Connect with us

Austrija

Tužne brojke u Austriji: Katolička crkvu u 2022. godini napustio rekordan broj ljudi

Objavljeno

na

Rimokatolička crkva u Austriji prošle je godine zabilježila rekordan broj istupa. Ukupno 90.975 ljudi napustilo je Katoličku crkvu 2022. godine, prema službenoj crkvenoj statistici objavljenoj u srijedu, koja potvrđuje preliminarne brojke iz siječnja. Krajem 2022. godine u zemlji je bilo 4.733.085 katolika, što je pad od 1,96 posto. Prihodi od crkvenih priloga stagnirali su na nešto manje od 500 milijuna eura.

Kako prenosi Kathpress, zabilježen je blagi porast krštenja (45.706) i vjenčanja (9.503). 4.771 osoba ponovno je primljena ili novoprimljena u Rimokatoličku crkvu. Glavninu prihoda biskupije čine crkveni doprinosi. U 2022. godini doprinosi su iznosili 499,98 milijuna eura (75 posto ukupnih prihoda), u 2021. crkveni prilozi bili su 498,84 milijuna eura.

Broj ljudi koji izlaze iz crkve značajno se povećao u 2022. u odnosu na prethodne godine. Godine 2021. Katoličku Crkvu napustilo je 72.222 osobe, 2020. bilo ih je 58.727. Vjeruje se da je razlog udaljenost od crkve koja se posljednjih godina povećala zbog pandemije. Prema informacijama iz biskupija, taj je trend u posljednjih godinu dana pojačan napetom općom gospodarskom situacijom – odnosno mnogima je crkveni doprinos jednostavno preskup s obzirom na sve veće troškove života.

Broj krštenih u 2022. iznosio je 45.706, što je blagi porast u odnosu na 2021. (45.541). U 2020. bilo ih je samo 32.521 zbog korone. Prošle godine bilo je 9503 vjenčanja, 2021. bilo ih je 6674, 2020. samo 3595. Prema službenoj crkvenoj statistici, broj svećenika koji rade u Austriji u 2022. bio je 3403. To znači da je taj broj neznatno smanjen u odnosu na 2021. (3,425).

U 2022. porasla je posjećenost crkvenih službi i to znatno više od 2021. i 2020. No, zbog korone te se dvije godine smatraju iznimnim godinama.

Katolička crkva u Austriji jednom godišnje objavljuje broj katolika, crkvenu statistiku i financijske brojke biskupija. Datum objave brojki promijenila je Biskupska konferencija i sada se uvijek događa oko početka škole, kako je za Kathpress objasnio njihov službenik za medije Paul Wuthe.

Advertisement

Austrija

Procvat subvencionirane obnove stambenih zgrada u Beču

Objavljeno

na

By

Beč nudi brojne mogućnosti i financijske potpore za provedbu mjera dekarbonizacije i obnove stambenih zgrada, a odjek je više nego dobar. Pretprošle godine podneseno je oko 200 zahtjeva za financiranje, a prošle čak 350.

Sve veći broj stambenih zgrada u austrijskoj metropoli obnavlja se kako bi bio spreman za budućnost, a Grad Beč pruža financijsku potporu. Prošle je godine podneseno 75 posto više zahtjeva za subvencije u odnosu na 2023. godinu. Kako bi osigurao što bržu provedbu projekata u budućnosti, Bečki stambeni fond (wohnfonds_wien) odnedavno je uveo ubrzani postupak koji omogućava brži početak provedbe mjera obnove u iznosu do 400.000 eura kao što je zamjena sustava grijanja, toplinska izolacija ili primjerice ugradnja dizala.

Posljednja inovacija Bečkog stambenog fonda omogućit će bržu obradu zahtjeva, a samim time i bržu provedbu najčešće traženih mjera. Tako se zainteresiranim građanima nastoji osigurati realizacija projekata u roku od svega nekoliko mjeseci. „Cilj je učiniti Beč spremnim za budućnost već danas”, izjavila je Kathrin Gaál, bečka dogradonačelnica i članica gradskog poglavarstva za stanogradnju i ženska prava.

Kako bi raniji početak radova bio moguć, potrebno je zadovoljiti određene uvjete. Ključno je da su troškovi manji od 400.000 eura, da građevinska dozvola već postoji ili nije potrebna za provedbu mjere te da radovi budu dovršeni u roku od godine dana, a obračun troškova dostavljen najkasnije šest mjeseci od završetka radova. Ova je inicijativa praktična za sve uključene, a moguća je zahvaljujući sve boljoj informiranosti građana za što su uvelike zaslužne gradske savjetodavne službe.

Beč tako izlazi ususret svima koji, zahvaljujući dobroj pripremi, žele što prije krenuti u realizaciju planova koji će austrijsku prijestolnicu učiniti spremnijom na sve zahtjevnije izazove budućnosti.

Nastavi čitati

Austrija

Anschober objavio status, ljudi ga vrijeđali: On prijeti tužbama

Objavljeno

na

Bivši ministar zdravlja krenuo u akciju! Objava Rudija Anschobera na Facebooku izazvala je buru reakcija, a sada prijeti i masovnim tužbama.

Bivši ministar Zelenih bio je u središtu pozornosti posebno tijekom pandemije Corone – i žestoko kritiziran zbog poduzetih mjera. Nakon ostavke, Anschober je radosno najavio “novi projekt”.

Na Facebooku se digla prava bura, 64-godišnjaka su u nekim slučajevima vrijeđali, a mnogi su ga iznova kritizirali zbog njegove korona politike.

Anchober je promptno odgovorio – također vrlo oštro: “Neću dopustiti da me idioti otjeraju iz moje domovine.”

To nije bila jedina reakcija na komentare mržnje: Anschober sad prijeti oko 700 korisnika tužbama zbog “zlobe, mržnje, laži i gluposti – a to će nekie skupo stajati!”, piše danas austrijski magazin OE24.

Nastavi čitati

Austrija

Austrijska pokrajina zabranjuje mobitele u osnovnim školama

Objavljeno

na

Koruški službenik za obrazovanje Daniel Fellner (SPÖ) proveo je u srijedu najavljenu zabranu mobilnih telefona u koruškim osnovnim školama.

Odgovarajuća uredba izdana je svim osnovnim školama u zemlji, objavila je u četvrtak pokrajina Koruška. Uredba ima za cilj spriječiti korištenje mobilnih telefona u razredu i za vrijeme odmora; izuzeci se mogu napraviti za nastavne sadržaje specifične za sat. Od škola je zatraženo da to reguliraju kućnim redom.

Prema tome, mobilni telefoni bi se trebali klasificirati kao “uređaji koji ometaju rad škole”. Uređaji trebaju biti prikladno pohranjeni tijekom nastave. Sankcije za prekršaje trebale bi se temeljiti i na kućnom redu, pa bi trebalo omogućiti upozorenje, upis u razrednu maticu ili obavijest roditeljima.

Fellner opravdava dekret time da bi “pretjerano i nepromišljeno” korištenje mobitela imalo negativne učinke na razvoj djece. To utječe na cjelokupnu dječju okolinu: “Ali možemo regulirati ovo važno školsko područje”, nastavio je Fellner.

Daljnji koraci planirani su i trebali bi se provesti ove godine. Postojala bi radna skupina sa znanstvenom podrškom za skupinu od deset do 14 godina. Ovdje je fokus prvenstveno na znanstvenoj ekspertizi i podizanju svijesti.

Nastavi čitati
LM