Connect with us

Austrija

Troškovi stanovanja ostaju veliki teret za kućanstva u Austriji

Objavljeno

na

Troškovi stanovanja predstavljaju veliki teret za mnoge ljude u Austriji. To pokazuje istraživanje „Ovako se osjećamo danas” koje je proveo Statistički ured Austrije o posljedicama socijalne krize u drugom kvartalu 2023. Nasuprot tome, u usporedbi s prethodnom godinom manje je ljudi izjavilo da su im se prihodi smanjili, pokazuju podaci objavljeni u utorak.

Za 22 posto stanovništva troškovi stanovanja predstavljaju veliki financijski izazov – vrijednost je za četiri postotna boda viša nego prethodne godine, pokazuje istraživanje austrijske statistike. Brojke su se poboljšale s obzirom na raspoloživa financijska sredstva: dok je u drugom tromjesečju 2022. 37 posto izjavilo da su im se prihodi smanjili u posljednjih dvanaest mjeseci, sada je to 32 posto od ukupno 3300 ispitanika u dobi od 18 do 74.

To je trend koji se nastavlja, rekao je generalni direktor austrijske statistike Tobias Thomas. Inflacija je i dalje glavni razlog gubitka prihoda. Istodobno, 23 posto prijavilo je povećanje prihoda kućanstva u posljednjih dvanaest mjeseci.

Istraživanje pokazuje da 17 posto ispitanih još uvijek teško spaja kraj s krajem. Udio je ostao gotovo nepromijenjen u odnosu na prethodni kvartal i godinu. Te poteškoće posebno su osjetile osobe s niskim prihodima u kućanstvu (44 posto) i osobe iz kućanstava pogođenih nezaposlenošću (42 posto).

Situacija za samohrane roditelje pogoršala se: u prvom tromjesečju 2023. 30 posto osoba u jednoroditeljskim kućanstvima imalo je poteškoća sa svojim prihodima, a u drugom tromjesečju 37 posto.

Nositi se s neočekivanim izdacima koji iznose prag rizika od siromaštva od 1370 eura problem je za 28 posto ispitanih, a vrijednost je ostala nepromijenjena u odnosu na prethodnu godinu. 46 posto želi smanjiti svoju potrošnju na veće kupnje. 41 posto želi potrošiti isti iznos na veće kupnje, 14 posto želi potrošiti više.

Kad je riječ o gospodarskoj situaciji u Austriji, ispitani su ostali pesimistični – 60 posto očekuje da će se pogoršati. No, to predstavlja napredak jer je vrijednost prošle godine još uvijek iznosila 80 posto. Deset posto je, međutim, bilo optimistično.

Ministar Johannes Rauch (Zeleni) smatra da se situacija olakšava. “Čak i ako visoka inflacija ostaje izazov za mnoge ljude: Sve u svemu, socijalna situacija se olakšava”, rekao je Rauch u priopćenju za tisak. Rezultate istraživanja koje su financirali Ministarstvo socijalne skrbi i Eurostat vidi kao “potvrdu da vladine mjere djeluju”.

Pouzdana potpora bit će osigurana i iduće godine, a ministar se, primjerice, osvrnuo na valorizaciju obiteljskih i socijalnih naknada te dodatnih 60 eura mjesečno po djetetu za obitelji u riziku od siromaštva.

Momentum institut, koji je blizak predstavnicima zaposlenika, kritički gleda na podatke. Izračunato je da se od početka inflacijske krize krajem 2021. udio ljudi kojima se ne može financirati značajan udio osnovnih životnih potreba povećao za 80 posto.

Primjerice, udio onih koji ne mogu dovoljno grijati svoje domove povećao se za 80 posto na 710.000 ljudi u usporedbi s krajem 2021. godine. Više od pola milijuna ljudi nije si svaki dan moglo priuštiti glavno jelo. Institut preporučuje podizanje svih socijalnih naknada iznad praga rizika od siromaštva. Osnovna podrška za dijete i besplatne, sveobuhvatne usluge skrbi o djeci također su od pomoći.

Advertisement

Austrija

Trump prijeti Austriji carinama

Objavljeno

na

Američki predsjednik Donald Trump razmatra uvođenje carina na uvoz iz zemalja koje nameću poreze na digitalne usluge američkim tehnološkim tvrtkama. Ovi porezi, usmjereni na vodeće američke tehnološke gigante poput Googlea, Facebooka, Applea i Amazona, već dugo su trn u oku američkim vlastima. Austrija od 2020. godine primjenjuje digitalni porez, a mogućnost njegovog povećanja bila je tema koalicijskih pregovora u kontekstu sanacije državnog proračuna.

Trump je sada potpisao memorandum kojim, prema riječima glasnogovornika, nalaže svojoj administraciji da razmotri protumjere poput carina kako bi se suprotstavila “porezima na digitalne usluge, novčanim kaznama, praksama i politikama koje strane vlade nameću američkim tvrtkama”. “Ono što nam rade u drugim zemljama s digitalnim porezima je strašno”, izjavio je Trump u petak (po lokalnom vremenu) pred novinarima.

Velika Britanija, Francuska, Italija, Španjolska, Turska, Indija i Kanada – poput Austrije – uvele su ove poreze na prihode velikih pružatelja digitalnih usluga unutar svojih granica. Tijekom Trumpova prvog mandata, američki trgovinski predstavnik pokrenuo je istrage o nepravednim trgovinskim praksama protiv više ovih zemalja, utvrdivši da diskriminiraju američke tvrtke, što je otvorilo put za carine odmazde na određene uvozne proizvode.

Prethodna američka administracija već je prijetila uvođenjem carina. No, do prošle godine postojala je privremena dogovorena suspenzija tih mjera između SAD-a, Austrije, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Italije i Španjolske, kako bi se omogućilo više vremena za pregovore o međunarodnim poreznim pravilima za velike, visoko profitabilne kompanije.

