Panorama
Turizam na koljenima. Najgora godina u zadnjih pet desetljeća
Prema preliminarnim rezultatima Statistik Austria, u 2020. godini registrirano je 97,91 milijuna noćenja u austrijskim smještajnim objektima, što odgovara smanjenju od 54,75 milijuna ili 35,9 posto (2019: 152, 71 milijuna noćenja). Broj dolazaka opao je za 21,18 milijuna ili 45,8 posto na 25,04 milijuna u istom razdoblju (strani gosti: -52,7 posto na 15,09 milijuna; domaći gosti: -30,5 posto na 9,94 milijuna).
“Zatvaranje tvrtki povezanih s koronavirusom, međunarodna ograničenja putovanja i propisi o karanteni imaju veliki utjecaj na turizam u Austriji. Nakon vrhunca noćenja od preko 150 milijuna u 2019. godini, broj noćenja u 2020. godini pao je na gotovo 98 milijuna, na razinu ranih 1970-ih”, rekao je generalni direktor Statistik Austria Tobias Thomas.
Sveukupno, broj noćenja stranih gostiju pao je za 41,2 posto na 66,29 milijuna. Posljednja noćenja stranih gostiju bila su ispod 70 milijuna 1970. godine (63,6 milijuna). Noćenja gostiju iz Njemačke, najvažnijeg tržišta za Austriju, pala su za 32,1 posto na 38,51 milijuna u 2020. godini. Gosti iz Nizozemske boravili su 28,4 posto manje, gosti iz Švicarske i Lihtenštajna 36,2 posto manje. Noćenja domaćih gostiju zabilježila su pad od 20,8 posto na 31,63 milijuna.
Pad je bio vrlo različit u pojedinim saveznim državama. Dok su savezne države koje tradicionalno posjećuju domaći gosti poput Koruške (-17,1 posto), Štajerske (-24,5 posto) i Gradišća (-27,2 posto) zabilježile razmjerno niske gubitke jer manje i ovise o stranim gostima, broj noćenja u glavnom gradu Beču pao je za 74 posto.
Zanimljivo unatoč gubitku stranih gostiju, u Koruškoj je zabilježen pozitivan razvoj pa je broj domaćih gostiju porastao za 5,4 posto. U saveznim državama s najviše turizma, Tirolu (-33,4 posto) i Salzburgu (-32,3 posto), zabilježeno je oko trećine manje noćenja nego u rekordnoj 2019. godini.
Prema kategorijama smještaja, najizraženij je pad potražnje za noćenjima u hotelima i sličnim (pad od oko 40 posto). Komercijalne i privatne kuće za odmor relativno su najbolje došle kroz turističku krizu 2020. godine, s padom od 22,6 %, odnosno 23,6 %.
- Trump prijeti Austriji carinama
- Upozorenje: U Austriji sve više lažnih novčanica
- BMW-om u Austriji vozio 230 km/h pa mu oduzeta i vozačka i automobil
- U Austriji se provodili ilegalni estetski zahvati, žena zamalo izgubila život
- Teroristička organizacija IS poziva pristaše da provode terorizam u Austriji i Njemačkoj
Zanimljivosti
U susjednoj zemlji za prometni prekršaj dobio kaznu od 106.000 eura
58-godišnji Švicarac vozio je preblizu drugom vozilu na autocesti. Sada je osuđen na veliku novčanu kaznu.
58-godišnji vozač u Švicarskoj uložio je žalbu na presudu višeg suda iz prošlog kolovoza. Prema ovoj presudi, on mora platiti kaznu od preko 100.000 franaka – što je ekvivalentno 106.000 eura. Savezni sud je odbio njegovu žalbu.
Čovjek iz Aargaua osuđen je na uvjetnu kaznu od 50 dnevnih stopa od 1970 franaka svaka. To znači da mora platiti iznos veći od 100.000 ako u sljedeće dvije godine počini novo kazneno djelo. Vozač u svakom slučaju mora platiti sudske troškove od 13.000 franaka.
58-godišnjak je 23. ožujka vozio svoj automobil autocestom A1 prema Zürichu. “Policijski video dokazi pokazuju kako vozač prati vozilo ispred sebe na nedovoljnoj udaljenosti”, navodi se u presudi Saveznog suda.
Kako je vidljivo iz odluke Višeg suda, udaljenost od automobila ispred mora biti šestina brzinomjera. “Ovo nije proizvoljna odluka”, presudio je Savezni sud. Osim toga, podupire odluku Višeg suda koji je mjerio udaljenost kroz smjernice. Savezni sud stoga potvrđuje kaznu. Milijunaš se nadao da će svojom žalbom postići oslobađajuću presudu.
