Connect with us

Austrija

TURISTI TUŽE AUSTRIJU ZBOG ZARAZE NA POZNATOM SKIJALIŠTU: Među tužiteljima i devetero Hrvata

Objavljeno

na

U srijedu, 23. rujna na Saveznom sudu u Beču održat će se prvo ročište po tužbama turista protiv države Austrije zbog zaraze koronavirusom.

Radi se o slučajevima iz nadaleko poznatog skijališta Ischgl u Tirolu, “alpske Ibize”, odakle se krajem veljače i u prvim tjednima ožujka nezaustavljivo diljem Europe počela širiti​ COVID-19 infekcija.

Od prvog trenutka bio je jasan izostanak pravovremene reakcije odgovornih i vlasti na svim razinama, a mnogi su uvjerenja da se sve pokušalo zataškati kako sezona ne bi bila prekinuta te izostala višemilijunska zarada u skijaškom raju, piše Slobodna Dalmacija.

Na stranu zaraženih i oštećenih od prvog trenutka stala je Udruga za zaštitu potrošača iz Beča (VSV). Ona ih je, nakon što je primila oko 6 000 pritužbi i potaknula da poduzmu pravosudne korake.

DO GODINU DANA

Kako je u telefonskom razgovoru za Slobodnu Dalmaciju kazao Peter Kolba, prvi čovjek VSV-a, na koncu se tisuću njih iz 45 zemalja izjasnilo da je spremno podići tužbu i na sudu tražiti odštetu. Od tih tisuću, prema Kolbinim riječima, devetero je iz Hrvatske.

Potkraj rujna imat ćemo šest do osam testnih slučajeva. Radi se o oštećenicima iz Njemačke, Švicarske i Austrije. U dva slučaja ispostavljen je odštetni zahtjev od 100 tisuća eura, jer je u jednom došlo do smrtnog ishoda, a u drugom je stranka dugo bila na bolničkoj intenzivnoj njezi priključena na respirator, a kasnije i na rehabilitaciji.

Nakon što vidimo kako država Austrija diše i ima li volje obeštetiti nastradale, kolektivnom tužbom planiramo tražiti pravdu i za ostale ljude, među kojima su i Hrvati. Kako stvari sada stoje, međutim, da bi to ušlo u sudski postupak trebat će od pola godine do godinu dana – pojasnio je Kolba.

On je veliki optimist jer, tvrdi, sve ukazuje da su učinjeni veliki propusti u Tirolu.

– Mi tužimo Austriju kao državu, jer je savezni ministar taj koji je odgovoran za zdravlje svih ljudi na njezinu teritoriju. To, naravno, ništa ne umanjuje ni odgovornost regionalnih vlasti u Tirolu, kao ni općine na čijem se području administrativno nalazi Ischgl, ali su izostali naputci i striktne mjere iz Beča. Administracija je trebala upozoriti tjedan dana prije ili zatvoriti skijališta tjedan prije, a ne čekati sve do 13. ožujka. Tada je nastupio kaos – izjavio je Peter Kolba za Slobodnu Dalmaciju.

T.N. 

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Austrija

Nakon fešte u firmi: ‘Bosanac’ se u Austriji s 2 promila zabio u auto svog šefa

Objavljeno

na

By

S više od 2 promila, Bh. državljanin je u četvrtak navečer ostavio trag razaranja na području grada Braunaua. Nakon što je fešta završila oko 22 sata, 33-godišnjak, koji živi u Njemačkoj, popio je nekoliko alkoholnih pića s kolegama s posla. Potom je ipak sjeo za volan.

Dok je još bio na parkiralištu tvrtke, zabio se u šefov auto, ali je nastavio vožnju. Potom se sudario s još četiri automobila parkirana uz cestu. I tada je nastavio upravljati bez zaustavljanja. Policajac koji je slučajno svjedočio sceni upozorio je svoje kolege. Napokon su uspjeli zaustaviti potpuno pijanog vozača u blizini. Imao je više od 2 promila.

Prema sadašnjim istragama, 33-godišnjak je skrivio najmanje pet nesreća na udaljenosti od nešto manje od dva kilometra. Ostale žrtve se mole da kontaktiraju policijsku stanicu Braunau na 059133 4200. Alkoholizirani vozač bit će prijavljen upravi okruga Braunau.

Blagdani kroativ
Nastavi čitati

Austrija

Austrija će davati do 1000 eura Sirijcima koji se vrate u Siriju

Objavljeno

na

By

Ministarstvo unutarnjih poslova pomaže Sirijcima koji se žele vratiti kući. Federalna agencija za skrb (BBU) nedavno je počela plaćati do 1000 eura za “novi početak”. Također se nudi podrška u organizaciji putovanja kući i pribavljanju potrebnih dokumenata.

Savjeti za povrat nazad stalno su dostupni, ali se s vremena na vrijeme dodaju i ciljane kampanje kako bi se pružila dodatna motivacija ljudima. Jedna takva inicijativa sada je započela sa Sirijcima nakon što je tamo pao Assadov režim.

Savezna agencija za skrb priopćila je da velika većina Sirijaca koji razmišljaju o povratku trenutačno još uvijek promatraju nejasnu situaciju u svojoj zemlji porijekla. Sada dobiva sve više upita, iako rijetko o nečem konkretnom.

Nedavno se nudi i do 1000 eura za “novi početak”, potporu pri putu kući i ishođenju potrebnih dokumenata. Kako je objavljeno, ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP) nedavno je najavio da će ponuditi potporu Sirijcima koji se žele vratiti. Bilo je govora čak i o organiziranju letova, piše Kronen Zeitung.

Prema Karneru, sljedeći korak bit će slanje ljudi iz Austrije koji su postali kriminalci, ne žele se integrirati ili žele raditi na tržištu rada. Preduvjet je odgovarajuća sigurnosna situacija u Siriji.

Prema Statistic Austria, u Austriji živi oko 95.000 Sirijaca, oni su osma najveća skupina imigranata. U prvih deset mjeseci 2024. godine 12.134 ljudi iz Sirije zatražilo je azil u ovoj zemlji. Većina (11.366) je također i dobila azil.

Prošle godine zabilježeno je 1356 odlazaka. To ne uključuje samo povratnike, već i ljude koji su otišli u druge zemlje.

Nastavi čitati

Austrija

Je li Austrija što je nekad bila: Prorčunski decifit iznad očekivanja

Objavljeno

na

By

Austrijska narodna banka sada je znatno pesimističnija glede proračunskog deficita nego što je bila u lipnju. U svojoj prognozi objavljenoj u petak, monetarne vlasti za tekuću godinu očekuju novi dug od 3,7 posto, umjesto dotadašnjih 3,1 posto. Očekuje se da će 2025. deficit porasti na 4,1 posto gospodarske proizvodnje. OeNB stoga smatra da bi deficit mogao biti veće nego su to Wifo i IHS istaknuli u svojoj posljednjoj prognozi u listopadu.

OeNB također očekuje novo zaduženje za 2026. i 2027., s deficitom od 3,6 posto, što je znatno iznad granice iz Maastrichta od 3,0 posto koju zahtijeva EU.

Pogoršanje deficita u 2025. je “prvenstveno posljedica odgođenog usklađivanja mirovina i javnih plaća s inflacijom i lošim makroekonomskim okruženjem”, navodi se u priopćenju Narodne banke. Međutim, smanjenje deficita također bi značilo “značajan negativan rizik” za domaće gospodarstvo.

Nastavi čitati
LM