Ekonomija
TONE LI HRVATSKA?: Očekuje se rekordan pad gospodarstva
Državni zavod za statistiku objavit će izvješće o bruto domaćem proizvodu (BDP), koje će, slažu se analitičari, pokazati da je hrvatsko gospodarstvo u drugom tromjesečju zbog koronakrize zabilježilo rekordni pad. Šest analitičara, koji su sudjelovali u anketi Hine, u prosjeku očekuje pad BDP-a za 13,9 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene pada kreću se u širokom rasponu od 12 do 17 posto.
Bit će to prvi pad gospodarstva od polovice 2014., a najveći od 2000. godine, od kada DZS prati te podatke.
Dosad najveći pad od 8,8 posto zabilježen je u prvom tromjesečju 2009. godine, na početku globalne financijske krize.
Restriktivne mjere paralizirale gospodarstvo
Oštar pad gospodarstva u drugom tromjesečju posljedica je pandemije koronavirusa i restriktivnih mjera usmjerenih na suzbijanje virusa, što je paraliziralo gospodarsku aktivnost od druge polovice ožujka do kraja travnja, prenosi Hina.
U prvom je tromjesečju domaće gospodarstvo uspjelo izbjeći pad, no rast BDP-a usporen je na samo 0,4 posto na godišnjoj razini, što je bio njegov najsporiji rast u posljednjih šest godina.
U drugom je kvartalu, pak, udar koronakrize bio snažan.
– Djelomično do potpuno obustavljanje gospodarskih aktivnosti, kao odgovor na suzbijanje pandemije COVID-19, utjecali su snažno na pogoršanje indeksa pouzdanja proizvođača i potrošača, uz istovremene visoke stope pada u gotovo svim djelatnostima, od trgovine na malo do niza industrijskih djelatnosti, – navodi jedan od analitičara u anketi Hine.
‘Lockdown’ je izazvao rekordni pad osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a. Podaci DZS-a pokazuju da je promet u trgovini na malo u drugom kvartalu potonuo oko 13 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
– Po kretanju trgovine na malo, dalo bi se zaključiti da je osobna potrošnja potonula 15-tak posto, a podaci ukazuju i na pad izvoza dobara od 13,5, a uvoza od 22,8 posto, – navodi jedan od analitičara.
Međunarodna trgovina oštro je pala u drugom kvartalu zbog blokada gospodarskih aktivnosti i prometa kako bi se suzbilo širenje koronavirusa.
Osim izvoza i uvoza, oštro je u drugom tromjesečju pala i industrijska proizvodnja, za 8,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
– Dosta je teško biti precizan u procjenama, no jasno je da su sve komponente BDP-a zabilježile pad, osim državne potrošnje, – navodi jedan od analitičara u anketi Hine.
Ove je godine izostao i pozitivan utjecaj turizma na gospodarstvo zbog ograničenja kretanja ljudi u većini zemalja svijeta.
Tako je u Hrvatskoj u prvih šest mjeseci ove godine u komercijalnim smještajnim objektima zabilježeno 1,5 milijuna turističkih dolazaka i 5,2 milijuna noćenja, što je oko 77 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju.
Gospodarstvo zakoračilo u recesiju
No, dok turizam nije od presudne važnosti za potrošnju i kretanje BDP-a u prvoj polovici godine, u trećem je tromjesečju ključan, s obzirom na ljetnu turističku sezonu.
Dosad se pokazalo da je turistička sezona znatno bolja od očekivanja, no očekivanja su bila vrlo niska – oko 30 posto lanjskog prometa.
Činjenica je da će turistički promet biti znatno manji nego u istom lanjskom razdoblju, stoga se očekuje i pad gospodarstva u trećem tromjesečju.
Tim više što se očekuje daljnji pad izvoza i uvoza dobara, s obzirom na recesiju u najvećim hrvatskim trgovinskim partnerima Italiji, Njemačkoj…
Prema podacima Eurostata, u drugom je tromjesečju BDP Europske unije pao za rekordnih 14 posto na godišnjoj razini, pri čemu je talijansko gospodarstvo palo više od 17 posto, a njemačko 11,7 posto.