Austrijski digitalni porez

Austrija je 2023. godine od digitalnog poreza uprihodila oko 100 milijuna eura. Porez je usmjeren na internetsko oglašavanje koje nije obuhvaćeno postojećim porezom na oglašavanje. Obuhvaća tvrtke koje u Austriji ostvare najmanje 25 milijuna eura prihoda od online oglašavanja te imaju globalni prihod od najmanje 750 milijuna eura. Porezna stopa iznosi 5 posto. Tijekom aktualnih koalicijskih pregovora razmatrala se mogućnost proširenja digitalnog poreza u svrhu stabilizacije državnog proračuna.

Trump je prošlog tjedna već najavio odmazdu i rekao da će uvesti carine na robu iz Kanade i Francuske zbog njihovih poreza na digitalne usluge. Prema podacima Bijele kuće, ove dvije zemlje ostvarile su više od 500 milijuna dolara godišnje prihoda od ovih poreza, dok su globalni prihodi premašili dvije milijarde dolara.

Trumpov memorandum također nalaže istragu o tome kako su američke tvrtke tretirane u okviru Akta o digitalnim tržištima (Digital Markets Act) i Akta o digitalnim uslugama (Digital Services Act) Europske unije.

Nastavi čitati

Austrija

Upozorenje: U Austriji sve više lažnih novčanica

Objavljeno

na

Sve više lažnih novčanica pojavljuje se u novčanicima građana Austrije. Najčešće su krivotvorene novčanice od 50 i 100 eura.

Značajan porast krivotvorenog novca

Prema statistici Austrijske narodne banke (OeNB), 2024. godine zabilježen je znatan porast lažnih novčanica u opticaju. Tijekom godine zaplijenjeno je i povučeno iz prometa ukupno 10.213 krivotvorenih novčanica, što je povećanje od približno 2.500 u odnosu na prethodnu godinu (2023. ih je bilo 7.842). Time se broj lažnih novčanica ponovno približio razinama zabilježenima prije pandemije koronavirusa.

Najčešće krivotvorena novčanica 2024. bila je 50 eura s 4.258 primjeraka (41,7%). Slijedi 100 eura s 2.520 komada (24,7%) te 20 eura s 2.154 primjeraka (21,1%). Ukupna vrijednost zaplijenjenog krivotvorenog novca iznosi nekoliko stotina tisuća eura.

Kap u moru pravog novca

U usporedbi s 2,5 milijarde novčanica koje su tijekom 2024. provjerene na autentičnost od strane OeNB-a, Geldservice Austria (GSA) i poslovnih banaka, krivotvoreni novac i dalje je iznimno rijedak. Statistički, samo jedna od 255.000 novčanica nije autentična.

Gotovina ostaje najsigurnije sredstvo plaćanja

Unatoč postojanju krivotvorina, gotovina se i dalje smatra najsigurnijim sredstvom plaćanja. “Novac u gotovini štiti od phishinga, cyber kriminala i internetskih prijevara. Kada se usporede iznosi prevara kod gotovinskih i bezgotovinskih plaćanja, zlouporaba kartica i bankovnih podataka za prijenos sredstava doseže srednji dvoznamenkasti milijunski iznos, dok šteta od krivotvorenog novca iznosi tek nekoliko stotina tisuća eura”, naglašava Austrijska narodna banka u svom priopćenju.

Nastavi čitati

Austrija

BMW-om u Austriji vozio 230 km/h pa mu oduzeta i vozačka i automobil

Objavljeno

na

By

Filmska potjera odigrala se u petak navečer u bečkom okrugu Donaustadt. Vozač BMW-a (21) dao se u bijeg pred policijom, izazvavši dramatičnu potjeru.

Divlja vožnja kroz grad

Petak navečer pretvorio se u kaotičnu akciju za bečku policiju kada je oko 23:00 sata civilna patrola primijetila jarko crveni BMW M3 koji je s glasnim pucanjem iz auspuha jurio kroz tunel Stadlau (A23). Policajci su uključili rotacijska svjetla kako bi ga zaustavili, no vozač nije imao namjeru stati – umjesto toga, stisnuo je gas do kraja.

230 km/h kroz naseljeno područje

Mladić je pobjegao u bijesnoj vožnji, na cesti Raffineriestraße postigavši nevjerojatnih 230 km/h. Unatoč gustome prometu, više je puta prelazio u suprotni trak, riskirajući frontalne sudare. Policija je angažirala dodatne ophodnje kako bi ga konačno zaustavila.

Kada je vozač pokušao ponovno izaći na autocestu A23 kod ulice Donaustadtstraße, policajac ga je taktičkim manevrom udario službenim vozilom u stražnju osovinu, prisilivši ga na zaustavljanje. Ispostavilo se da je za volanom bio 21-godišnji Austrijanac.

Uhićenje i oduzimanje vozila

Mladić je odmah uhićen i prijavljen zbog sumnje na namjerno ugrožavanje sigurnosti, pružanje otpora policiji i pokušaj teške tjelesne ozljede. Njegov BMW M3 mu je oduzet prema takozvanom „Raserparagrafu“ (zakonu protiv divlje vožnje).

Putnici u šoku

U vozilu su se nalazila još dvojica mladića koji su policiji ispričali da su tijekom sulude vožnje bili potpuno prestravljeni. Kako tvrde, pri brzinama većim od 200 km/h pomirili su se s najgorim ishodom i pokušavali nagovoriti vozača da stane. No njega je najviše zabrinjavala mogućnost da mu policija trajno oduzme automobil – što se na kraju i dogodilo.

Nastavi čitati
LM