Austrija
U 2023. godini 49 pješaka poginulo u prometnim nesrećama u Austriji
Broj poginulih pješaka u prometnim nesrećama u Austriji u 2023. godini iznosio je 49, bas kao i 2022. godine.
Najveća skupina žrtava bili su stariji građani. Analiza Austrijskog transportnog kluba (VCÖ) pokazuje da je svaki treći smrtno stradali bio stariji od 80 godina, a svaki drugi smrtno stradali stariji od 65 godina. Tri četvrtine smrtonosnih nesreća pješaka dogodilo se u lokalnom području.
Jedan od osam smrtno stradalih u prometu prošle godine bio je pješak, objašnjava VCÖ. Osim toga, tu su i brojne ozljede, samo u prvoj polovici godine u Austriji je u prometnim nesrećama ozlijeđeno više od 1.500 pješaka, izvijestio je VCÖ.
U 2023. godini 25 umrlih bilo je u dobi od 65 godina ili više, a 16 umrlih osoba u dobi od 80 godina ili više. “Rizik od smrti u nesreći znatno je veći za starije ljude. Zbog toga je još važnije da transportni sustav postane tolerantniji na pogreške i sigurniji za starije ljude”, izjavila je VCÖ stručnjakinja Lina Mosshammer.
Analiza podataka o prometnim nesrećama za 2022. pokazuje da je na svakih 298 ozlijeđenih pješaka bio jedan smrtno stradao u dobnoj skupini od 30 do 49 godina, jedan smrtno stradali na svakih 31 ozlijeđenih u dobnoj skupini od 70 do 79 godina te u dobnoj skupini 80 godina i stariji, jedan smrtni slučaj na svakih 18 ozlijeđenih, izvijestio je VCÖ. “Zato su mjere prevencije nesreća tako važne, posebno tamo gdje ljudi žive i kreću se. Konkretno, to znači više smirivanja prometa i veće ograničenje brzine od 30 umjesto 50 u lokalnom području”, zahtijeva Mosshammer.
Zaustavni put (reakcijski put plus put kočenja) pri 50 km/h na suhim cestama dvostruko je duži nego pri 30 km/h.”Ako pješaka udari automobil pri 50 km/h, to odgovara padu s visine deset metara”, objasnila je Mosshammer. Posljedice odvraćanja pažnje, poput korištenja mobitela tijekom vožnje, također su kobnije pri 50 km/h nego pri 30 km/h. Korištenje mobilnog telefona produljuje vrijeme reakcije za otprilike pola sekunde. Pri brzini od 50 km/h oko sedam metara prelazi se u pola sekunde, pri brzini od 30 km/h oko četiri metra.
“Osim toga, stariji ljudi općenito hodaju sporije i u prosjeku im treba dvostruko više vremena da prijeđu cestu. Niže brzine u prometu vozila također pomažu starijim osobama da sigurno prijeđu cestu. Vozila mogu lakše zakočiti na vrijeme”, rekla je Mosshammer.
Austrija
Austrija: Poznata tvrtka u novim problemima, ugroženo 1400 radnih mjesta
U utorak je Kika/Leiner podnijela zahtjev za stečaj. Oko 1400 zaposlenika pogođeno je stečajem, neposredno prije Božića.
Neposredno prije Božića oko 1.400 zaposlenika Kika/Leinera ponovno mora drhtati – u utorak je uprava trgovine namještajem bila prisiljena podnijeti zahtjev za stečaj – izvijestio je “Heute”.
Što je s velikim brojem zaposlenih ostaje otvoreno pitanje. Stečajni upravitelj sada će odlučiti kako i hoće li tvrtka nastaviti. Iz Kika/Leiner su samo izvjestili da je “učinjeno sve što je bilo u ljudskoj moći kako bi tvrtka mogla i dalje postojati, ali u sadašnjim uvjetima obnova teško ugorženog salona namještaja nažalost nije bila moguća”.
Salonu namještaja ovo je drugi stečaj u kratkom razdoblju. Stečajni postupak morao je biti pokrenut prošle godine. No, to je sada nanijelo trajnu štetu brendu Kika/Leiner. Lanac namještaja također se žalio na “nesklonost kupnji” u posljednje dvije godine. Osim toga, povećanje troškova, primjerice u sektoru plaća zbog prijašnjih kolektivnih ugovora, “zadržalo je opseg iznimno uskim”.
