Austrija
Tko ima pravo na klimatski bonus od 500 eura
Internetom trenutno kruže lažne tvrdnje vezane uz pravo na klimatski bonus od 500 eura. Provjera činjenica pokazuje da se potvrda odnosi na glavno prebivalište u Austriji, a ne na državljanstvo.
Nedavno je potaknula rasprave o tome da tražitelji azila i zatvorenici također dobivaju klimatski bonus u Austriji. Ponekad se istina pomiješala s neistinom. U jednoj objavi na Facebooku, tvrdi se da je 500 eura dobio i sirijski vozač kobne prometne nesreće u Beču. S druge strane, na Telegramu je postala viralna tvrdnja da žene koje žive u ženskim skloništima nemaju pravo.
Stanovnici Austrije koji ne posjeduju državljanstvo imaju pravo na klimatski bonus ako zakonito borave u Austriji i imaju glavno prebivalište na saveznom području šest mjeseci. Vozač smrtonosne prometne nesreće stoga ne potpada pod odredbe klimatskog bonusa – bio je u Beču kao turist. Žene koje žive u skloništima za žene naravno imaju pravo na klimatski bonus.
U dopisu uredniku Kronea autor je ogorčen što su, osim Sirijca osumnjičenog za smrtonosnu prometnu nesreću u Beču, i Afganistanci protiv kojih je pokrenut proces za smrt 13-godišnjakinje Leonie, kao i Tunižanin osumnjičen za dvostruko ubojstvo u Beču dobili klimatski bonus. “I svaki od tih kriminalaca dobiva 500 eura od gospođe Gewessler jer su u Austriji”, piše u pismu.
Klimatski bonus će 2022. dobiti svatko tko ima glavno prebivalište u Austriji najmanje šest mjeseci (najmanje 183 dana) u skladu sa Zakonom o registraciji, bez obzira na državljanstvo. Kao što se može vidjeti u odjeljku 2. Zakona o klimatskim bonusima, bonus se isplaćuje samo neaustrijskim državljanima “ako se pridržavaju odredbi Zakona o nastanjivanju i boravku ili odredbi Zakona o azilu iz 2005..”
26-godišnjak iz Sirije, koji je skrivio smrtonosnu prometnu nesreću u centru Beča u rujnu 2022., ne potpada pod odredbe klimatskog bonusa. Prema navodima policije, on je bio turist u saveznoj prijestolnici, a već dugi niz godina živi u Belgiji. Ministarstvo zaštite klime odgovorilo je agenciji APA na upit o vozaču: “Jasno je da turisti nemaju glavno prebivalište u Austriji i stoga ne mogu dobiti klimatski bonus.”
Teško je utvrditi imaju li pravo na klimatski bonus Afganistanci ili Tunižani osumnjičeni za dvostruko ubojstvo u Beču. U vezi s 49-godišnjim Tunižaninom u medijskim se napisima spominje adresa stanovanja, što bi upućivalo na to da je prijavljen u Austriji. Za prijavu mjesta boravka u Austriji potreban je legalan boravišni status u Austriji, koji je pak – uz dovoljno trajanje – preduvjet za bonus.
Ministarstvo zaštite klime nema podatke o točnom boravišnom statusu pojedine osobe, što znači da se ne može baviti navedenim slučajevima: “Relevantni podaci za to dolaze iz središnjeg registra stanovnika. Jesu li osobe državljani Europske unije koji imaju austrijsko državljanstvo ili drugu boravišnu dozvolu nije relevantno za isplatu prema zakonu. Ni o tome nemamo nikakvih podataka”, rekao je glasnogovornik za APA-u. Iz MUP-a također ne mogu odgovoriti kojim će osobama biti isplaćen klimatski bonus i ispunjavaju li pojedinci uvjete jer to nije njihova odgovornost.
S druge strane, nema sumnje da se klimatski bonus isplaćuje ženama koje žive u austrijskim skloništima za žene. U zakonskom tekstu nema proturječnih odlomaka ili iznimaka. Dakle, i ovdje vrijedi da svatko tko je imao glavno prebivalište u Austriji najmanje šest mjeseci 2022. godine ima pravo na zahtjev.
Glasnogovornica Udruge autonomnih austrijskih skloništa za žene (AÖF) na upit je izvijestila APA-u da, po njezinom mišljenju, “žene koje žive u skloništima za žene općenito imaju pravo na normalan klimatski bonus.”
Udruga skloništa za žene iz Beča također je rekla za APA-u da žene u skloništima za žene imaju pravo na 500 eura “od strane vlasti”. Oni ili prebacuju novac na račun ili šalju bonove na svoje glavno prebivalište. “Međutim, mnoge žene ostaju prijavljene u bračnom domu kako ne bi izgubile pravo na dom. Ako (nasilni) suprug zadrži povratnicu RSA ili se nekako prikrade vaučerima, može se dogoditi da žene nisu primile vaučere “.
U takvom slučaju, morali bi poduzeti mjere kako bi osigurali da žena to učini. To je onda opet “problem unutar nasilnog odnosa, a ne problem vlasti”. Mnoge njezine žene već su dobile klimatski bonus te nije bilo posebnih problema.
