Austrija
U 2021. za skraćeno radno vrijeme isplaćeno 3,7 milijardi eura
Broj zaposlenih na skraćeno radno vrijeme značajno je pao tijekom 2021. Dok je još početkom godine 425.998 ljudi bilo prijavljeno na skraćeno radno vrijeme, u studenom su bile prijavljene 77.222 osobe.
Broj osoba koje rade na skraćeno radno vrijeme priopćilo je Ministarstvo rada. Pad je izraz visoke dinamike na tržištu rada. Pad prijava na skraćeno radnog vrijeme trebao bi se nastaviti smanjivati i ove godine. U 2021. godini za tu je mjeru isplaćeno 3,7 milijardi eura.
Prema preliminarnim podacima, u prosincu je 47.299 ljudi još uvijek bilo prijavljeno na skraćeno radno vrijeme. No, uz pretpostavku da će konačna brojka biti slična onoj u studenom, broj prijava na skraćeno radno vrijeme tijekom godine pao je za oko 350.000 ljudi. U cijelom četvrtom tromjesečju zapravo je oko 100.000 ljudi bilo prijavljeno na skraćeno radno vrijeme, no za taj model rada bilo je prijavljeno oko 177.000 ljudi, dakle znatno više.
“Stvarno korištenje skraćenog radnog vremena u četvrtom tromjesečju 2021. bilo je znatno ispod broja prijava. To pokazuje da mnoge tvrtke koje su se prijavile za skraćeno radno vrijeme za svoje zaposlenike kao mjeru opreza u konačnici ga nisu koristile zbog pozitivnog gospodarskog zamaha”, rekao je ministar rada Martin Kocher (ÖVP).
Smanjenje prijava na skraćeno radno vrijeme bilo je posebno izraženo u turizmu, koji je posebno pogođen krizom. Početkom godine, između 110.000 i 120.000 ljudi još je bilo na skraćenom radnom mjestu u industriji, a u četvrtom tromjesečju bilo ih je tek oko 36.000. Slično je upečatljiva razlika i u trgovini, gdje je skraćeno radno vrijeme palo s više od 120.000 ljudi na početku godine na 23.000 u četvrtom tromjesečju.
U četvrtom tromjesečju 2020. prosječno smanjenje radnog vremena iznosilo je 55 posto, godinu dana kasnije – u četvrtom tromjesečju 2021. – samo 46 posto. I ovdje prednjači turizam. Naime, u području smještaja i gastronomije u četvrtom tromjesečju 2021. izgubljeno je 55 posto radnih sati. Prosječno je zaposlenik bio na skraćenom radnom vremenu oko 4 mjeseca, dok je u turizmu to ipak bilo znatno duže (187 dana).
Za tekuću godinu Ministarstvo rada očekuje daljnje smanjenje broja zaposlenih na skraćeno radno vrijeme. Trenutno je oko 170.000 ljudi pretprijavljen za skraćeno radno vrijeme. U prethodnoj godini tvrtkama je za tu mjeru isplaćeno 3,7 milijardi eura, a od početka pandemije 9,2 milijarde eura.
Unatoč sve manjim brojkama, proračunsko ograničenje za skraćeno radno vrijeme bit će povećano s dvije na tri milijarde eura. To je iz razloga jer su u petoj fazi skraćenog rada već odobrene mnoge prijave koje još nisu konačno riješene. Stoga se mora očekivati povećanje iznosa bespovratnih sredstava. No, u Ministarstvu očekuju da taj iznos neće biti iscrpljen. Povećanje limita je formalni akt, propis će biti predstavljen idućih dana.
Austrija
Cijene stanova u Austriji ponovno porasle, kvadrat stana u prosjeku 5800 eura
Cijene stanova u vlasništvu u Austriji blago su porasle u 2024. godini. Prema analizi podataka ImmoScout24 na temelju 181.000 oglasa, prosječna cijena po kvadratnom metru povećala se za 2 posto.Cijene stanova u 2024. rastu u šest saveznih pokrajina, najviše u Štajerskoj, Donjoj Austriji i Vorarlbergu.
Potražnja porasla za 19 posto.Dok je 2023. prosječna cijena iznosila 5.697 eura po kvadratnom metru, u 2024. ona je narasla na 5.810 eura. To znači da za stan od 70 kvadrata kupci sada u prosjeku izdvajaju oko 400.000 eura. Nakon stagnacije u 2022. i 2023., trend rasta cijena nekretnina nastavlja se u većini austrijskih pokrajina, osim u Gradišću.
Rast cijena u većini pokrajina
Trend rasta nekretninskog tržišta posebno je izražen u Štajerskoj, gdje su stanovi poskupjeli za 4 posto, dosegnuvši cijenu od 4.312 eura po kvadratnom metru. Sličan rast bilježe i Donja Austrija (4.527 €/m²), Gornja Austrija (4.500 €/m²) i Vorarlberg (6.797 €/m²), gdje su cijene porasle za 3 posto. U Salzburgu je zabilježen rast od 2 posto (6.175 €/m²), dok je u Beču povećanje iznosilo 1 posto (6.587 €/m²).