Mjere štednje koje je novi vlasnik najavio u ljeto 2023. kako bi otklonio ozbiljne financijske poteškoće nisu uspjele. Tada je zatvoreno dvadesetak lokacija i otpušteno oko polovice od 3900 zaposlenih, piše Heute.
Kako je tvrtka napredovala, broj zaposlenih se dodatno smanjivao – s 1.900 zaposlenih na 1.400. 500 pogođenih pozicija trebalo se smanjiti kroz umirovljenja i otpuštanja.
Prema udruzi za kreditnu zaštitu Creditfeform (ÖVC), prošle godine prijavljeno je ukupno 131 milijun eura potraživanja, od čega se gotovo 50 milijuna eura može pripisati poreznoj upravi – u konačnici poreznom obvezniku. Pogođeno je oko 500 vjerovnika i 3300 zaposlenika tvrtke.
Austrija
U Austriji najizglednija koalicija ÖVP, SPÖ i NEOS-a
U Austriji bi se uskoro mogla formirati koalicija, odnosno mogao bi pasti inicijalni dogovor oko koalicije. To je potvrdio i šef ÖVP-a Karl Nehammer koji je rekao da će u srijedu biti otvoreni razgovori oko potencijalnog trećeg partnera.
Kako stvari stoje, nakon okvirnog dogovora sa SPÖ-om, sada se postavlja pitanje o mlađem partneru. Pretpostavlja da bi treći partner mogao biti dogovoren već u srijedu. No, jasno se nagađa da će to biti NEOS.
NEOS je već prošli tjedan u medijima iskazao svoje želje prema Ministarstvu financija, no to bi ipak moglo prerasti u mogući kamen razdora.
Ipak, čini se sasvim realnim da će “Ružičasti” prije ući u Vladu nego Zeleni. Predsjednica NEOS-a Beate Meinl-Reisinger već se sastala s Nehammerom i predsjednikom SPÖ-a Andreasom Bablerom na sastanku u ponedjeljak i općenito je nakon toga bila optimistična.
Ipak, iz crvenih redova čuje se da SPÖ želi ostaviti otvorenu opciju sa Zelenima – tim više što je Bablerovo krilo socijaldemokrata ideološki bliže stranačkim kolegama Wernera Koglera nego NEOS-u. Vjerojatno se zato Babler u petak navečer sastao s Koglerom na razgovoru.
Potraga za trećim potencijalnim koalicijskim partnerom je zbog iznimno tijesne većine Tirkizno-crvenih sa samo jednim mandatom viška u Nacionalnom vijeću, piše Krone.
Austrija
U Austriji skoro 100.000 ljudi potpisalo peticiju za smjenu Van der Bellena
Oko 99.000 ljudi već je potpisalo peticiju kojom se traži ostavka saveznog predsjednika Alexandera Van der Bellena.
“Momentalna ostavka austrijskog saveznog predsjednika Alexandera Van der Bellena”, stoji u peticiji koja sada ima gotovo 100.000 potpisa. Mario Widek iz Gumpoldskirchena je pokrenuo peticiju jer smatra da se savezni predsjednik ponašao “nedemokratski”. “Nažalost, Van der Bellen relativnoj većini ne daje mandat za sastavljanje vlade, kao što je uvijek tradicionalno bio slučaj. On daje zadatak ÖVP-u da sastavi vladu, a ne FPÖ-u, iako je dobio najviše glasova”, rekao je Widek.
Nakon samo nekoliko dana peticiju su podržale tisuće. Sada – gotovo tri tjedna nakon pokretanja peticije – potpisalo ju je oko 99.000 ljudi. Potpore će se prikupljati do travnja sljedeće godine.
Za usporedbu: referendume mora potpisati najmanje 100.000 birača s pravom glasa (odnosno jedna šestina birača s pravom glasa u tri savezne države) da bi bili razmatrani u Nacionalnom vijeću, piše oe24.
Podsjećamo, austrijski predsjednik je nedavno operiran.
