Austrija
U 2021. za skraćeno radno vrijeme isplaćeno 3,7 milijardi eura
Broj zaposlenih na skraćeno radno vrijeme značajno je pao tijekom 2021. Dok je još početkom godine 425.998 ljudi bilo prijavljeno na skraćeno radno vrijeme, u studenom su bile prijavljene 77.222 osobe.
Broj osoba koje rade na skraćeno radno vrijeme priopćilo je Ministarstvo rada. Pad je izraz visoke dinamike na tržištu rada. Pad prijava na skraćeno radnog vrijeme trebao bi se nastaviti smanjivati i ove godine. U 2021. godini za tu je mjeru isplaćeno 3,7 milijardi eura.
Prema preliminarnim podacima, u prosincu je 47.299 ljudi još uvijek bilo prijavljeno na skraćeno radno vrijeme. No, uz pretpostavku da će konačna brojka biti slična onoj u studenom, broj prijava na skraćeno radno vrijeme tijekom godine pao je za oko 350.000 ljudi. U cijelom četvrtom tromjesečju zapravo je oko 100.000 ljudi bilo prijavljeno na skraćeno radno vrijeme, no za taj model rada bilo je prijavljeno oko 177.000 ljudi, dakle znatno više.
“Stvarno korištenje skraćenog radnog vremena u četvrtom tromjesečju 2021. bilo je znatno ispod broja prijava. To pokazuje da mnoge tvrtke koje su se prijavile za skraćeno radno vrijeme za svoje zaposlenike kao mjeru opreza u konačnici ga nisu koristile zbog pozitivnog gospodarskog zamaha”, rekao je ministar rada Martin Kocher (ÖVP).
Smanjenje prijava na skraćeno radno vrijeme bilo je posebno izraženo u turizmu, koji je posebno pogođen krizom. Početkom godine, između 110.000 i 120.000 ljudi još je bilo na skraćenom radnom mjestu u industriji, a u četvrtom tromjesečju bilo ih je tek oko 36.000. Slično je upečatljiva razlika i u trgovini, gdje je skraćeno radno vrijeme palo s više od 120.000 ljudi na početku godine na 23.000 u četvrtom tromjesečju.
U četvrtom tromjesečju 2020. prosječno smanjenje radnog vremena iznosilo je 55 posto, godinu dana kasnije – u četvrtom tromjesečju 2021. – samo 46 posto. I ovdje prednjači turizam. Naime, u području smještaja i gastronomije u četvrtom tromjesečju 2021. izgubljeno je 55 posto radnih sati. Prosječno je zaposlenik bio na skraćenom radnom vremenu oko 4 mjeseca, dok je u turizmu to ipak bilo znatno duže (187 dana).
Za tekuću godinu Ministarstvo rada očekuje daljnje smanjenje broja zaposlenih na skraćeno radno vrijeme. Trenutno je oko 170.000 ljudi pretprijavljen za skraćeno radno vrijeme. U prethodnoj godini tvrtkama je za tu mjeru isplaćeno 3,7 milijardi eura, a od početka pandemije 9,2 milijarde eura.
Unatoč sve manjim brojkama, proračunsko ograničenje za skraćeno radno vrijeme bit će povećano s dvije na tri milijarde eura. To je iz razloga jer su u petoj fazi skraćenog rada već odobrene mnoge prijave koje još nisu konačno riješene. Stoga se mora očekivati povećanje iznosa bespovratnih sredstava. No, u Ministarstvu očekuju da taj iznos neće biti iscrpljen. Povećanje limita je formalni akt, propis će biti predstavljen idućih dana.
Austrija
Bh. državljanin navodno prevario Austriju za više od 100.000 eura, na adresu lažno prijavio sestru
Šezdesetogodišnji muškarac od 2011. godine primao je dodatak za njegu i obiteljsku mirovinu za svoju sestru s invaliditetom, iako je ona živjela u inozemstvu. Šteta je ogromna.
Muškarac iz Bosne i Hercegovine navodno je još 2011. godine prijavio svoju 62-godišnju sestru na svojoj adresi kao fiktivnog stanara te je u njezino ime podnio zahtjev za dodatak za njegu i obiteljsku mirovinu kod Austrijskog mirovinskog osiguranja.
Kako bi ispunio službene uvjete, poput produženja boravišne dozvole i liječničkih pregleda potrebnih za ostvarenje prava na socijalnu pomoć, povremeno je dovodio svoju sestru u Austriju na kratke periode.
Na taj je način uspio prevariti mirovinsko osiguranje i do listopada 2024. godine primiti socijalne naknade u ukupnom iznosu većem od 100.000 eura, koje su mu, kao skrbniku, bile isplaćene na račun.
Osumnjičeni je tijekom ispitivanja priznao djelo te je protiv njega podnesena prijava Državnom odvjetništvu u Innsbrucku zbog sumnje na tešku prijevaru u području socijalne pomoći.
Austrija
Mirovine u Austriji: Smanjenja, porezi i dobna granica za mirovinu – evo koje mjere dolaze
Austrijska vlada planira nekoliko mjera kao dio paketa za sanaciju proračuna, a mirovine će biti posebno pogođene. Mirovinski korisnici će morati računati na smanjenje svojih mirovina, dok bi neki mogli imati koristi od poreznih olakšica.