Austrija
Pozor! Nemojte se javiti ako vas u Austriji zove ovaj broj
U Austriji ponovo raste broj slučajeva telefonskih prevara. Sve više ljudi prima pozive s britanskih brojeva, a sada upozorava i RTR.
Pozivi s brojevima s pozivnom oznakom +44 sve češće se pojavljuju na ekranima mobilnih telefona. Radi se o novoj prevarantskoj metodi. Rundfunk und Telekom Regulierungs-GmbH (RTR) sada upozorava građane da prevaranti pokušavaju izvući osobne podatke putem tih poziva. Od 1. ožujka već je zabilježeno 250 pritužbi u službi za prijavu zloupotrebe brojeva.
Tipično, prevarantske taktike izgledaju ovako: Ženski glas putem računala tvrdi da se radi o ponudi za posao i traži da dodate broj +44 na svoje WhatsApp kontakte. Na taj način prevaranti mogu besplatno komunicirati s odabranim žrtvama, a šanse da dođu do osobnih podataka su vrlo velike. Kako upozorava Dr. Klaus M. Steinmaurer, direktor RTR-a za telekomunikacije, ljudi često nesvjesno reagiraju na poruke i mogu nesvjesno podijeliti svoje podatke.
RTR također upozorava da bi ljudi trebali biti oprezni pri pozivima iz inozemstva, jer su prevaranti počeli koristiti brojeve iz drugih zemalja zbog propisa koji od početka godine onemogućuju prevarantske pozive s lažnim austrijskim brojevima.
Austrija
Bh. državljanin navodno prevario Austriju za više od 100.000 eura, na adresu lažno prijavio sestru
Šezdesetogodišnji muškarac od 2011. godine primao je dodatak za njegu i obiteljsku mirovinu za svoju sestru s invaliditetom, iako je ona živjela u inozemstvu. Šteta je ogromna.
Muškarac iz Bosne i Hercegovine navodno je još 2011. godine prijavio svoju 62-godišnju sestru na svojoj adresi kao fiktivnog stanara te je u njezino ime podnio zahtjev za dodatak za njegu i obiteljsku mirovinu kod Austrijskog mirovinskog osiguranja.
Kako bi ispunio službene uvjete, poput produženja boravišne dozvole i liječničkih pregleda potrebnih za ostvarenje prava na socijalnu pomoć, povremeno je dovodio svoju sestru u Austriju na kratke periode.
Na taj je način uspio prevariti mirovinsko osiguranje i do listopada 2024. godine primiti socijalne naknade u ukupnom iznosu većem od 100.000 eura, koje su mu, kao skrbniku, bile isplaćene na račun.
Osumnjičeni je tijekom ispitivanja priznao djelo te je protiv njega podnesena prijava Državnom odvjetništvu u Innsbrucku zbog sumnje na tešku prijevaru u području socijalne pomoći.
Austrija
Mirovine u Austriji: Smanjenja, porezi i dobna granica za mirovinu – evo koje mjere dolaze
Austrijska vlada planira nekoliko mjera kao dio paketa za sanaciju proračuna, a mirovine će biti posebno pogođene. Mirovinski korisnici će morati računati na smanjenje svojih mirovina, dok bi neki mogli imati koristi od poreznih olakšica.
Jedna od ključnih promjena je povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje za mirovine sa 5,1% na 6,0% od 1. lipnja 2025. godine. To znači da će mirovinski korisnici morati plaćati veće doprinose, a njihova neto mirovina će se smanjiti.
Povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje od lipnja
Prema najnovijim podacima, prosječna starosna mirovina za muškarce u 2024. godini iznosi 2.321,40 eura bruto mjesečno, dok je za žene 1.594,24 eura bruto. Nakon povećanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, muškarci će primiti samo 2.029,32 eura neto, što znači smanjenje od 13,04 eura mjesečno. Žene će također doživjeti smanjenje i nakon promjena primit će prosječno 1.558,98 eura neto, što je smanjenje od 12,01 eura.
Povećanje dobne granice za mirovinu
Također se planira povećanje stvarne dobne granice za mirovinu. Trenutno, muškarci mogu ići u mirovinu sa 62 godine, a žene s 60 godina uz određene smanjenje mirovine. Planira se da se dobna granica poveća na 63 godine, a broj potrebnih godina osiguranje sa 480 na 504 mjeseca.
Uvođenje novih oblika mirovine
Novi model „polovične mirovine“ omogućit će zaposlenicima koji su postigli 42 godine radnog staža (504 mjeseca) smanjenje radnog vremena dok istovremeno primaju dio svoje mirovine. Ovaj model omogućuje smanjenje radnog vremena za 50% uz isplatu polovice plaće i polovice mirovine koja bi inače bila isplaćena.
Porezne olakšice za dodatni prihod
Također, za osobe koje nastave raditi tijekom primanja mirovine, planirane su porezne olakšice. Predviđena je oslobađanje od socijalnih doprinosa za zaposlene i paušalna porezna stopa od 25% na dodatni prihod. Ove olakšice trebale bi biti implementirane od 2026. godine.
Te mjere, zajedno s dodatnim prijedlozima i mogućim dodatnim uštedama, trebale bi pomoći u smanjenju proračunskog deficita do 2031. godine. Ukoliko ove mjere ne budu dovoljne, očekuju se daljnje prilagodbe i smanjenje troškova.
You must be logged in to post a comment Login