Hrvatska
Teške optužbe protiv hrvatske policije zbog zlostavljanja migranata
Zaista uznemirujući snimci i optužbe prema hrvatskoj policiji:
Dansko vijeće za izbjeglice (DRC) je u novom izvještaju o slučajevima nasilja hrvatske policije nad migrantima optužila istu da navodno bičuje, pljačka, zlostavlja i čak u jednom slučaju seksualno zlostavlja migrante.
DRC fotografijama i snimkama dokazuje aktivnosti policije na granici Bosne i Hercegovine i Hrvatske između 12. i 16. listopada, pri čemu su službenici zlostavljali na desetke tražitelja azila. Fotografije i medicinska izvješća podupiru navode koje je objavio i britanski list „The Guardian“ te “AP”, a materijal je opisan „mučnim i šokantnim“.
Tajnica DRC-a Charlotte Slente izjavila je kako je više od 149 osoba u zadnjih deset dana prijavilo nasilno ponašanje, a u jednom slučaju je prijavljeno i seksualno zlostavljanje. Sve se dogodilo u blizini Velike Kladuše na istoku Bosne i Hercegovine, nedaleko od Šiljkovače, šatorskog naselja s oko 700 izbjeglica i migranata:
„Sve osobe s kojima je DRC razgovarao imale su vidljive ozljede od premlaćivanja (modrice i posjekotine). Prema izjavama intervjuiranih žrtava, radilo se o nasilnom ponašanju, ponižavajućim postupcima, krađi i uništavanju osobnih predmeta.
12. listopada su petorica Afganistanaca, među kojima i dvojica maloljetnika, prešli hrvatsku granicu u blizini naselja Šturlić. Istog dana ih je jedan hrvatski policajac zaustavio kod Novog Sela. Jedan migrant je pobjegao, a ostatak je priveden u policijsku postaju. Prvo su ih policajci „odveli na nepoznato mjesto i smjestili u kombi koji je čuvalo deset naoružanih osoba, odjevenih u crno“, nakon čega su im oduzeli novac, zaplijenili imovinu koju su nosili sa sobom i naredili im „da se skinu u donje roblje“. U izvješću stoji da je jedan od muškaraca „odjevenih u crno stajao na rukama migranata kako se ne bi mogli kretati. Također su im sputali noge. Nakon što su ih onesposobili, počeli su ih mlatiti. Udarali su ih nogama, bičevali i tukli“.
Jedan od migranata, za kojeg je „The Guardian“ saznao da se zove M.K., tvrdi kako ga je jedan od policajaca seksualno zlostavljao pomoću grane. Liječnik iz Velike Kladuše Mustafa Hodžić je izjavio da je pacijent „imao rane na cijelom stražnjem dijelu tijela, na leđima i nogama“ te da može potvrditi „jasne znakove seksualnog nasilja“.
Optužbe dolaze i od trojice migranata iz Pakistana koje je policija presrela u blizini željezničke stanice Blata. Policija im je naredila da se skinu goli, zatim ih ukrcala u kombi i odvela u neku vrstu garaže, gdje je bilo još nekoliko migranata i muškaraca odjevenih u crno. Policija im je naredila da legnu na zemlju „kao poslagana stabla“, a jednog maloljetnika su toliko tukli da se onesvijestio. Jedan od policajaca im je navodno rekao: „Nije nas briga odakle ste ili hoćete li se vratiti u Bosnu ili u svoju zemlju, ali nećete ići u Hrvatsku. Sada su vam ruke i noge dobro jer smo pazili gdje vas udaramo. Sljedeći put će biti gore“.
Ministarstvo unutarnjih poslova je odbacilo nove optužbe o nasilju nad migrantima gdje tvrde da je „navedeni časopis i konkretni novinar“ i ranije pisao o navodnim postupanjima granične policije, „ne navodeći pritom nikakve činjenice niti dokaze ili barem osnovne informacije“. Ipak, iz članka Guardiana su dokazi jasni, što možete i sami procijeniti.
Antonio Šećerović
Foto: Ilustracija – Julie Ricard | Unsplash
Hrvatska
Tri hrvatske destinacije među top 10 najpopularnijih europskih destinacija
Svjetski poznati portal o putovanjima European Best Destinations objavio je listu 20 najpopularnijih europskih destinacija za 2025. godinu. Popis je rezultat glasanja 1,2 milijuna turista iz 158 zemalja. Među top 10 destinacija našle su se tri hrvatske lokacije.
Monako je zauzeo prvo mjesto, poznat po luksuzu, Formuli 1 i statusu porezne oaze. Smješten na Azurnoj obali, Monako je jedna od najmanjih država na svijetu s površinom manjom od 2 četvorna kilometra, ali dom za više od 38.000 stanovnika. Više od trećine njih su milijunaši. Kneževina Grimaldi upravlja više od sedam stoljeća, a glavni izvor prihoda nije turizam, već usluge i bankarski sektor, prenosi Index.hr.
Na drugom mjestu našla se Riga, dok su Dubrovnik i Cavtat zauzeli treće mjesto, potvrđujući popularnost Hrvatske kao turističke destinacije.