Jedna od ključnih promjena je povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje za mirovine sa 5,1% na 6,0% od 1. lipnja 2025. godine. To znači da će mirovinski korisnici morati plaćati veće doprinose, a njihova neto mirovina će se smanjiti.
Povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje od lipnja
Prema najnovijim podacima, prosječna starosna mirovina za muškarce u 2024. godini iznosi 2.321,40 eura bruto mjesečno, dok je za žene 1.594,24 eura bruto. Nakon povećanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, muškarci će primiti samo 2.029,32 eura neto, što znači smanjenje od 13,04 eura mjesečno. Žene će također doživjeti smanjenje i nakon promjena primit će prosječno 1.558,98 eura neto, što je smanjenje od 12,01 eura.
Povećanje dobne granice za mirovinu
Također se planira povećanje stvarne dobne granice za mirovinu. Trenutno, muškarci mogu ići u mirovinu sa 62 godine, a žene s 60 godina uz određene smanjenje mirovine. Planira se da se dobna granica poveća na 63 godine, a broj potrebnih godina osiguranje sa 480 na 504 mjeseca.
Uvođenje novih oblika mirovine
Novi model „polovične mirovine“ omogućit će zaposlenicima koji su postigli 42 godine radnog staža (504 mjeseca) smanjenje radnog vremena dok istovremeno primaju dio svoje mirovine. Ovaj model omogućuje smanjenje radnog vremena za 50% uz isplatu polovice plaće i polovice mirovine koja bi inače bila isplaćena.
Porezne olakšice za dodatni prihod
Također, za osobe koje nastave raditi tijekom primanja mirovine, planirane su porezne olakšice. Predviđena je oslobađanje od socijalnih doprinosa za zaposlene i paušalna porezna stopa od 25% na dodatni prihod. Ove olakšice trebale bi biti implementirane od 2026. godine.
Te mjere, zajedno s dodatnim prijedlozima i mogućim dodatnim uštedama, trebale bi pomoći u smanjenju proračunskog deficita do 2031. godine. Ukoliko ove mjere ne budu dovoljne, očekuju se daljnje prilagodbe i smanjenje troškova.
Austrija
Cijene stanova u Austriji ponovno porasle, kvadrat stana u prosjeku 5800 eura
Cijene stanova u vlasništvu u Austriji blago su porasle u 2024. godini. Prema analizi podataka ImmoScout24 na temelju 181.000 oglasa, prosječna cijena po kvadratnom metru povećala se za 2 posto.Cijene stanova u 2024. rastu u šest saveznih pokrajina, najviše u Štajerskoj, Donjoj Austriji i Vorarlbergu.
Potražnja porasla za 19 posto.Dok je 2023. prosječna cijena iznosila 5.697 eura po kvadratnom metru, u 2024. ona je narasla na 5.810 eura. To znači da za stan od 70 kvadrata kupci sada u prosjeku izdvajaju oko 400.000 eura. Nakon stagnacije u 2022. i 2023., trend rasta cijena nekretnina nastavlja se u većini austrijskih pokrajina, osim u Gradišću.
Rast cijena u većini pokrajina
Trend rasta nekretninskog tržišta posebno je izražen u Štajerskoj, gdje su stanovi poskupjeli za 4 posto, dosegnuvši cijenu od 4.312 eura po kvadratnom metru. Sličan rast bilježe i Donja Austrija (4.527 €/m²), Gornja Austrija (4.500 €/m²) i Vorarlberg (6.797 €/m²), gdje su cijene porasle za 3 posto. U Salzburgu je zabilježen rast od 2 posto (6.175 €/m²), dok je u Beču povećanje iznosilo 1 posto (6.587 €/m²).
Stagnacija i pad cijena u određenim regijama
Cijene u Koruškoj i Tirolu ostale su gotovo nepromijenjene, iznoseći 4.902 €/m², odnosno 6.928 €/m². Međutim, Gradišće bilježi značajan pad – cijene stanova smanjene su za 8 posto, što je dovelo do prosječne cijene od 3.909 €/m².
Cijene stanova od 70 kvadrata po regijama
Nekretninsko tržište u Austriji i dalje pokazuje velike regionalne razlike. Najskuplje pokrajine su Tirol, Vorarlberg i Beč, gdje stan od 70 kvadrata u prosjeku košta 484.940 eura, 475.765 eura i 461.078 eura. S druge strane, Štajerska i Gradišće nude povoljnije opcije – cijene stanova te veličine iznose oko 301.816 eura, odnosno 273.636 eura.
Raste potražnja za vlasničkim stanovima
Interes za kupnjom stanova u Austriji značajno je porastao u 2024., bilježeći prosječan rast potražnje od 19 posto u odnosu na prethodnu godinu. Najizraženiji porast zabilježen je u Salzburgu (+29%), Tirolu i Vorarlbergu (+22%), dok je u Beču potražnja porasla za 20 posto. Pozitivan trend primjetan je i u Gornjoj Austriji (+13%), Koruškoj (+12%), Donjoj Austriji (+11%), Gradišću (+7%) i Štajerskoj (+6%).
You must be logged in to post a comment Login