Kazna je tolika jer Švicarac ima oporezivi prihod od preko 1,6 milijuna franaka.
Panorama
Znanstvenici otkrili ključnu poveznicu u povijesti indoeuropskih jezika
Nova genetska analiza otkriva dosad nepoznatu populaciju ključnu za nastanak i širenje indoeuropskih jezika.
Međunarodni tim istraživača pod vodstvom Rona Pinhasija s Instituta za evolucijsku antropologiju Sveučilišta u Beču i Davida Reicha sa Sveučilišta Harvard otkrio je važan dio slagalice u razumijevanju podrijetla indoeuropske jezične porodice. Analizom drevne DNK 435 pojedinaca s arheoloških nalazišta diljem Euroazije (6.400 – 2.000 g. pr. Kr.) identificirana je populacija koja predstavlja „kariku koja nedostaje” u povijesti indoeuropskih jezika.
Više od 400 indoeuropskih jezika, uključujući važne grane poput germanskih, romanskih, slavenskih, indoiranskih i keltskih jezika, danas govori gotovo polovica svjetske populacije. Povjesničari i lingvisti istražuju podrijetlo i širenje jezika koji potječu iz proto-indoeuropskog (PIE) još od 19. stoljeća, budući da u ovom području i dalje postoje znanstvene nepoznanice.
Novootkrivena populacija, koja je živjela na stepskom području Kavkaza i donje Volge, povezana je sa svim populacijama koje govore indoeuropske jezike. Posebno je značajno otkriće da su i anatolijski jezici, uključujući hetitski, potekli od ove grupe.
Prijašnja istraživanja pokazala su da je jamna kultura (3.300 – 2.600 g. pr. Kr.) od 3.100 g. pr. Kr. nadalje imala ključnu ulogu u širenju indoeuropskih jezika iz pontsko-kaspijskih stepa prema Europi i Aziji. No, anatolijski jezici, poput hetitskog, razlikuju se jer nisu imali stepsko podrijetlo. Nova istraživanja pokazuju da su potekli iz populacije koja je između 4.500 i 3.500 g. pr. Kr. živjela u regiji između Kavkaza i donje Volge – takozvane kavkasko-donjovolške skupine.
Studija, objavljena u časopisu „Nature“, otkriva da su pripadnici jamne kulture nosili do 80 posto genetskog nasljeđa populacije kavkasko-donjovolške populacije, što znači da je upravo ova skupina mogla biti ključni nositelj proto-indoanatolijskog jezika – zajedničkog pretka kako anatolijskih, tako i kasnijih indoeuropskih jezika. Ovi nalazi predstavljaju veliki iskorak u razumijevanju razvoja i širenja indoeuropskih jezika i nude odgovor na jedno od najvažnijih pitanja u povijesti lingvistike.
Zanimljivosti
Milijunaš u Poljskoj gradi najveći kip Djevice Marije u Europi
Jedan od najbogatijih Poljaka u rodnom Kikolu, 170 kilometara sjeverozapadno od Varšave, želi podići kip Djevice Marije visok 55 metara. Prema riječima gradonačelnice Renate Golebiewske, gradić je već odobrio gradnju, prenose poljski mediji.
Inicijator i financijer su multimilijunaš Roman Karkosik (73) i njegova supruga Grazyna. Kip Djevice Marije trebao bi biti najveći u Europi, nadmašujući skulpturu Majke Božje u blizini gradića Miribel u zapadnoj Francuskoj.
Francuski kip podignut je prije više od 80 godina i visok je 35 metara. Najveći svjetski kip Djevice Marije već nekoliko godina stoji na obalnom brdu Monte Maria, oko 20 kilometara južno od grada Batangas na Luzonu, na Filipinima. Mjeri više od 90 metara.
Očekuje se da će novi poljski kip biti dovršen sljedeće godine. U planu je 40 metara visoka skulptura na 15 metara visokom postamentu u obliku krune. Rečeno je da će zgrade koje već stoje na imanju izvan malog grada biti srušene. Nalazište se nalazi u blizini marijanskog svetišta u selu Konotopie.
Već prije 15 godina izgradnja goleme figure Krista izazvala je pomutnju u Poljskoj. Kip u Swiebodzinu, u zapadnoj Poljskoj, visok je 52 metra uključujući bazu i stoga je manji od trenutnog građevinskog projekta. Najveći kip Isusa na svijetu je građevina visoka 61 metar u Indoneziji, koja je svečano otvorena 2024. godine.