Stagnacija i pad cijena u određenim regijama
Cijene u Koruškoj i Tirolu ostale su gotovo nepromijenjene, iznoseći 4.902 €/m², odnosno 6.928 €/m². Međutim, Gradišće bilježi značajan pad – cijene stanova smanjene su za 8 posto, što je dovelo do prosječne cijene od 3.909 €/m².
Cijene stanova od 70 kvadrata po regijama
Nekretninsko tržište u Austriji i dalje pokazuje velike regionalne razlike. Najskuplje pokrajine su Tirol, Vorarlberg i Beč, gdje stan od 70 kvadrata u prosjeku košta 484.940 eura, 475.765 eura i 461.078 eura. S druge strane, Štajerska i Gradišće nude povoljnije opcije – cijene stanova te veličine iznose oko 301.816 eura, odnosno 273.636 eura.
Raste potražnja za vlasničkim stanovima
Interes za kupnjom stanova u Austriji značajno je porastao u 2024., bilježeći prosječan rast potražnje od 19 posto u odnosu na prethodnu godinu. Najizraženiji porast zabilježen je u Salzburgu (+29%), Tirolu i Vorarlbergu (+22%), dok je u Beču potražnja porasla za 20 posto. Pozitivan trend primjetan je i u Gornjoj Austriji (+13%), Koruškoj (+12%), Donjoj Austriji (+11%), Gradišću (+7%) i Štajerskoj (+6%).
Austrija
Velika austrijska tvrtka daje radnicima premiju od 836 eura
Zaposlenici Austrijske pošte primit će premiju od 836 eura zahvaljujući povećanju poslovnog rezultata tvrtke.
Austrijska pošta, koja je djelomično u vlasništvu države, povećala je svoj poslovni rezultat za 9% na 207 milijuna eura u 2024. godini, a taj uspjeh sada dolazi u obliku premije za zaposlenike. Premija ove godine iznosi 836 eura po zaposleniku, dok je prošle godine iznosila 813 eura.
Na premiju imaju pravo zaposlenici koji su u 2024. godini radili najmanje 183 kalendarska dana. Zaposlenici koji rade skraćeno radno vrijeme dobit će proporcionalni iznos.
Pošta, koja je većinom u vlasništvu države, zapošljava oko 20.000 ljudi u Austriji. U 2024. godini, tvrtka je ostvarila rast prihoda od 14%, dosegnuvši 3,12 milijarde eura. Tvrtka također planira isplatu dividende od 1,83 eura po dionici za 2024. godinu, što je povećanje od 2,8% u odnosu na prethodnu godinu.
Austrija
Zeleni žele 17 novih tramvajskih linija u Beču
Zeleni u Beču predstavili su svoj veliki plan za javni prijevoz u gradu, koji uključuje izgradnju novih tramvajskih linija kako bi se poboljšala povezanost i osigurao održiviji i učinkovitiji sustav javnog prijevoza. Iako se u središtu Beča trenutno izvode radovi na izgradnji nove podzemne željeznice, mnogi vanjski okruzi grada i dalje se suočavaju s problemima u javnom prijevozu. Zeleni stoga pozivaju na više tramvaja umjesto novih prometnih gužvi i kašnjenja.
U vanjskim četvrtima mnogi stanovnici još uvijek ovise o automobilima jer javni prijevoz nije dovoljno razvijen. Unatoč tome što je u posljednjim godinama bilo mnogo radova, nijedna nova tramvajska linija nije otvorena. Zeleni tvrde da su prošli planovi u velikoj mjeri zakazali.
Tramvaji, prema riječima Judith Pühringer, predsjednice i kandidatkinje Zelenih u Beču, mogli bi postati „prvaci“ bečkog sustava javnog prijevoza. Tramvaji su brzi za izgraditi, jeftini, udobni i imaju veliku kapacitet. Za Beč u budućnosti potrebno je bolji i pristupačniji javni prijevoz.
Zeleni predlažu konkretne korake za poboljšanje sustava:
- 17 novih tramvajskih linija i produžetaka postojećih linija
- 68 kilometara novih tramvajskih pruga
- Poboljšanje javnog prijevoza u vanjskim četvrtima
- Prelazak gradskih granica s novim linijama, poput modela „Badnerbahn“
- Brže tramvaje kroz prednost na semaforima
Među specifičnim prijedlozima su direktna povezanost Badnerbahn s U2 (Wienerberg), nova tramvajska linija od Simmeringa do Schwechata, nova autobusna linija u 19. okrugu te brzi autobusni servis od U6-Floridsdorf do U2-Stadlau.
Zeleni također žele poboljšati učestalost vožnje, prema modelu „2-3-5“, što znači da bi tijekom vršnih sati metro linije trebale voziti svake dvije minute, tramvaji svake tri, a autobusi svakih pet minuta. Planiraju i daljnje širenje usluge „Hüpfer“, koja omogućava fleksibilne autobusne linije na periferiji Beča.
Također, Zeleni se protive povećanju cijena godišnje karte, tražeći da cijena od 365 eura ostane ista do 2030. godine.
Procijenjeni trošak za nove tramvajske pruge iznosi od 1,7 do 2 milijarde eura, što je značajno manje u odnosu na izgradnju planirane autoceste prema Lobau, koja bi mogla koštati do 6 milijardi eura.
You must be logged in to post a comment Login