Mljet je na visokom osmom mjestu. Smješten u južnoj Dalmaciji, poznat je po Nacionalnom parku i dva slana jezera, Velikom i Malom jezeru, koja su povezana s otvorenim morem. Mljet je također poznat po bogatoj povijesti i legendama, uključujući onu o nimfi Kalipso koja je držala Odiseja zatočenim sedam godina. Osim toga, otok nudi gustu borovu šumu, razvedenu obalu i mirnu atmosferu, idealnu za bijeg od gradske vreve.
Hrvatska
Na ovaj način možete provjeriti da li vas je uslikao radar
U modernom prometu, pitanje “Jesam li uhvaćen radarom?” postalo je uobičajeno među vozačima diljem Hrvatske. Svakodnevno, radari prate našu brzinu na cestama, a zbog sofisticirane tehnologije, vrlo je jednostavno saznati jeste li snimljeni. Kako biste saznali jeste li prešli ograničenje brzine, postoji nekoliko načina za provjeru, piše N1.
1. Kroz sustav e-Građani
Jedan od najsigurnijih načina da provjerite jeste li snimljeni radarom je putem sustava e-Građani. Ovaj sustav omogućava pristup informacijama o prometnim prekršajima, uključujući prekršaje zabilježene radarima. Ako imate aktiviran korisnički račun u e-Građanima, možete provjeriti vašu prometnu povijest putem opcije “e-Prometne prekršajne evidencije”. Tu možete vidjeti sve detalje o prekršajima, uključujući datum, vrijeme, lokaciju, brzinu, dopuštenu brzinu i iznos kazne.
2. Poštanske obavijesti
Drugi način provjere je tradicionalni – čekanje službene obavijesti putem pošte. Ako vas je radar snimio, obavijest će stići na adresu iz prometne dozvole vozila. Obavijest uključuje sve relevantne informacije o prekršaju i fotografiju vašeg vozila. Obavijest obično stiže unutar nekoliko tjedana od prekršaja, ali može potrajati i duže zbog različitih čimbenika.
3. Izravni upit u policijskoj postaji
Ako niste primili obavijest i niste sigurni jeste li prekršili brzinu, možete posjetiti policijsku postaju u kojoj možete provjeriti da li je vaš prekršaj zabilježen. Službenici će vam moći reći je li vaš vozilo snimljeno radarskom kontrolom.
4. Mobilne aplikacije
Postoje i mobilne aplikacije poput Waze, Radarbot ili Coyote koje koriste korisničke informacije u stvarnom vremenu. Korištenjem ovih aplikacija možete dobiti informacije o lokacijama radara i pratiti svoju rutu kako biste saznali jeste li prošli kroz područje s aktivnim radarom. Međutim, ove aplikacije ne mogu potvrditi da ste snimljeni, ali vam mogu pomoći u rekonstrukciji puta.
5. Društvene mreže i forumi
Na društvenim mrežama, posebno u Facebook grupama posvećenim prometu, vozači često dijele informacije o radarskim kontrolama. Provjerom tih izvora možete saznati jesu li radarske kontrole bile aktivne na vašoj ruti u određenom vremenu. Međutim, ove informacije nisu službene, stoga ih treba uzeti s oprezom.
6. Provjera statusa vozačke dozvole
Još jedan način indirektne provjere prekršaja je provjera statusa vozačke dozvole i negativnih bodova. Ako ste prekoračili brzinu, mogli biste dobiti negativne bodove, koji su evidentirani u vašoj vozačkoj evidenciji. Provjeru možete napraviti putem e-Građana ili u policijskoj postaji.
Zaključak: Provjera jeste li snimljeni radarom može biti jednostavna, ali zahtijeva da kombinirate nekoliko metoda. Korištenje sustava e-Građani i praćenje poštanskih obavijesti su najpouzdaniji načini. Osim toga, važno je uvijek poštivati prometne propise kako biste izbjegli kazne i doprinijeli sigurnosti na cestama.
Hrvatska
Novo istraživanje: HDZ više nije najpopularnija stranka u Hrvatskoj
Prema RTL-ovom Crodemoskopu, došlo je do velike promjene u preferencijama birača. Naime, HDZ je prvi put u pet godina istisnut s prvog mjesta prema popularnosti birača.
Iako je HDZ ostao na oko 26 posto podrške, kao i prošlog mjeseca, SDP je porastao za čak tri postotna poena, čime je razlika između dviju stranaka sada samo 0,2 postotna poena. Iako je ovo u sferi statističke pogreške, raspored u kojem je SDP prvi, a HDZ drugi, zadnji put smo vidjeli u ožujku 2020. godine, neposredno prije zatvaranja i karantene zbog koronavirusa, javlja RTL, prenosi Index.hr.
Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. godine. Istraživanje se provodi početkom svakog mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran prema županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju. Standardna greška uzorka iznosi ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.
Blago je porastao i SDP-ov koalicijski partner u Zagrebu, Možemo, koji čvrsto drži treće mjesto. Iznad praga od pet posto još je samo Most, no situacija je drugačija na lokalnim izborima, na kojima se za svoje rezultate i mandate ne moraju toliko brinuti stranke koje imaju tek nekoliko postotaka podrške. To se posebno odnosi na Domovinski pokret i DOMiNO, koji su popularni u Slavoniji, IDS u Istri, kao i Nezavisna platforma Sjever župana Matije Posavca u Međimurju. Podrška na oko jedan posto kreću se i HSS, HNS i Centar.
