgovine hrane suočavaju se s ozbiljnim problemima zbog nedostatka radne snage. Sektor trpi zbog trenda u kojem sve više mladih ljudi preferira rad na pola radnog vremena umjesto punog radnog vremena.
Prema izvještaju AMS-a iz ožujka, trenutno je prijavljeno 463 otvorenih radnih mjesta u sektoru prehrambene trgovine u Gornjoj Austriji. Josef Strutz-Winkler, predsjednik Gospodarske komore za prehrambenu trgovinu u Gornjoj Austriji, ističe da je to dugoročni trend – mladi zaposlenici sve češće biraju part-time poslove.
Strutz-Winkler također ukazuje na problem vezan uz socijalna osiguranje i buduće mirovine. Prema njegovim riječima, mnogi mladi nisu svjesni što će ostati za njihovu mirovinu. Naglašava i važnost promjene percepcije rada, koji bi trebao biti prikazan pozitivno, a ne kao negativan.
Za poduzetnike, posebno u trgovini, sve je teže naći nove radnike, a brojni kandidati ni ne dolaze na razgovore za posao. Trenutno, Strutz-Winkleru nedostaje osam zaposlenika, a on upozorava da će situacija postati još teža s odlaskom ljudi u mirovinu.