Zbog svega toga, jasno je da će i hrvatsko gospodarstvo zaroniti u recesiju, koja se definira kao pad BDP-a dva kvartala zaredom.
T.N.
Foto: Ilustracija
Ekonomija
EU neće pokrenuti postupak prekomjernog deficita protiv Austrije
Europska unija neće pokrenuti postupak prekomjernog deficita protiv Austrije. O tome je jučer navečer pismom obavijestio nadležni europski povjerenik Valdis Dombrovskis, kako je priopćeno danas, ministra financija Guntera Mayra.
Mjere koje su predstavili FPÖ i ÖVP mogle bi biti dovoljne da deficit svedu ispod granice od tri posto u Maastrichtu, kaže se.
Mayr je bio zadovoljan: “Činjenica da smo uspjeli uvjeriti Komisiju je vrlo zadovoljna i pokazuje da su se naši napori isplatili.” Komisija će na proljeće ponovno procijeniti stanje proračuna Austrije.
Ekonomija
Danas zadnji dan za prijavu za posao od 5000 eura u Austriji
Jedna općina u Gornjoj Austriji očajnički traži novog šefa odjela. Unatoč sigurnom poslu i atraktivnoj plaći, radno mjesto je još uvijek upražnjeno.
Općina Lengau u okrugu Braunau još uvijek hitno traži novog šefa odjela. Unatoč atraktivnoj plaći od oko 5000 eura bruto mjesečno i sigurnom radnom mjestu, mjesto je dugo ostalo upražnjeno.
Trenutačno je već u tijeku peti oglas za radno mjesto. Nakon što je dugogodišnji voditelj ureda nakon 16 godina otišao u mirovinu, u roku od dvije godine došla su tri nasljednika.
No, sva trojica su napustila radno mjesto. Od tada je dugogodišnji gradonačelnik Erich Rippl (SPÖ) očajnički tražio pouzdanu osobu koja bi konačno preuzela posao.
Već je stiglo oko 20 prijava. “Jedan ili dva kandidata osobito su kvalificirani”, kaže on u intervjuu za “Heute”.
No, pozicija je još uvijek otvorena – zainteresirani se mogu prijaviti do 17. siječnja. Zadaci su raznoliki. Od provjere prijave koje podnose susjedi, svađa i razmirica pa sve do provjere je li posut ili očišćen pijesak od strane zimskih službi.
Prema Ripplu, budućem šefu ureda neće biti dosadno: “Prvi razgovori ili pozivi idu već u sedam ujutro, primjerice ako je pomoćnica u vrtiću bolesna.” Ili treba nešto organizirati u dvorištu zgrada, piše Heute.
Ekonomija
Ugostitelj u Austriji očajan: “Početna plaća je 2000 eura plus bakšiš, ali nema radnika”
Stopa nezaposlenosti u Austriji lagano raste; trenutačno je bez posla oko 8,3 posto. Ugostiteljstvo se još uvijek muči i sa poslom i sa radnom snagom, no sezona je bila dobra. Tijekom korone mnogi su zaposlenici promijenili karijeru i nakon ponovnog otvaranja nisu se vratili na staro područje rada.
Kurt Reiter, vlasnik Gasthaus zum Hochschwab u Thörlu (Štajerska), od listopada traži uslužnog radnika, kaže za “Kleine Zeitung”. On sam stoga mora raditi u dvije smjene i uvesti dodatni dan odmora kako bi održao poslovanje.
“Početna plaća kod mene je 2000 eura neto, radno vrijeme je regulirano i u to nisu uračunate ni napojnice”, ističe vlasnik koji ne razumije nezainteresiranost. Svih ovih mjeseci nije stigla niti jedna molba za posao, a kamoli razgovor. “Kriza je svugdje, ali ljudi ipak idu vani jesti”, pa teško da postoji sigurniji posao nego u ugostiteljstvu.
Štoviše, Gasthaus zum Hochschwab je jedini u centru grada, uz dvije pizzerije. “Ja sam stanodavac u Thörlu već 28 godina i ponekad se pitam: Zašto bih više trebao raditi do smrti svaki dan”, rekao je Reiter za “Kleine”.
You must be logged in to post a comment Login